Tuzla - Od industrijskog grada do turističke destinacije
  • NASLOVNICA
  • LIFESTYLE
  • BLOG
More
    Naslovnica Blog Tuzla - Od industrijskog grada do turističke destinacije

    Tuzla – Od industrijskog grada do turističke destinacije

    Piše: Mustafa Topčagić, FAMA

    Treći grad po veličini u Bosni i Hercegovini – Tuzla – zahvaljujući slanim Panonskim jezerima preobražava se u turističku destinaciju koja se dopunjuje kulturnim sadržajima kao što su međunarodni festival umjetnosti mladih Kaleidoskop, regionalni književni susreti Cum grano salis, Tuzla film festival južnoslavenskog filma, Tuzlanski pozorišni dani, bijenalni festival portreta INTERBIFEP…

    Turizam na Jadranu nešto je što se samo po sebi podrazumijeva, čak i u lošijim godinama kao što je ova. Turizam na kopnu i to u sjeveroistočnoj Bosni, nešto je neobičnija pojava, ali ipak postoji. I to u Tuzli, nekad gradu uz čije su se ime vezivali teška i laka industrija, rudnici ugljena i soli. Osim ovih hendikepa, Tuzlu je najviše opterećivao fenomen tonjenja, odnosno slijeganja tla usljed nekontrolirane eksploatacije soli.

    Problemi su počeli još u doba Austro-Ugarske, nastavili se u obje Jugoslavije da bi bili sanirani tek u prošlom desetljeću prestankom crpljenja u gradu te premještanjem rudnika i izvora slane vode na pristojnu udaljenost u okolici. Kućanstva i industrija nisu zakinute za inače vrlo hvaljenu tuzlansku sol, koja se može naći i na policama hrvatskih dućana odmah kraj domaće paške. Koliko je cijenjena u ugostiteljstvu najbolje potvrđuje primjer restorana Hrašće kraj Zagreba, nadaleko čuvenog po janjetini. Njihov majstor od ražnja čak i pašku janjetinu zasoljava s tuzlanskom soli, jer mu je morska sol previše vlažna.

    Nažalost, tuzlanska sol koliko je učinila dobrog u razvoju grada, toliko ga je i razgrađivala. Tonjenje tla izazvalo je rušenje tisuća kuća i zgrada, a nepovratno su izgubljene neke džamije i crkve te kulturni spomenici. S lica zemlje nestali su palače i hoteli srednjoeuropskog stila, a ostalo je i malo toga sačuvanog iz turskog razdoblja.

    Na mjestu srušenih objekata s vremenom su se počele nakupljati oborinske vode, stvarati prave močvare uz prateću žabokrečinu i šaš. Sve u svemu, nastajalo je ruglo u gotovo samome centru grada. Privremeno rješenje bilo je pokrivanje zelenim površinama, ali to se nije pokazalo dovoljno učinkovito sve do dana kada je gradonačelniku Jasminu Imamoviću sinulo, činilo se suludo, a na kraju ipak genijalno rješenje.

    Područje nazvano po češkom geodetskom instrumentu Pinga, odlučio je pretvoriti u kompleks jezera sa slanom vodom, a prvo od njih izgrađeno je 2003. godine. Čak su i skeptičniji sugrađani, pa i politički protivnici ovog socijaldemokrata, morali priznati da je to bio dobar potez. To ga je ohrabrilo da pet godina kasnije izgradi još jedno slano jezero sa slapovima, a 2012. i treće, čime se doseglo kapacitet za posjet 17.000 kupača. U najtoplijim ljetnim danima nerijetko se približavalo i toj brojki, iako se optimalnijom čini 12.000 kupača, kako bi se očuvali visoko postavljeni standardi čistoće vode te higijenskih i sanitarnih uvjeta u pratećim objektima, kafićima i restoranima.

    Panonska jezera su iz godine u godinu počela privlačiti ne samo građane Tuzle i okolice, nego i izletnike iz cijele Bosne i Hercegovine, pa i iz susjednih zemalja s obzirom na to da su od Hrvatske udaljena osamdesetak, a od Srbije pedesetak kilometara. Jednodnevni izletnici polako su se pretvarali u višednevne što je dovelo do prave ekspanzije soba za najam, apartmana i butik hotela.

    Šećer na kraju dodala je tzv. dijaspora bolje platežne moći. Prije bi dolazili u rodni kraj, kaže gradonačelnik Imamović, na dan-dva poljubiti majku i oca, a onda pravac Neum ili Makarsko primorje. Sada uglavnom ostaju malo duže kod svojih, preko dana se kupaju i sunčaju na Panonici i s djecom dovikuju malo na bosanskom te njemačkom, engleskom, francuskom, nizozemskom i skandinavskim jezicima. Navečer, oni se ponašaju kao pravi turisti, pa je nemoguće dobiti mjesto u boljim restoranima bez rezervacije, a da se ne govori o povećanom prometu u kafićima, klubovima, slastičarnicama, ćevabdžinicama te šoping centrima i trgovinama.

    Poželjno je da ugostiteljsku i trgovačku prati i ponuda kulturno-zabavnih sadržaja u gradu, pa se i o tome vodi računa. Već 11 godina u Tuzli se održava Kaleidoskop, međunarodni festival umjetnosti mladih na kojem, uz izložbe, performanse i radionice, dominiraju glazbeni sadržaji. Tijekom tri dana, uz mnoštvo lokalnih i manjih bendova, na otvorenoj sceni postavljenoj nedaleko Panonike nastupili su nizozemski Born from Pain te regionalni Hladno pivo, Elemental, Bombaj štampa, Emir & Frozen Camels, Marčelo, Nikola Vranjković…

    Za vrhunski provod uz besplatan ulaz za Tuzlake i njihove goste, obilje piva i roštilj, a bez i najmanjeg incidenta, zaslužan je prvi čovjek Kaleidoskopa, direktor Panonike – samozatajni Maid Porobić. On se brinuo o svemu, od najsitnijih organizacijskih detalja do miksanja zvuka za izvođače tijekom nastupa. Nije ni čudo, jer je ovaj zaljubljenik u glazbu, zajedno s bratom Tarikom, bio DJ i vodio sve relevantnije tuzlanske diskoteke 1970-ih i 1980-ih, a bio je lider i svirao gitaru u najpopularnijem lokalnom bendu Terusi.

    Još jedan (polu)tuzlanski glazbenik obilježio je Kaleidoskop, a to je Mile Kekin, koji je sa svojim Hladnim pivom nastupao na festivalu i prije šest godina. Mile je, naime, dijelom Tuzlak, jer mu je mama iz ovog grada, a kao brižna njemačka gastarbajterica tu ga je poslala da završi sedmi i osmi razred osnovne škole. Mile je tako, u pauzi najave pjesme, pozdravio u prvim redovima ujaka kod kojeg je tada živio i sve preostale ‘školske drugare’. Tuzlanska publika zaista voli Hladno pivo, ali prema reakcijama pet-šest tisuća ljudi očito im je najdraža sarajevska Bombaj štampa predvođena multimedijalnim Brankom Đurićem Đurom.

    Svjedoci smo, pogotovo ovih dana u špici hrvatske turističke sezone, da problema s posjećenošću uglavnom nemaju mjesta u kojima se razvio tzv. kulturni turizam. U tom smjeru polako se kreće i Tuzla. Prvo kulturno zbivanje ove jeseni bit će Književni susreti Cum grano salis (Na zrnu soli) u okviru kojih se dodjeljuje Nagrada Meša Selimović za najbolji roman u prethodnoj godini na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

    U šali znam reći da je Meša Selimović jedan od najpopularnijih pisaca s facebooka, jer se mnogi razmeću komentiranjem i dijeljenjem citata iz njegovih čuvenih romana ‘Derviš i smrt’ i ‘Tvrđava’, koje uglavnom nisu pročitali. Ovo neka shvate kao poziv na čitanje, ali i posjet Tuzli, gdje mu nažalost nije sačuvana rodna kuća, ali postoji spomen soba s brojnim artefaktima iz njegova bogatog života.

    Druga velika umjetnička ličnost s Tuzlom kao gradom upisanim u rodnom listu je slikar Ismet Mujezinović, inače đak zagrebačke akademije koji je diplomirao u klasi profesora Vladimira Becića.

    Nakon njegove smrti 1984. godine, obitelj je atelje poklonila gradu, koji je pretvoren u izložbeni prostor te mjesto raznih kulturnih susreta, koncerata i promocija knjiga.

    Grad se svojim najvećim umjetnicima Meši i Ismetu odužio istoimenim spomenikom postavljenim na Korzu. Inicijativu je dao gradonačelnik Jasmin Imamović, kojem se svidio zagrebački spomenik književniku Augustu Šenoi, pa je kiparici Mariji Ujević Galetović povjeren zadatak da sličnom tehnikom i materijalima ovjekovječi ova dva Tuzlaka.

    Sve više ljubitelja filmske umjetnosti, ali i profesionalaca privlači Tuzla film festival – južnoslavenskog filma, čiji je pokretač glumac i redatelj Boris Balta, a bit će održan u listopadu.

    Za one kojima daske život znače, u studenom su regionalni Tuzlanski pozorišni dani, koji se održavaju u Narodnom pozorištu, najstarijoj teatarskoj instituciji u BiH utemeljenoj 1898. godine.

    Na godinu će se u Tuzli održati Internacionalni bijenalni festival portreta INTERBIFEP, festival portretnog stvaralaštva u oblasti crteža, grafike, fotografije i video arta. INTERBIFEP, nažalost, još nije vratio sjaj iz predratnih vremena, kada je bio avangardan po tome da su se djela velikih svjetskih umjetnika postavljala u izloge dućana u centru grada i tako bila dostupna široj publici. No, hvale je vrijedno da je tradicija njegova održavanja, poremećena ratnim zbivanjima, opet nastavljena.

    Osim spomenutih manifestacija, tijekom godine ili bijenalno, održavaju se Umjetnost minijature Bosne i HercegovineTKT Fest – dani akademskog teatra, a Međunarodna galerija portreta, uz stalni postav s oko 5000 umjetničkih djela središte je najznačajnijih gradskih kulturnih zbivanja, koja podižu imidž grada kao sve poželjnije turističke destinacije.

    Turizam u postindustrijskom gradu još je u povojima, ali ipak nije nemoguća misija, što pokazuju aktivnosti vrlo živahne Turističke zajednice grada Tuzla koju vodi dr. sci. Edin Jahić sa svojom vrijednom ekipom. Njihova TZTZ aktivno je uključena u sva bitnija gradska zbivanja, nesebično pomažući u pokroviteljstvima i promociji raznih projekata, trudeći se da Tuzla, barem na regionalnoj turističkoj karti, dobije mjesto koje objektivno zaslužuje.

    Foto: FAMA 

    PRATITE NAS

    1,329InstagramSlijedi

    Najčitanije

    Dvorac i podrum Belaj – doživljaj carske gozbe u Istri

    Piše: Vlatka Vužić Jednom davno u koritu rijeke Raše postojalo je nekoliko dvoraca. Jedan od njih bio je i dvorac koji je u XI stoljeću...