Naslovnica Destinacije Karlovačka županija Pejzaži Ozlja zabilježeni kistom darovite umjetnice - Slava Raškaj i njena inspiracija

Pejzaži Ozlja zabilježeni kistom darovite umjetnice – Slava Raškaj i njena inspiracija

Slava Raškaj (punim imenom Friderica Slavomira Olga Raškaj) rođena je 2. siječnja 1877. godine u  Ozlju.  Osnovnu i srednju školu, Slava Raškaj završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču od 1883. do 1892. godine.
U to vrijeme su gluhonijeme osobe smatrali duševno zaostalima, a u takvom okruženju gluhonijemi su bili obilježeni za cijeli život. Tako prilikom upućivanja molbe Vjekoslava Raškaja za smještaj Slave Raškaj u Bečkom zavodu za gluhonijeme, činovnik unutarnjeg odijela zemaljske vlade u Zagrebu je u urudžbeni zapisnik unio i da se molba upućuje “Ravnateljstvu umnobol. u Beču”.
No gluhonijemost neće biti prepreka sjajnom talentu ove lijepe, nježne i iznimno darovite mlade slikarice.

Sa osamnaest godina, po nagovoru ozaljskog učitelja Ivana Otoića, mlada Slava se seli u Zagreb gdje dobiva besplatne poduke kod slavnog slikara i likovnog pedagoga Bele Čikoš Sesije. Slava pod mentorstvom Bele Čikoša, ubrzo razvija autentičan umjetnički izraz, a u prvi će plan izbiti sjećanja na njeno ozaljsko djetinjstvo koje je rado evocirala u svojim djelima.

Glavne motive nalazi u lirskim pejzažima ozaljskog kraja: njen vrt, rijeka Kupa, vrbik uz obale, lopoči, cvijeće, drveće, šumarci, kao i obični ljudi, seljaci, kosci, djeca, služinčad. Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20 st. naglašavajući atmosferu trenutka na jedinstven i svjež način.

Utjecaj Bele Čikoša na Slavino slikarstvo

Najvažniju prekretnicu u Slavinu slikarstvu predstavlja upravo Čikoš, za kojeg se do danas ne zna da li je bio (premda puno stariji), njena najveća životna ljubav ili joj je bio samo blizak stariji i slavniji mentor i učitelj. Nećemo nikada saznati jer su navodno sva pisma koja je Slava slala majci i sestri u tom razdoblju, nažalost spaljena poslije njene smrti i sva privatna korespodencija u kojoj se Slava povjeravala majci, je uništena. Ono što se bez sumnje zna, je da je Bela Čikoš, kao što u svojoj knjizi kaže Matko Peić: ” U njoj probudio ono što je ona bila u dnu svoga umjetničkog bića: pejzažist!“.

Slava potpuno ovladava tehnikom akvarela i za razliku od većine kolega, toliko prefererira slikanje vani da skoro sve svoje radove počinje i završava u vanjskom eksterijeru dok ostali umjetnici svoje radove započinju vani, ali završavaju u ateljeima.

Želeći doživjeti do kraja puninu prikaza prirode koja ju je cijeli život očaravala, Slava je stvarala svoje slike pod svakakvim vremenskim uvjetima, ne štedeći svoje krhko zdravlje.
U jesen 1899. godine Slava pobolijeva (početni stadij tuberkuloze pluća).
Uspijeva zaliječiti bolest, te odlazi početkom 1900. u Opatiju na liječenje. Tuberkuloza se nažalost vraća nakon nekoliko godina, i Slava umire 1906. godine u dobi od  samo 29 godina, u bolnici u Vrapču. Pokopana je na groblju župne crkve u Stenjevcu, a njeni posmrtni ostaci, preneseni su na groblje kraj crkve Sv. Vida u Ozlju, devedesetih godina dvadesetog stoljeća.

Ova mlada  slikarica, ostavila je poseban trag u povijesti hrvatskog likovnog stvaralaštva, a obzirom na muško vrijeme u kojem je djelovala, i na njen hendikep koji joj je znatno otežavao svakodnevan život i komunikaciju (zbog čega je bila sklona depresiji), uz dodatan uteg teške bolesti koja joj je naposlijetku prerano ugasila život, Slava Raškaj je iznimna hrvatska heroina. Njen hendikep, kroz njeno djelovanje u slikarstvu, još je snažnije ocrtao njen talent, njenu osjetljivost, smisao za detalje, za strukturu linija i obrise, jer je uočavala puno suptilnije zbilju i pojavnosti vanjskog.

Ozalj kao inspiracija – Posjetite ovaj biser hrvatskog kontinenta

Rodni grad Slave Raškaj, čija je okolica i priroda bila neizostavni dio njenih pejzaža, do danas plijeni svojom  kulturnom i povijesnom baštinom. Stari grad Ozalj impresivno je zdanje, smješten na vrhu litice podno rijeke KupeOd 1928. godine dvorac je posebnom darovnicom kneza od Thurn i Taxisa, Alberta Maria Lamoral, predan u ruke  družbi „Braće hrvatskoga zmaja” na brigu i čuvanje kao kulturno i povijesno dobro u službi hrvatskog naroda. Puno je toga što se može posjetiti u ovom biseru kulturne i prirodne baštine, pa ćemo spomenuti manji dio onoga što možete istražiti, a sve dodatne informacije možete potražiti na www.ozalj-tz.hr

foto: arhiv Grad Ozalj

Posjetite Zavičajni muzej Ozalj

Najvrednija ostaviština grada je  Zavičajni muzej Ozalj,  smješten u Starom gradu. Svojom građom obuhvaća povijest od 6.000 godina, koja se može pratiti putem pisane povijesti i arheoloških artefakata.

foto: Zavičajni muzej Ozalj, arhiv TZG Ozalj

Muzej također raspolaže vrijednim izlošcima iz vremena Zrinskih i Frankopana, osobito vezanima za njihovu kulturnu djelatnost, koja je poznata pod nazivom „Ozaljski kulturni krug“, a čiji se književni izraz temeljio na jeziku ozaljskog kraja koji predstavlja osebujan spoj čakavštine, kajkavštine i štokavštine. Osim djela Slave Raškaj u ovom muzeju se nalaze i zbirke hladnog i vatrenog oružja, artefakata pretpovijesnog razdoblja, crkveno-vjerskih izložaka.

Etno park Trg – muzej na otvorenom

foto: arhiv TZG Ozalj

Svega 1 km od centra Ozlja u naselju Trg obiđite zanimljivi Etno park Trg. U ovom kreativnom muzeju na otvorenom, predstavljena je tradicijska arhitektura i uporabni predmeti predindustrijske svakodnevice.

foto: arhiv TZG Ozalj

U slobodnom prostoru pod stručnim vodstvom i nadzorom nalazi se zbirka koja se sastoji od stambenih i gospodarskih objekata, interijera niskih seljačkih sobica, kuhinja i spremišta s autentičnim inventarom. Krovovi kuća prekriveni su slamom od raži tzv. „škopom“ i karakteristične su gradnje od tesanih drvenih greda s tzv. „hrvaškim vuglima“ te svjedoče o sve rjeđim primjerima tradicijskog seoskog graditeljstva.

HE Munjara

foto: arhiv TZG Ozalj

Hidroelektrana Ozalj “Munjara” najstarija je kontintalna hidroelektrana u Hrvatskoj, izgrađena i puštena u rad davne 1908. radi napajanja rasvjete Karlovca. Elektrana je podignuta na prirodnom slapu u centru Ozlja. Izgrađena je prema nacrtima gradskog građevinskog inženjera Valerijana Riesznera, a svoj historicistički arhitektonski izgled, nalik neorenesansnom kaštelu, duguje glasovitom austrijskom arhitektu Hermannu Bolléu. Objekt je zaštićeno kulturno dobro pod nadzorom Uprave za zaštitu kulturne baštine i Ministarstva kulture RH.Mogući su organizirani posjeti uz praćenje stručnog vodstva elektrane.

foto: arhiv TZG Ozalj

PAVLINSKI SAMOSTAN SVETICE

Prvi dio pavlinskog samostana i crkve izgrađen je 1627. godine, kada su bježeći pred Turcima pavlini iz Kamenskog stigli na Svetice. Dovršen je 1660. velikom zaslugom prvog i dugogodišnjeg priora o. Ivana Belostenca, znamenitog leksikografa i pisca. S predanošću znanstvenika i s nadahnućem pjesnika Ivan je Belostenec desetljećima prikupljao i u svoju riznicu pohranjivao blago hrvatske jezične raznolikosti. Pod krovom samostana nastajao je veličanstveni tronarječni rječnik Gasophylatium.

foto: arhiv TZG Ozalj

A neka od svojih najbolji djela ovdje su ostavili znameniti pavlinski slikari Ivan Ranger i Gabriel Taller. Svetice inače nose naziv po tri kapelice posvećene Blaženoj Djevici Mariji, Svetoj Margareti i Svetoj Katarini.

Vidikovci Ozalj

foto: arhiv TZG Ozalj

Ozalj ima nekoliko lijepih vidikovaca od kojih ističemo tri: Vidikovac u šumi kod OŠ Slava Raškaj, drugi je u ulici Nikole Šubića Zrinskog (ispred rodne kuće Slave Raškaj) i treći je na gradskom bedemu Starog grada.

Posjetite biser kontinenta, ponosni Ozalj – proljeće je idealno vrijeme za izlet

Do Ozlja možete doći kako Vam odgovara. Od zagrebačke metropole Ozalj je udaljen oko  jedan sat vožnje  automobilom.  Možete pronaći smještaj u nekom od romantičnih sela okolice, možete neograničeno uživati u gotovo nestvarnoj prirodi,jezerima,Kupi, Dobri..

autor: Ana Vukanović

Kao i ukusnoj domaćoj hrani, pješačenju, bicikliranju, bogatoj ogrlici kulturnih znamenitosti, sakralnoj baštini. Pratiti će vas na tom putu i fina kapljica a kad malo zatopli, Ozalj vam nudi i savršeno osvježenje kroz riječnu zabavu i naše kupalište. Ima li ljepše pozivnice? Čekamo vas. Dobro došli u Ozalj!

Djela Slave Raškaj: hr.wikipedia.org

Turistička zajednica Grada Ozlja
Turistička zajednica Karlovačke županije
Facebook Turističke zajednice Karlovačke županije

PRATITE NAS

4,598FacebookLajkaj
1,240InstagramSlijedi

Najčitanije

PET NAJLJEPŠIH LJUBAVNIH LEGENDI IZ HRVATSKE

Povodom Valentinova donosimo pet najljepših i najtužnijih ljubavnih legendi s hrvatskih prostora. Upravo je Dan zaljubljenih idealan povod da se prisjetimo onih kojima je...
Explore Preporuke
Savršena točka
Muzej na otvorenom
Čuvari povijesti
Korčulanske Pjatance