• NASLOVNICA
  • LIFESTYLE
  • BLOG
  • ISTRAŽI/DOŽIVI
More
    Naslovnica Blog Legenda o dubovačkom prolazu - otkrivamo tajne Karlovačke županije

    Legenda o dubovačkom prolazu – otkrivamo tajne Karlovačke županije

    Zanima li vas destinacija u kojoj  možete  posjetiti redom: najpoznatiji hrvatski Nacionalni Park prirode, neobičnu prašumu i mistično stijenje, tajanstvene planine, čijim dolinama teku bistre rijeke, vrijedne povijesne lokalitete, i mnoštvo dodatnih prirodnih čuda?

    Tada ćete posjetiti Karlovačku županiju – carstvo raznolikosti na maloj površini. Kontinentalna ponuda postaje sve traženija, a brojni aduti ovog dijela Hrvatske itekako su atraktivni turistima i avanturistima koji od odmora žele drugačije iskustvo, iskustvo koje objedinjuje adrenalinski doživljaj i uživanje u prizorima djevičanske prirode uz sve popularnije aktivnosti na otvorenom.

    Da bi uživali u lokaciji koju posjećujemo, dobro je i poželjno znati nešto i o prošlosti i povijesti kraja koja je oblikovala i iscrtala današnjost.  Danas pričamo o Dubovcu, i tajnom  prolazu, kroz legendu o Dubovačkom prolazu.

    Dubovac – središte drevnih Kolapijana

    Arheološka istraživanja iz 2001. godine pokazala su da je utvrđeni grad izrastao na mjestu pretpovijesne akropole. Tragovi naseobina su iz mlađeg kamenog doba sve do brončanog doba (3-1. tisućljeće prije nove ere). Pretpostavlja se da je Dubovac bio jedno od  najvažnijih središta Kolapijana, naroda koji je na području današnjeg Pokuplja u prvom tisućljeću prije nove ere dosegao razmjerno visoku razinu kulturnog razvitka. Od ostataka njihovih naseobina nastao je humak (tell) na kojem je u 12. stoljeću podignuta kružna kula dubovačke općine. Prema tome su i sam vršni humak, a ne samo gradina na njemu,  vrijedna spomenička baština.

    Podzemni prolaz – da li je postojao?

    Dubovcem su potom gospodarile razne plemićke obitelji; Frankopani i Zrinski su mu u 15. i 16. stoljeću dali izgled renesansnog kaštela s primjesama gotike. Uprava Vojne krajine kupila ga je 1579. za potrebe izgradnje nove tvrđave – Karlovca. Za Turskih navala, Dubovac nikada nije osvojen. Po legendi, oprezni su branitelji prokopali iz bunara u atriju tajni izlaz. O tom podzemnom prolazu raspredaju se sve do danas razne priče, primjerice da je vodio do obližnje nekadašnje župne crkve Sveti Mihovil, premda nije posve sigurno je li uopće i prokopan.

    Prema povjesničaru Radoslavu Lopašiću podzemni izlaz iz Dubovca je uistinu postojao. U knjizi “Karlovac – poviest i mjestopis grada i okolice” koju je objavio 1879. godine navodi: “U dvorištu ima trag podzemnomu izlazu iz grada.” Zabilježeni su još neki navodi očevidaca navodnog ulaza u taj tunel sve do početka 20. stoljeća, kada mu se gubi svaki trag. Tijekom obnove gradine 1952-1963. godine ulaz nije nađen. Novijim arheološkim istraživanjima, koja su bila ograničenog opsega, također se nije naišlo na šupljine podno gradine Dubovac, no to još ne znači da ipak ne postoje.

    Neke od srednjovjekovnih utvrda u blizini Karlovca uistinu su imale tajne izlaze, poput Cetingrada kroz čiji su podzemni tunel Turci prodrijeli u grad još 1813. godine. Ispod grada Perne na Petrovoj gori također se nalaze kanali, koji dijelom prolaze kroz prirodnu špilju. I njih je spominjao Lopašić, a premda mu mnogi nisu vjerovali, speleolozi su dokazali njegove navode. I dok na Dubovcu srednjovjekovni tunel još golica maštu i potiče na potragu neke nove istraživače, legendom se već ovio i tunel prokopan kroz dubovački brijeg sredinom 20. stoljeća.

    120 metara dugačak tunel – ulaz na padini podno Dubovca

    Na istočnoj padini podno starog grada Dubovca opstoji ulaz u navodno 120 metara dugačak tunel. Po riječima profesora Vladimira Peršina gradnju tunela započela je još vojska NDH kako bi napravila sklonište tijekom učestalih zračnih napada saveznika, dok je 1950. godine posao nastavljen pod okriljem JNA. Kopanjem tunela ispod starog grada trebalo je izgleda biti sagrađeno veliko podzemno sklonište, koje bi ujedno služilo i kao skladište. No radovi su ubrzo obustavljeni zbog nedostatka novca, a podzemno betonsko zdanje pokazalo se potpunim promašajem.

    Četiri metra širok, betonom optočen ulaz u tunel, vodi do dvorane široke osam metara. U utrobu Dubovca tu se može ući tek 40-ak metara jer je erozijom tla i odronjavanjem zemlje zbog podzemnih tokova vode zatrpan velik dio tunela. Koliko ga je ostalo nedostupnim više nitko točno ne zna, a za tunel nitko i ne mari. Svoju prvobitnu namjenu dubovački je tunel kratko vratio početkom Domovinskog rata, kada su se u njemu tijekom uzbuna skrivali stanovnici Dubovca koji u obiteljskim kućama nisu imali sigurne podrume.

    Pored Dubovca, zainteresirani za kulturnu i povijesnu baštinu Karlovačke županije, možete obići renesansnu povijesnu jezgru grada Karlovca, Novigrad na Dobri, Ozalj, Bosiljevo, Tounj, Modruš, Ogulin, Slunj, Drežnik i Cetingrad, brojne kurije, crkve i kapelice. Prolaziti ćete i preko drevnih kamenih mostova na Dobri, Mrežnici, Toučnjici, ali i uz obnovljene mlinice Rastoka na slapovima Slunjčice. Preporuka – uzmite bicikl.

    Poželite li vozeći bicikl upoznati sve znamenitosti županije, na raspolaganju vam je gotovo 700 kilometara biciklističkih staza. Svaki će cikloturist, od povremenih korisnika bicikla do sportskih biciklista, pronaći stazu primjerenu svojem tjelesnom stanju i mogućnostima bicikla; cikolturističke rute duge su od 30-ak do preko stotinu kilometara, uz visinske razlike najviše i najniže točke puta od samo 25 pa do 580 metara. Uživajte u kulturnoj baštini jedne od naljepših kontinentalnih županija, naučite nešto novo i usput se rekreirajte.

    Izvor objave i foto: river-adventure.info

    arhiv Turistička zajednica Karlovačke županije, Turistička zajednica grada Karlovca, TZ Slunj

    PRATITE NAS

    1,302InstagramSlijedi

    Najčitanije

    Legenda o dubovačkom prolazu – otkrivamo tajne Karlovačke županije

    Zanima li vas destinacija u kojoj  možete  posjetiti redom: najpoznatiji hrvatski Nacionalni Park prirode, neobičnu prašumu i mistično stijenje, tajanstvene planine, čijim dolinama teku bistre rijeke, vrijedne povijesne...