Naslovnica Destinacije Baranja Baranja - hedonistička oaza između Slavonije i Bačke

Baranja – hedonistička oaza između Slavonije i Bačke

Piše: Mario Jukić, Hedonism Tourism
Photo by: Dražen Lazić

Priča o tome kako sam postao istinski hedonist neraskidivo je vezana uz Baranju. Ta mikroregija uz koju neposredno živim bila je i još uvijek je nepresušno vrelo hedonističkih uživanja i trigger da svoja hedonistička iskustva počnem reporterski uobličavati i dijeliti sa javnošću.

Omeđena Dunavom i Dravom, Baranja je bila i ostala u svojevrsnoj blaženoj izolaciji (splendid isolation) i sačuvala do danas brojne karakteristike koje je čine posebnom i koje je čine metom brojnih izletnika, turista, putnika namjernika.

Kada govorimo o etimologiji imena Baranja postoje dvije teorije o porijeklu naziva, jedna slavenska i dvije mađarske. Slavenska teorija govori da je ime nastalo od imenice bara, tj. močvara, što se s obzirom na to je teritorij Baranje nekada bio premrežen močvarama, (što je i logično s obzirom da se nalazi između dvije velike rijeke) ne može u potpunosti isključiti. Iako su tijekom povijesti bili poduzeti brojni melioracijski pothvati čiji je cilj bio isušivanje močvarnog tla i njegovo pretvaranje u oranice i dan danas područje parka prirode Kopački rit obiluje brojnim močvarama.

No ipak, moram priznati da su mi draže one dvije teorije koje upućuju na mađarsko porijeklo naziva, prvenstveno zato što one ukazuju na hedonistički karakter ove regije. Jedna od teorija govori da naziv dolazi od mađarske riječi bárány što u prijevodu znači janje. I dan danas u Baranji možete naići na golema krda ovaca i janjadi što nesputano pasu baranjskim pašnjacima. Treća, i nekako najudomaćenija teorija govori da naziv dolazi od mađarskih riječi  bor anyja što znači majka vina.

Tradicija vinarstva u Baranji datira još od rimske ere, a u isto vrijeme kada se vinarstvo zaslugama cara Probusa širi u Srijemu popularizira se i u Baranji. Vinorodno Banovo Brdo kako se danas službeno zove ili Banska Kosa kako ga najčešće nazivaju baranjski Srbi pruža se od Belog Manastira koji je danas upravno središte Baranje do Batine koja je jedino Baranjsko naselje na samom Dunavu i u kojoj se nalazi monumentalni spomenik Pobjeda, autora Antuna Augustinčića.

Naziv Banovo Brdo potječe od Mađarskog naziva za selo Popovac Baranyabán koje se nalazi u sjevernom podnožju planine. I ovdje postoji trojstvo u nazivlju jer prije jer prije aktualnog imena koje u korijenu ime ban podunavske Švabe su planinu nazivali Goldberg, što je zapravo germanizirani naziv nekadašnjeg latinskog imena Mons Aureus – zlatno brdo.

Sve je u Baranji u znaku trojstva, od granica regije koje ju dijele od drugih regija, do fizičkih odlika tla i reljefa, pa sve do narodnosno i konfesionalne strukture stanovništva. Upravo ta raznolikost i isprepletenost različitih utjecaja pridonijela je specifičnosti Baranje.

Dravom je Baranja odvojena od uže Hrvatske, tj. Slavonije, Dunavom od Vojvodine, a kopnenom granicom od Mađarske. Hrvati, Srbi i Mađari autohtoni su na tome području, a ono što je posebice zanimljivo je to da uz dio koji je naslonjen na užu Hrvatsku žive pretežito Srbi, na dijelu koji je najbliži Srbiji Mađari, a na potezu uz Mađarsku Hrvati. U vjerskom smislu također je prisutan trijalizam.

Hrvati su katolici, Srbi pravoslavci, a Mađari podjednako katolici i kalvini. U geografskom smislu  sutok Dunava i Drave obilježavaju močvare i kultura prehrane zasnovana na ribi, na centralnom dijelu je vinorodno Banovo Brdo, a ostatak Baranje su nepregledne ravnice pogodne za ratarstvo i stočarstvo. I sve se to tako fino utkalo u baranjski mozaik.

Nakon ovog uvodnog dijela treba ponešto reći i o mjestima i događanjima koje u Baranji svakako treba obići, ali odmah moram napomenuti da je njihovo posjećivanje samo uvod u Baranju, da bi se spoznala Baranja u svojoj punoj raskoši i ljepoti potrebno je i puno individualnog, terenskog istraživanja, a najpogodnije sredstvo za to je bicikl, jer pješice si prespor, a automobilom prebrz.

Baranja je premrežena biciklističkim stazama, uz Kopački rit primjerice prolazi ruta Panonski put mira koja povezuje Osijek i Sombor, a u selu Draž se nalazi sjecište dviju europskih biciklističkih koridora, eurovelo 6 koji se proteže od Atlantskog ocena do Crnog mora i „ruta željezne zavjese“, eurovelo 13.

Budući da sam najskloniji teoriji da ime Baranja potječe od bor anyja smatram da upoznavanje ove regije prvo treba započeti sa vinarijama. Mjesto Zmajevac sa svojih tridesetak vinskih podruma ukopanih u brdo – gatora s razlogom se naziva vinskom prijestolnicom Baranje. Svakako treba spomenuti vinariju Gerštmajer koja njeguje poseban, tradicionalan pristup vinima, a koja ima tradiciju bavljenja vinarstvom dugu pet generacija. Vinarstvom se bave i otac i sin koji se oboje zovu Mihalj, te sin Mihalja mlađeg, odnosno Mihalja starijeg koji se zove Ivan.

Svakako treba spomenuti i obiteljsku boutique vinariju Zajec koja osim standardne graševine pravi i odličan rose, te sjajan crni cuvee. U susjednoj Suzi su vinarije Kolar i Pinkert, a ne smijemo zaboraviti niti novine vinare poput Kalazića ili vinarije Svijetli dvori iz Karanca. Baranja ima i jednog vinarskog giganta – vinariju Belje koja novi, ultramoderni pogon ima u selu Kamencu, a također i staru vinariju u Kneževim vinogradima koja je nedavno temeljito restaurirana.

Beljska vinska cesta koja se pruža od Belog Manastira jedna je od najatraktivnijih u cijeloj Hrvatskoj. Malo ljudi zna da je i meka mađarskog vinarstva i vinskog turizma – Villány nekoć bio integralni dio beljskog veleposjeda, a od matice je odvojen prije stotinjak godina  potpisivanjem ugovora u Trianonu i definitivnim raspadom Austro – Ugarske monarhije.

Dobro vino sljubljuje se sa dobrom hranom, a hrana i vino u sinergiji stvaraju vrhunski hedonistički ugođaj. Svakako treba spomenuti restoran Citadela u Vardarcu koji je nadaleko poznat po specijalitetima od riječne ribe, sjajnim fiš paprikašem i kečigama. U istom selu je i restoran Darócz koji osim što ima brojne delicije od ribe ima i takve ekstravagantne specijalitete poput perkelta od pijetlovih muda, žabljeg perkelta s domaćim tijestom i pečenom slaninom.

Zatim tu su i zec sa slaninom i bijelim lukom pečen u krušnoj peći i punjena patka s umakom od jabuke također pečena u krušnoj peći, a potom cigansko pečenje i teletina na mađarski način u umaku od crvenog luka. U ponudi su i različita jela od divljači kao što su perkelt od vepra i srnetina u umaku od vrhnja.

Restoran Kormoran smješten u pustari Podunavlje, u samom Kopačkom ritu nudi također izvrstan izbor različitih đakonija. Svojevrstan zaštitni znak restorana Kormoran su specijaliteti od divljači što nije nimalo neobično uzme li se u obzir da je restoran smješten u bivšoj lovačkoj kući.

Gostima su dostupni lovačka gulaš juha, čobanac od divljači, jelen na baranjski – jelenji but s brusnicama, jelen na lovački – but s brusnicama, šampinjonima i vrhnjem, vepar na lovački ili lovačka torba – svinjski odrezak nadjeven mesom od divljači.  
Didin konak u Kopačevu pravi je turistički kompleks koji osim koji osim hrane posjetiteljima nudi i mogućnost noćenja, a plod je vizije američkog biznismena hrvatskih korijena Stevea Bubala.

Specijalitet kuće im je perkelt od soma, a od ostalih ribljih delicija koje imaju u ponudi treba izdvojiti različite vrste pohane i pržene ribe, smuđa u pivskom tijestu, šarana u rašljama, te neizostavan fiš paprikaš. Ljubitelji mesa od divljači mogu uživati u odresku od vepra na šumarski način, a sve prave gurmane zadovoljit će i odrezak kuće „Didin konak“ – puretina punjena šunkom i sirom.

Vinski maraton u Zmajevcu najpotentnija je manifestacija istočne Hrvatske. Prije trinaest godina krenuli su sa pedesetak maratonaca, prošle godine ih je bilo 1600, a ove preko 2500. Cilj je u što kraćem vremenu obići tridesetak vinskih podruma i u svakom popiti po decilitar vina. Međutim zbog zahtjevnosti natjecanja to uspije svega nekolicini. Ali bitno je sudjelovati a ne pobijediti.

Nakon službenog dijela natjecanja slijedi neformalni program, treće poluvrijeme koje je bitnije od ona prva dva službena, a zabava redovito traje do same zore. Biciklijada deer & bike kreće iz Draža, točno na sjecištu europskih biciklističkih koridora i odvija se na terenu koji obiluje jelenskom divljači, pa predstavlja i svojevrstan foto safari. Wine & walk održava se u lipnju i cilj je prehodati desetak kilometara po Banovom Brdu, s time da se na svakih kilometar nalazi hedonistička postaja na kojoj se nalaze domaća vina i domaća hrana.

Cilj je kušati vina na onom mjestu na kojem i nastaju. Baranjska už’na je manifestacija kojuorganizira udruga žena „Sretne i spretne“ iz Jagodnjaka, a cilj je na jednom mjestu prezentirati gastronomiju ravničarske, ratarstko – stočarske Baranje. 
Ribarski dani u Kopačevu održavaju se sredinom rujna i cilj ove manifestacije je prikazati gastronomsku tradiciju ovoga sela u kojem se nekoć (prije proglašenja Kopačkog rita parkom prirode) većina stanovništva bavila ribolovom.

Izvor objave i fotografije: Hedonism Tourism

Autor: Mario Jukić
fotografije: Dražen Lazić

PRATITE NAS

4,598FacebookLajkaj
1,240InstagramSlijedi

Najčitanije

PET NAJLJEPŠIH LJUBAVNIH LEGENDI IZ HRVATSKE

Povodom Valentinova donosimo pet najljepših i najtužnijih ljubavnih legendi s hrvatskih prostora. Upravo je Dan zaljubljenih idealan povod da se prisjetimo onih kojima je...
Explore Preporuke
Savršena točka
Muzej na otvorenom
Čuvari povijesti
Korčulanske Pjatance