Biljke Mediterana: Razigrana žižula - ExploreCroatia
  • NASLOVNICA
  • BLOG
  • GASTRO HRVATSKA
More
    Naslovnica Blog Biljke Mediterana: Razigrana žižula

    Biljke Mediterana: Razigrana žižula

    Piše: Irma Kovačić, autorica knjige Kad otok putuje

    Definicija žižule:

    Vladimir Anić u svom Rječniku hrvatskog jezika pod natuknicom „žižula“ kaže „v. Čičimak“; a za čičimak, m [tal.] (gen. jed. čičimaka) samoniklo i kultivirano stablo primorskih krajeva (Zisiphus sativus), daje smeđi jestiv plod: žižula.
    No, mnogi koji o žižuli razmišljaju, pišu, vole je i jedu još i danas dvoje – je li žižula voće?

    Odakle je pristigla?

    Ljude fascinira, iznenađuje, raduje i mami žižula. Ne poznaju je baš previše, a oni koji je znaju, vole je jer je fina, ali je ne vole brati, jer je puna bodlji. A zdrava je, to su dokazali Kinezi iz čije zemlje najvjerojatnije potječe. Zato je i u nas još zovu kineska datula.

    No, možda nam je došla i iz rajske Perzije. Pokazala je žižula da je izdržljiva i bez puno vode, i bez puno sunca i na različitim tlima, a i podnosi ogroman raspon temperature. Reklo bi se idealna biljka za preživljavanje ljudi u kataklizmičkim uvjetima. Tko zna… možda je jednom tako ozbiljno i shvatimo. Za sada je većinom tek ukrasni grm ili stablo kojega se teško pobire jer žižulin ubod dugo se i bolno pamti. Onakva zgrbljena, spuštenih i svinutih grana obraslih oštrim trnjem izgleda tužno, no kad se ospe, tamo u proljeće, prvo žućkastim cvjetićima što začaraju male leptire, a zatim i zelenkastim «datuljicama» koje postupno, kako sunce sve to više jezdi obzorom, poprimaju crvenkastu i potom smeđe crvenu boju, postaje sve to više radostan grm, a ponekad veselo uresno stablo mameći udivljene poglede . Žižula kasno cvjeta  i počinje zriti, pomalo ruditi,  tek krajem kolovoza, a početkom listopada već ih više nema. Mislim da takav svoj životni ciklus zahvaljuje tlu iz kojega raste.

    Šibenski kraj bogat je žižulama

    U šibenskom kraju su najpoznatije one koje rastu u Skradinu, u mjestima oko Prokljana. Tamo čak narastu kao veliko drvo. Drvo joj je puno bodlji, kao ruža, grane su joj spuštene kao u vrbe, zato me i podsjeća na ženu raspuštene kose! Na tržnici, u prodaji, na početku čak postižu cijenu i do 50 kuna za kilogram. Kasnije to bude oko 30 do 40 kuna. Cijena im je visoka jer  ih je ipak teško obrati u drvu punom bodlji, a i rijetkost su, posebnog su okusa. Zovu ih i maslina slađun,  jer oblikom podsjećaju na maslinu, samo  kad je zrela smeđe je narančaste boje! Plodovi se stavljaju u rakiju, lozu, tako da rakija dobije lijepu boju, posebnog okusa.

    Posadimo stabla žižule – sve ih je manje 
    U karakteru je žižulice istodobno i slatkost i arogancija. Ona je poput mačke među životinjama – umiljata i opasna; potrebna i nepotrebna, dobrodošla i zaboravljena. Kako to da je nema po toplim obroncima jadranskih otoka? Pa tako! Nitko je saditi ne želi!  Jednom, kad je tu, isto kao i mače, nezaobilazna je ljubimica. U žižulama naših obala i otoka svi se vrazi kriju. Prpošna je poput  obijesne i oprezne djevice, zločesta poput umišljene goropadnice, tajanstvena je i skrivena u  malobrojnim vrtovima, izazovna je i razgaljena poput prave zavodnice. Mi smo ti,  s ove strane žižule, mi koji je tek moramo otkriti, pomilovati, zagrliti, poljubiti i udahnuti joj novi život poput kraljevića koji ga je udahnuo usnuloj princezi.

    Žižula

    Ima jedna žižula najlipša na svitu
    Sve su moje jubavi u njezinu cvitu
    Naše pisme ona zna još od starog vrimena
    Čuva ih za dane sve kad nas više ne bude 
    Ispod stare žižule lipa mladost piva
    Ka i u ‘no vrime kad san momak bija
    Ispod stare žižule kad ti jubin lice
    Ča mi više triba, moja golubice 
    Ima jedna žižula usrid dvora bila
    Neverama prkosi raširenih krila
    Naše pisme ona zna još od starog vrimena
    Čuva ih za ljude sve kad nas više ne bude

    Stihovi:  Pero Picukarić

    Irma Kovačić  -“Kad otok putuje”.

    Kad otok putuje, zanimljiva je putopisna storija o biljkama te niz živopisnih pripovijesti o  rogaču, šparogama, kaparima, artičokama, žužulama kao i sve ostalim mediteranskim biljem koje postaje autoričin simbol začaranog vrta. U knjizi se nalaze i zanimljivi recepti vezani uz otočke biljke.

    Fotografije: Pixabay.com

    PRATITE NAS

    1,328InstagramSlijedi

    Najčitanije

    5 odličnih preporuka za izlet s djecom u Zagorje

    Ljeto je dugo, djeci je dosadno, imate osjećaj da nema kraja dječjoj gnjaveži, pa ni dugom vrućem ljetu koje se sporo vuče kroz svoje...