Upoznajmo najsjeverniji grad na svijetu i “vrata Arktičkog oceana” -
  • NASLOVNICA
  • LIFESTYLE
  • BLOG
  • PREPORUKA IZLETA
  • ISTRAŽI/DOŽIVI
More
    Naslovnica Blog Upoznajmo najsjeverniji grad na svijetu i “vrata Arktičkog oceana”

    Upoznajmo najsjeverniji grad na svijetu i “vrata Arktičkog oceana”

    Piše: Helena Varendorff, Okusi.eu

    Uvid u čaroliju polarnog dana i ponoćnog sunca, iz prve ruke donose nam Okusi, u reportaži iz hladne ali prelijepe Norveške. Upoznajmo vrata Arktičkog oceana!

    Polarna svjetlost ili sunce u ponoć, u Hammerfestu je sve moguće: najsjeverniji grad na svijetu oduševljava svojom energijom i podiže raspoloženje, prisutna je neka čarolija koju treba iskusiti. Šetnja gradom koji se kao Fenix izdigao iz pepela i u kojem je jedan višestruko odlikovan kuhar, poput nacionalnog heroja dobio svoj spomenik.

    Norveški grad Hammerfest posjetili smo za vrijeme ponoćnog sunca, na putovanju prema najsjevernijoj točki kontinenta – Nordkappu. Hammerfest je najsjeverniji grad na svijetu i nalazi se sjevernije od najsjevernijih dijelova Sibira i Aljaske.

    Istina, govorimo o kontinentima jer je grad Longyearbyen na Svalbardskom otočju, teoretski sjeverniji od Hammerfesta. Hammerfest je kompaktna i živopisna mikro-metropola, gradski trg i ulice vrve životom, bez obzira je li se teška morska magla nadvila preko grada ili tropske vrućine vladaju pokrajinom Finnmark. Kad su brodovi za krstarenje u luci, atmosfera je još pozitivnija i gotovo karnevalska. Upravo je iz Hammerfesta krenuo mit o tome da polarni medvjedi šeću ulicama Norveške.

    Za vrijeme našeg boravka u Hammerfestu, sunce se probilo kroz oblake i obasjalo i zagrijalo grad te je odjeća koju smo do tada imali postajala suvišna. Kratki rukavi na Arktiku, a uz arktički ocean festival hrane! Sve je bilo puno štandova uz more, na rivi se održavao festival hrane i moglo se birati svakakve talijanske ili francuske delicije, sireve i salame, belgijske palačinke ili vafle, španjolsku paellu i puno toga drugog.

    Kad festivala nema i kad dođe vrijeme za zalogaj, možete birati između različitih kuhinja: od tradicionalne hrane pranaroda Sami, koja se poslužuje u kolibi Sami turk na brdu Mikkelgammenu, do sushija ili tradicionalnih norveških morskih plodova. Ako znamo da je jedan od najstarijih gradova u Norveškoj, moglo bi vam se činiti čudnim kako Hammerfest moderno izgleda.

    Spaljena zemlja

    Povijest grada uključuje nekoliko pokušaja ljudi i majke prirode da ga uklone s karte, kao što je uragan koji ga je raznio 1856. godine, ili pak razarajući požar koji je opustošio grad 1890. godine. Najgora je katastrofa zadesila grad 1945. Godine, kada su Nacisti izdali zapovijed da “niti jedna zgrada ne smije stajati” i spalili sve osim grobne kapelice. To je bilo doba kada je po principu «spaljene zemlje» za vrijeme povlačenja spaljeno sve u ovoj regiji pa i u susjednoj Finskoj, u pokrajini Laponiji na samom sjeveru zemlje. Tu je najpoznatiji slučaj grada Rovaniemi (o kojem smo pisali ovdje), u kojem je nakon požara preostalo samo nekoliko tipičnih drvenih kuća. Iz Hammerfesta su ljudi bježali i skrivali se i u pećinama u okolici.

    U Hammerfestu GjenreisningsmuseetMuzej obnove za Finnmark i Sjeverni Troms obilježava hladne i sumorne godine nakon ovog događaja i nudi vrlo zanimljivu izložbu o Drugom svjetskom ratu i posljedicama taktike spaljene zemlje Nijemaca ovdje na sjeveru, s velikim fokusom na napore za obnovu mještana nakon rata.

    Odmor u Hammerfestu

    Okružen planinama, pješčanim plažama i impresivnim priobalnim krajolicima, ovaj privlačan grad je odlična polazna točka za aktivan odmor. Savršen za ljubitelje planinarenja, krajolik oko Hammerfesta je možda i gol, ali nudi lagana planinarenja i blagi uspon. Za najbolji panoramski pogled na grad preporuča se šetnja uz planinu Salen. Ovo je i izvrsno mjesto za promatranje polarne svjetlosti, u periodu od sredine kolovoza do sredine travnja.

    Oko Hammerfesta ćete pronaći neke od najboljih mjesta u Norveškoj za hvatanje velike trofejne ribe. Dok su bakalar (cod), iverak (halibut), crni bakalar ili ugljenar (coalfish) ili riba morski vuk (Atlantic wolffish) najzastupljenija vrsta za morske ribolovce u ovom području, obližnja jezera i rijeke obiluju vrhunskom kvalitetom pastrve i lososa te jezerske zlatovčice (Arctic char). U Hammerfestu postoji i mnogo kulture naroda Sami. Na obližnjem brdu se nalazi i istoimeni restoran Mikkelgammen koji nije otvoren svakodnevno, već na zahtjev i za grupe. Tamo domaćini Mikkel i Solveig Sara poslužuju tradicionalnu hranu i govore o kulturi naroda Sami i njihovom životu kao uzgajatelja sobova. Tradicionalna Sami hrana je, na primjer: meso sobova, sušeno, dimljeno ili kuhano, dimljeni losos i slanina s vrhnjem.Zbog Golfske struje, more se unatoč niskim temperaturama zimi ne ledi.

    The Royal and Ancient Polar Bear Society

    Hammerfest je šire možda najpoznatiji i po Društvu polarnog medvjeda, koje je ovdje osnovano 1963. godine a smješteno je u gradskoj Vijećnici, gdje se nalazi i prigodna izložba. Ideja je bila stvoriti jedinstvenu uspomenu za goste najsjevernijeg grada na svijetu. Polarni medvjed je gradski grb i zato je uzet i kao logo društva. Svatko može postati član ako plati članarinu a zauzvrat dobiva značku.

    Snaga polarnog medvjeda odražava snagu volje i vještine preživljavanja potrebne za život na Arktiku. Društvo polarnog medvjeda je izložba o arktičkoj povijesti Hammerfesta sa svojim starim tradicijama arktičkog ribolova i lova, trgovanja s Rusijom i polarnih ekspedicija. Izložba prikazuje kako su građani Hammerfesta savladavali neprestane promjene s kojima se grad suočavao tijekom svoje povijesti. Tu je i ponešto o životinjama koje žive u sjevernim područjima a ulaz je slobodan.

    Adolf Henrik Lindstrøm

    Adolf Henrik Lindstrøm (1866. – 1939.) je važna osoba za ovaj grad, vjerojatno najodlikovaniji kuhar ikad te nacionalni heroj u Hammerfestu. Proveo je brojne godine radeći kao kuhar na brodovima najvažnijih i najvećih ekspedicija na sjeverni i južni pol, pa i s čuvenim kapetanima i polarnim istraživačima Fridtjofom Nansenom i Roaldom Amudsenom. Više o ovoj posebnoj osobi pročitajte u posebnom članku u kojem smo pripremili i jedan originalni recept.

    Kip Lindstrøma u Hammerfestu

    Kip Lindstrøma poslužio je kako bi se istaknuo identitet Hammerfesta kao arktičkog grada. U prošlosti je Hammerfest bio “ulaz u Arktički ocean” i polazna luka za polarne ekspedicije i to je identitet koji se želi očuvati. I bez ovog kipa, Hammerfest odiše nečim posebnim, nedodirljivim i riječima neopisivim.

    Iako je u ovom arktičkom gradu život težak a klima oštra, ljudi su vrlo opušteni i topli i u gradu se osjeća neko čudno zajedništvo. Gradić oduševljava svojom energijom i podiže raspoloženje a bez da se može točno reći zašto. Prisutna je neka čarolija koju treba svatko sam iskusiti. Kako grad leži sjevernije od polarnog kruga, tako sunce ne zalazi preko dva mjeseca.

    Između 19. svibnja i 26. srpnja oko ponoći je moguće doživjeti samo dugačak zalazak sunca koji se poslije pretvara u izlazak. Također zimi ovdje sunce uopće ne izlazi dva mjeseca, odnosno od 22. studenog i 21. siječnja te je prisutna polarna noć za vrijeme koje je samo nekoliko sati dnevno svjetlo koje sliči na sumrak ili zoru, dok sunca na horizontu nema.

    Upravo zbog ovako dugih zimskih noći, Hammerfest je bio jedan od prvih gradova u Europi koji je 1891 dobio električnu uličnu rasvjetu.

    Što se još u ovom gradu može vidjeti?

    Možda prekrasan Kulturni centar koji je nedavno proslavio svoju 10-godišnjicu i u kojem se održava najsjeverniji plesni festival na svijetu: Dansefestival Barents.

    Struve Geodetic Arc

    Stup “Meridian” prilično je neobičan orijentir u gradu; mjesto na kojem se nalazi spomenik korišteno je za određivanje veličine i oblika Zemlje, a stup je sada na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

    Zbog svoje arhitekture je lijepa je i Luteranska crkva, preko puta koje se nalazi Kapelica koja je bila jedina zgrada koja nije srušena u 2. svjetskom ratu.

    Vidikovac Salen

    Vidikovac Salen na brdašcu iznad grada pruža fantastičan pogled na Hammerfest.

    Planinarska koliba

    Prošle je godine na planini Storfjellet povrh grada podignuta nova, vrlo elegantna planinarska koliba. Dizajn je čak dobio i međunarodnu pozornost.

    Izgradnju kolibe pokrenuo je ogranak norveškog planinarskog saveza Hammerfest (Den Norske Turforening), a projektirao ga je SPINN arkitekter.

    Fotografije: Copyright:Visit Hammerfest

    Izvor objave: Okusi.eu
    naslovna fotografija: Okusi.eu, Helena Varendorff

    PRATITE NAS

    1,334InstagramSlijedi

    Najčitanije

    Kad se spoje Electrolux Professional i najbolji Prosecco na svijetu..

    Napisao i fotografirao: Neno Pavinčić Kišni jesenski dani odjednom su postali ljepši uz poziv Karin Mimice i GASTRONAUTA na još jedno studijsko putovanje autobusom –...