PET NAJLJEPŠIH LJUBAVNIH LEGENDI IZ HRVATSKE - ExploreCroatia
  • NASLOVNICA
  • BLOG
More
    Naslovnica Blog PET NAJLJEPŠIH LJUBAVNIH LEGENDI IZ HRVATSKE

    PET NAJLJEPŠIH LJUBAVNIH LEGENDI IZ HRVATSKE

    Povodom Valentinova donosimo pet najljepših i najtužnijih ljubavnih legendi s hrvatskih prostora. Upravo je Dan zaljubljenih idealan povod da se prisjetimo onih kojima je ljubav bila važnija od života… A za one kojima je od srdaca, bombona, i općenite valentinovske euforije već lagano muka ili nemaju nikog s kim bi izmijenili poljubac, kao savršena utjeha može poslužiti i dobra knjiga. 🙂

    Stoga antikvatijat Studio nudi popust na svoja izdanja od 20%. Jer knjiga je vaš tihi, pouzdani prijatelj, saveznik, koji vas neće prevariti niti napustiti. No krenimo saznati nešto više o legendama o ljubavima “većim od života”, koje su ostavile neizbrisiv pečat i koje se nakon toliko stoljeća još pamte.

    Veronika Desinićka

    Jedna od najljepših hrvatskih legendi svakako je ona o Veroniki Desinićkoj koja je nastala još u 15. stoljeću, a vezana je za glasoviti Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju i susjedni Desinić. Riječ je o nesretnoj ljubavi između grofa i siromašne djevojke, koja naravno završava tragično. 
    Legenda kaže kako je sin grofa Hermana Celjskog – Fridrik često je boravio u očevom Velikom Taboru. Prilikom obilazaka velikog imanja naišao je tako i u susjedno selo Desinić. Ugledao je pravu seosku ljepoticu koja se zvala Veronika. Planula je ljubav na prvi pogled koju mladi grof nije mogao zatomiti.
    Samo je mislio na prelijepu Veroniku iz Desinića. Ljubav mu je toliko pomračila um i toliko zaslijepila da se odlučio riješiti svoje supruge Elizabete, s kojom je bio u braku osam godina. Mučki ju je ubio 1422. godine i dvije godine kasnije oženio se Veronikom. Užasnuti otac Herman odlučio je kazniti svoga sina zbog takvog postupka i zatražio presudu od svoga zeta ugarsko-hrvatskog kralja Zigmunda.
    Kralj je mladog Fridrika osudio na smrt. Međutim, kako je Fridrikova sestra Barbara bila supruga kraljeva, inače poznata kao “crna kraljica”, založila se ona za svoga brata, pa ga je kralj pomilovao i izručio ocu u Celje.

    fotografija: Blaga i misterije

    Tu je mladi Fridrik ležao u tamnici punih pet godina daleko od svoje Veronike. Za to vrijeme stari Herman uhvatio je svoju snahu Veroniku i zatvorio je u gradu Ojstrici. Optužio ju je pred sudom u Celju da je vještica i da mu je sina zaludila čarolijama i navela da ubije svoju ženu, kako bi se dočepala ugleda i bogatstva roda Celjskih. Medutim, celjski sud nije prihvatio grofovu optužbu već ju je u pomanjkanju dokaza oslobodio. Bijesan zbog oslobađavajuće presude, Herman je ponovo zatvorio Veroniku, ali ovaj puta u Velikom Taboru gdje su je njegovi ljudi udavili 1425. godine i zazidali između središnje kule i ulaznog dijela grada. U hrvatskim krajevima Veronika je ostala poznata kao mlada i nesretna djevojka čiji duh i danas luta desinićkim krajem, a ponajviše starim Velikim Taborom kao vječnom grobnicom jedne nesretne ljubavi.

    Nesretna ljubav Leona i Izolde

    Među starim Splićanima još uvijek se može čuti poneka stara legenda iz drevnoga Splita. Jedna od takvih je i legenda o mladim i nesretnim ljubavnicima iz dvaju splitskih patricijskih obitelji koja je nastala još u 14. stoljeću. Čujmo legendu:

    Kada se gradskom sucu Albertiju rodila djevojčica dadoše joj ime Izolda. Ubrzo su joj, kako je to bio običaj, odabrali i budućeg muža – plemenitog dječačića Lucijana. Kako su djeca rasla uočavala se sve veća razlika među njima. Dok je Izolda postajala sve ženstvenija i strastvenija, Lucijan je unatoč izgledu lijepog i snažnog mladića postajao sve sramežljiviji. Vatrena Izolda zaljubila se u njoj privlačnijeg Leona, sina gradskog kneza Kvirina. Sastajali su se noću na dječjem groblju preobučeni u bijelu odjeću benediktinki.

    Stražarima koji su noću čuvali ulaze u grad bili su neobični susreti dviju redovnica na groblju. Postavili su zasjedu i otkrili mlade ljubavnike. Roditelji su potom neposlušnu nkćer zatvorili u samostan benediktinki. Ali ni to nije razdvojilo ovo dvoje mladih. Uz pomoć svojih prijateljica u samostanu, Izolda se i dalje susretala sa svojim Leonom. Medutim, ljubomorni Lucijan želio je pod svaku cijenu izazvati naklonost Izolde. U prilog mu je naišla skorašnja borba s bikovima na kojoj je htio prikazati svoju muževnost znajući da će toj borbi biti nazočna i lijepa Izolda.
    Ali, natjecao se i Leon koji je s lakoćom prvim udarcem malja oborio najvećeg bika. U sveopćem komešanju i veselju zbog Leonove pobjede, nesretni Lucijan je iskoristio metež i zario bodež u srce Leona.
    Pobjegao je iz Splita u koji se nikada više nije vratio. Izolda se zatvorila u samostan gdje je ubrzo umrla od tuge za svojim Leonom. Pokopana je u vjenčanoj haljini pridruživši se u smrti svojoj ljubavi.

    Hrvatski Romeo i Julija

    U Kaštel Lukšiću, u drugoj polovici 17. stoljeća, živjele su dvije plemićke obitelji – Vitturi s kćerkom Dobrilom i Rušinić sa sinom Miljenkom. Lijepi mladić i nježna djevojka žarko su se zaljubili, a obiteljska svađa njihovih očeva zbog feudalnih prava nad seoskim težacima prisilila ih je da se sastaju i vole potajno.
    Roditelji su saznali za njihovu vezu te, iako su ih na više načina željeli razdvojiti, nakon brojnih skandala vjenčanje je na kraju ipak održano. To nije mogao podnijeti Dobrilin otac, koji je obuzet mržnjom i osvetom večer nakon vjenčanja na mostu ispred svojeg dvorca u Kaštel Lukšiću, ubio svojeg zeta iz kubure.

    Nekoliko mjeseci nakon nemilog događaja Dobrila je od silne tuge izgubila razum, razboljela se i umrla. U mjestu se, osim njihova groba u crkvici sv. Ivana na Rušincu, nalazi i izvorni Dobrilin dvorac Vitturi te Miljenkov kaštel Rušinić.

    Odisej i Kalipso

    Otok Mljet skriva jednu od ljubavnih priča iz grčke mitologije. Naime, mnogi vjeruju da je tajanstvena mitska Ogigija, otok na kojem je zaljubljena nimfa Kalipso držala zatočenog Odiseja, upravo otok Mljet. Priča kaže da je Odiseja nakon brodoloma more izbacilo na obale Ogigije gdje je prebivala Kalipso. Ona se zaljubila u Odiseja i ponudila mu besmrtnost i vječnu mladost ako ostane s njom na otoku. No, čežnja za Itakom je bila jača. Kalipso je Odiseja držala sedam godina u zatočeništvu sve dok ga, po Zeusovom nalogu, nije pustila da ode. Spilja u kojoj je navodno prebivala Kalipso danas se na otoku Mljetu zove Odisejeva spilja.

    I za kraj jedna ljubavna legenda, bez tragičnog svršetka: 

    Legenda o Mariji Tereziji i barunu Trenku 

    U poznatom dvorcu u centru Kutjeva, prema legendi, jedne večeri sastali su se carica Marija Terezija, koja je bila na putu za Osijek, i barun Franjo Trenk. Kako bi je zadivio, barun joj je otvarao i s njom isprobavao najbolja vina, a carica se zaljubila u njega. Nakon što su se opili, naredili su slugama da napuste podrum te da ih zatvore. Afrodizijačka svojstva vina toliko su ih opila da su se prepustili strastima te punih sedam dana nisu izlazili iz podruma.

    Nakon što su podrumari ponovno ušli u podrum otkrili su koliko butelja vina su barun i carica popili, ali su na zidu primijetili i 70 urezanih recki koje je par ostavio. Prema pričama mještana Kutjeva, svaki put kad bi vodili ljubav na zidu bi urezali po jednu recku i tako 70 puta u sedam dana. Osim legendarnih recki na zidu, barun i carica ostavili su trag i na kamenom stolu smještenom uza zid. Na njemu su podrumari primijetili udubinu za koju je ženska posluga zaključila da ju je napravila vrela caričina stražnjica dok je vodila ljubav s Trenkom. Naime, žene iz dvorca vjerovale su kako je carica vatrena te kako svojom ljubavlju i strašću može otopiti čak i kamen.

    Upravo zbog toga proširila se legenda kako kameni stol ima čudotvorna svojstva te svakome tko na njemu ostavi otiske dlanova u godinu dana ispunjava isključivo ljubavne želje. Stol se nalazi i danas među drvenim bačvama kutjevačkog podruma, ali su udubljenje na stolu zalili betonom nakon Drugog svjetskog rata.

    Povodom Valentinova iskoristite naših 20% popusta na sve naslove i zaljubite nekoga u knjigu!

    Sretno Valentinovo želi Vam vaša ekipa antikvarijata Studio!

    Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr

    Facebook

    Sponzorirani članak

    PRATITE NAS

    1,339InstagramSlijedi

    Najčitanije

    Zimsko kupanje uz sjajan wellness? Može!

    Zima - nema ljepšeg doba za uživanciju u wellness čaroliji. Blagodati wellnessa su brojne i medicinski dokazane a najvažnija od njih je poboljšanje imuniteta...

    Vinski razgovori uz vina Pilato