Veliki Tabor - biser starog plemstva i simbol Zagorja - ExploreCroatia
  • NASLOVNICA
  • LIFESTYLE
  • BLOG
  • PREPORUKA IZLETA
More
    Naslovnica Blog Veliki Tabor - biser starog plemstva i simbol Zagorja

    Veliki Tabor – biser starog plemstva i simbol Zagorja

    1. Pokrovitelj priče

    Ljepota arhitekture kasnogotičko-renesansnog burga ukras je slikovitog okolnog pejzaža i već stoljećima mami uzdahe znalaca i ljubitelja prolaznika. Povijest se tu isprepliće s legendom – grofovi Celjski i prelijepa Veronika Desinićka, glavni su akteri ljubavne drame čiju tajnu čuvaju zidovi dvorca. Impresivan je i pogled koji se s Velikog Tabora pruža na cijelo Hrvatsko zagorje i dio Slovenije.

    Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Povremene izložbe organiziraju se u izložbenom prostoru dvorca. Posjetite li Dvor Veliki Tabor, očekujte specijalizirana stručna i tematska vodstva, muzejsko-edukativne interaktivne radionice koje djecu i odrasle upoznaju sa jedinstvenom fortifikacijskom arhitekturom Velikog Tabora, s njegovim gospodarima kroz povijest, s pričama i legendama koje se vežu uz Veliki Tabor.

    Tijekom muzejskih radionica djeca se upoznaju sa srednjovjekovnim oružjem, mogu naučiti gađati srednjovjekovnim lukom i strijelom u metu ili pak sagraditi Veliki Tabor ili neki svoj dvorac iz mašte.

    Jedna od najljepših i najtužnijih ljubavnih legendi iz Hrvatske šapatom struji kroz zidine Velikog Tabora – legenda o Veroniki Desinićkoj

    Jedna od najljepših hrvatskih legendi svakako je ona o Veroniki Desinićkoj koja je nastala još u 15. stoljeću, a vezana je za upravo Veliki Tabor i susjedni Desinić. Riječ je o nesretnoj ljubavi između grofa i siromašne djevojke, koja naravno završava tragično.
    Legenda kaže kako je sin grofa Hermana Celjskog – Fridrik, često boravio u očevom Velikom Taboru. Prilikom obilazaka velikog imanja naišao je tako i u susjedno selo Desinić. Ugledao je pravu seosku ljepoticu koja se zvala Veronika. Planula je ljubav na prvi pogled koju mladi grof nije mogao zatomiti.

    Samo je mislio na prelijepu Veroniku iz Desinića. Ljubav mu je toliko pomračila um i toliko zaslijepila da se odlučio riješiti svoje supruge Elizabete, s kojom je bio u braku osam godina. Mučki ju je ubio 1422. godine i dvije godine kasnije oženio se Veronikom. Užasnuti otac Herman odlučio je kazniti svoga sina zbog takvog postupka i zatražio presudu od svoga zeta ugarsko-hrvatskog kralja Zigmunda.
    Kralj je mladog Fridrika osudio na smrt. Međutim, kako je Fridrikova sestra Barbara bila supruga kraljeva, inače poznata kao “crna kraljica”, založila se ona za svoga brata, pa ga je kralj pomilovao i izručio ocu u Celje.

    Tu je mladi Fridrik ležao u tamnici punih pet godina daleko od svoje Veronike. Za to vrijeme stari Herman uhvatio je svoju snahu Veroniku i zatvorio je u gradu Ojstrici. Optužio ju je pred sudom u Celju da je vještica i da mu je sina zaludila čarolijama i navela da ubije svoju ženu, kako bi se dočepala ugleda i bogatstva roda Celjskih. Medutim, celjski sud nije prihvatio grofovu optužbu već ju je u pomanjkanju dokaza oslobodio. Bijesan zbog oslobađavajuće presude, Herman je ponovo zatvorio Veroniku, ali ovaj puta u Velikom Taboru gdje su je njegovi ljudi udavili 1425. godine i zazidali između središnje kule i ulaznog dijela grada. U hrvatskim krajevima Veronika je ostala poznata kao mlada i nesretna djevojka čiji duh i danas luta desinićkim krajem, a ponajviše starim Velikim Taborom kao vječnom grobnicom jedne nesretne ljubavi.

    Simbol Hrvatskog Zagorja

    Ovaj spomenik kulture najviše nulte kategorije jedan je od najprepoznatljivijih identiteta, ne samo Hrvatskog zagorja, već i Hrvatske.

    Oko datiranja Velikog Tabora mišljenja struke su podijeljena. Jedni zastupaju mišljenje da je najstariji dio Velikog Tabora sagrađen sredinom 15. stoljeća dok drugi smatraju da se s izgradnjom najstarijeg dijela započelo tek nakon 1502. godine. Upravo provedena konzervatorska istraživanja, komparativna arhitektonska analiza te analiza otkrivenih arheoloških nalaza govore u prilog ranijeg datiranja najstarijeg dijela Velikog Tabora (sredina 15. stoljeća).  Gradom je najduže gospodarila obitelj Rattkay (1502.—1793.)

    Radno vrijeme i termine posjete dvorcu pronađite na slijedećem linku.

    ŠTO OBIĆI U VELIKOM TABORU KROZ KOLOVOZ?

    150 godišnjica rođenja velikog Otona Ivekovića – do 19.kolovoza izložba je otvorena za posjetitelje!

    Ovom izložbom Veliki Tabor se uključio u obilježavanje 150. godišnjice rođenja i 80. obljetnice smrti ovog slavnog hrvatskog umjetnika. Također, ove se godine navršava točno sto godina otkad je Iveković kupio Veliki Tabor u kojem su mnogi od izloženih radova nastali. Uz bogat i raznovrstan Otonov stvaralački opus, ovom izložbom je prikazan njegov privatni život s naglaskom na razdoblje provedeno u Velikom Taboru. Također, na izložbi su predstavljena i dva ženska člana obitelji, Otonova supruga Ljuba te snaha Mirjam, istaknuta ondašnja kirurginja.

    Posjetitelji imaju priliku razgledati 34 eksponata, ponajprije Otonove slike i crteže od kojih su mnogi nastali upravo u Velikom Taboru. Izloženo je i nekoliko knjiga, kojima se Iveković prezentira i kao ilustrator te putopisac. Također, na izložbi se mogu vidjeti reprodukcije dokumenata iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, poput molbi i pisama koje je Oton uputio caru Franji Josipu I te Izidoru Kršnjavom, kao i brojni dokumenti vezani uz njegovu snahu Mirjam, istaknutu ondašnju kirurginju koja je svoju liječničku karijeru započela upravo u Desiniću (krsni list, diploma, uvjerenje o njenim medicinskim kompetencijama…), a nastavila je kao vrsna kirurginja u bolnicama u Pakracu, Novoj Gradiški i Gospiću.

    Autorica izložbe je kustosica i voditeljica Dvora Veliki Tabor, povjesničarka Renata Dečman.

    Izložba ostaje otvorena mjesec dana, do 19. kolovoza 2019. godine.

    Radno vrijeme i termine posjete dvorcu pronađite na linku

    ADRESA: Košnički Hum 1, 49216 Desinić
    TELEFON: +385 (0) 49 374 970
    E-MAIL: [email protected]
    WEB: www.veliki-tabor.hr

    Izvor objave i fotografije preuzeto sa: www.veliki-tabor.hr i www.visitzagorje.hr

     

    PRATITE NAS

    1,328InstagramSlijedi

    Najčitanije

    5 odličnih preporuka za izlet s djecom u Zagorje

    Ljeto je dugo, djeci je dosadno, imate osjećaj da nema kraja dječjoj gnjaveži, pa ni dugom vrućem ljetu koje se sporo vuče kroz svoje...