Šetnjom kroz svetišta, starine i dražesne etno kutke Bilogore
  • NASLOVNICA
  • LIFESTYLE
  • BLOG
  • PREPORUKA IZLETA
  • ISTRAŽI/DOŽIVI
More
    Naslovnica Blog Šetnjom kroz svetišta, starine i dražesne etno kutke Bilogore

    Šetnjom kroz svetišta, starine i dražesne etno kutke Bilogore

    Pokrovitelj priče

    Tajanstven, dijelom neotkriven, smirujući zeleni kraj,  kraj umjetnika, kraj zaljubljenika u eko etno baštinu, pokazat će vam svoju živopisnu i egzotičnu stranu, čim ga otkrijete. Šarmantan spoj kulturnog i ruralnog naslijeđa premrežen bogatstvom etničkog suživota, stvoren je za putnike koji od izleta traže drugačije  iskustvo.

    foto: Vila Bilogore

    Osim gastronomije i vinskih staza, ovaj kraj će vam prezentirati raznoliku kulturnu ogrlicu starina, tajni, misterija, neobičnih svetišta i svega onoga što jednu županiju čini idealnom za kulturni turizam.

    ETNO KUĆA BILOGORA 

    U etno kući postoji zbirka starih alata i pomagala koja su se vjekovima koristili na selu, a opremljena je za druženje do 150 osoba. Ovdje možete vidjeti  kako je prije 150 godina bila opremljena spavaća soba, kuhinja, komora-ulaz na tavan, kovačnica  kao i nadstrešnica bogato opremljena eksponatima. Osnovna namjena etno zbirke je da se prikaže čime su se koristili stanovnici sela kako bi oteli zaboravu običaje koji su se prenosili s koljena na koljeno. Kroz godinu se u dvorištu etno kuće odvija niz manifestacija kao što su seosko kolinje, čijanje perja, podizanje majpana, olimpijada starih sportova,običaji Uskrsa i Božića..

    U prostorima etno kuće nalazi se bogata zbirka nošnji kao i rukotvorine stare više od stotinu godina. U novijem dijelu prostora održavaju se probe kao i nastupi dječje plesne skupine, odrasle plesne i pjevačke skupine te tamburaške skupine. Godišnje imanje posjeti cca 1500 osoba, odraslih, školske djece i dr.

    Moslavačka tradicijska kuća u Gornjem Mikloušu

    Ako niste čuli za Gornji Miklouš, nadamo se da će posjeta pravoj pravcatoj moslavačkoj kući to promijeniti. Ova tradicijska kuća izgrađena  je 1924 g. od hrastovih gredica i pletera, te pokrivena glinenim crijepom (čazmancem), kao i većina moslavačkih seljačkih kuća toga vremena. Posebnost je ove kuće je ta da je opremljena  predmetima iz muzejskog fundusa etnografske zbirke Gradskoga muzeja Čazma.

    A u sklopu ove jedinstvene etno kuće možete vidjeti i staru kovačnicu. Kuća je otvorena za razgled po prethodnoj najavi, i u vlasništvu je Grada Čazme odnosno Centra za kulturu Čazma.

    Etno park Veliko Trojstvo

    Ponuda: razgledanje etno zbirke
    Radno vrijeme: po najavi

    Etno park u naselju Veliko Trojstvo, tradicijski je prikaz graditeljstva (hiža, štagalj, ambar, krušna peć, kukuruzana), koji s postavljenom etno zbirkom čini kulturnu vrijednost ovog kraja s posebnim osvrtom na upoznavanje budućih generacija s povijesnim vrijednostima.

    Zavičajna etno zbirka sadrži mnoštvo eksponata koji vjerno prikazuju život, kulturu i običaje iz prošlosti Bilogore. Ovaj etno park nudi razgled svoje etno zbirke također po najavi.

    Garić Grad – napuštena utvrda 

    Stradao za vrijeme provale osmanlijskih vojnika, Garić Grad je napušten davne 1544 i prepušten vjetrovima zaborava.

    Izgrađen je još dalje 1256.godine kada ga je dao sagraditi ban Stjepan Šubić, i posjetom ovoj utrvdi, posjećujete jedean od  najstarijih srednjovjekovnih hrvatskih utvrđenih gradova u sjevernoj Hrvatskoj. Nalazi se na prelijepoj poziciji, u samom srcu Moslavačke gore, jako blizu Podgarića.  Od Garić grada sačuvane su ruševine, no svejedno je upravo ovaj lokalitet, danas omiljeno izletište stanovnika Bjelovarsko – bilogorske županije i njihovih posjetitelja, te svih planinara,šetača, biciklista.

    Marijansko svetište Paulovac

    U naizgled običnoj šumi na kraju malog Bilogorskog sela Paulovac, ukazala se, prema riječima nekoliko još uvijek živih vidioca, 1946. godine, Blažena Djevica Marija tražeći da se na tom mjestu izgradi crkva gdje će Ona uslišavati ljudske patnje, suze i boli. Poznati volonter i humanist Stjepan Šarkanj, o ukazanju je napisao knjigu pod nazivom Gospina lipa. Od vremena Gospina ukazanja sve do komunističke zabrane i ometanja dolaska vjernicima iz cijele Hrvatske na mjestu ukazanja, dogodila su se i mnoga čudesna ozdravljenja hodočasnika.

    Krajem pedesetih godina, Marija Ded (od Vilima), uz pomoć mještana, izgradila je, na mjestu gdje je Majka Božja i viđena, drvenu kapelicu koju je krajem devedesetih godina oluja oštetila, ali je bosanski prognanik Ivan Tolić, također uz pomoć mještana, izgradio novu kapelicu u kojoj ima mjesta samo za oltar i svećenika. Samo odredište je uvijek lijepo uređeno i u cvijeću zahvaljujući Miri Rončević.


    Danas se pokraj kapelice nalazi betonski stup s kipom Majke Božje na mjestu ukazanja. Staza do svetišta je uređena i moguć je pristup hodočasnicima preko cijele godine. Uz stazu do svetišta izgrađeno je i 14 postaja križnog puta, u obliku drvenih križeva.
    Na uređenom prostoru na mjestu ukazanja moguće je organizirati sve vrste duhovnih seminara i okupljanja hodočasnika. Uz molitvu i pjesmu, u šumskoj tišini, svaki će hodočasnik uz Božji blagoslov naći svoj mir, ljubav, sreću i zadovoljstvo, a možda i ozdravljenje.

    Svetište Svetinja u Kreštelovcu

    Stalni izvor pitke hladne vode koji je izvirao u blizini kapelice u narodu je dobio aureolu svetosti. Prema raširenom vjerovanju, sačuvanom do danas, voda iz izvora u šumi ima moć čudotvornog izlječenja bolesti, te je prema tvrdnjama domaćih ljudi bilo puno slučajeva izlječenja bolesnika, čak i invalida nakon što su se okupali u vodi s izvora u Svetinji.

    Na mjestu ljekovitog izvora prirodne vode postavljena je najprije skromna pravoslavna drvena kapela, a poslije je izgrađena zidana kapelica Uspenija svete Bogorodice.

    foto: Pixabay.com

    Zbog vjerovanja u ljekovita svojstva izvora, mjesto je postalo šire poznato u Poilovlju. Posredovanjem katoličkog svećenstva, 1773. godine je voda iz kreštelovačke Svetinje dospjela na analizu u Beč.

    foto: Pixabay.com

    Proglašenje izvora u šumskoj dolini sjeverozapadno od Kreštelovca potakli su svećenici te je tako izvor ljekovite vode, Svetinja 1747. godine postalo svetište koje i danas posjećuju ljudi svih vjeroispovijedi.

    Rezultati analize vode iz Svetinje došli su na popis poznatih izvora ljekovite vode u Hrvatskoj i Slavoniji, koji je sastavio medicinar J.B.Lalangue-liječnik iz Varaždina. Kreštelovac i izvor ljekovite vode su spomenuti 1782. godine u putopisu iz Požeške županije peštanskih profesora M. Pillera i Lj. Mitterpachera. Karizma svete vode očuvala se do danas.

    Župna crkva Presvetog Trojstva

    Župna crkva Presvetog Trojstva sagrađena je u drugoj polovici 18. stoljeća, pretpostavlja se 1764., kada je oko plemićkog dvorca Antuna Jankovića počelo nicati naselje Daruvar. Prijedlog korištenja crkve, pazeći na tadašnje stroge uvjete struke načinio je poznati arhitekt Herman Bollé.

    Godine 1923. započela je prva veća adaptacija crkve, a 1925. postavljene su orgulje požeškog majstora Venceslava Holuba koje je 2008. restaurirala Umjetnička radionica Heferer, a blagoslovio 29. ožujka 2008. požeški biskup dr. Antun Škvorčević. Time je, ujedno, dovršena i temeljita restauracija crkve započeta 1999. godine.

    Crkva Svete Marije Magdalene 

    Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi je romanička crkva nastala početkom 13. stoljeća. Najstariji je sakralni spomenik u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te spomenik visoke vrijednosti.

    Prvotna romanička crkva je dovršena 1232. godine u središtu Čazme, koja je bila važno srednjovjekovno sjecište puteva. Zagrebački biskup Stjepan II. Babonić je u Čazmi iste godine, kada je crkva dovršena utemeljio Zborni kaptol s dvanaest kanonika te dao Čazmi status pomoćnog upravnog sjedišta Zagrebačke biskupije. Uz crkvu se nekad nalazio i samostan dominikanaca.

    Godine 2003. i 2005. arheološki je istražena. Nađeni su temelji ranijih građevnih faza kao i 136 grobova s obiljem novovjekovnih nalaza (medalje, križevi, krunice, nakit, odjeća i obuća).

    Izletnička tradicija s najljepšim obilježljima ruralnog turizma

    No ako mislite da se samo old roads i starine ukazuju putniku i da je vrijeme stalo ovdje, varate se. Tradicija je iznjedrila neke od najljepših kontinentalnih izletišta u ovom dijelu Hrvatske a posjeta seoskim domaćinstvima Bjelovarsko – bilogorske županije, natjerat će vaše cijelo biće na potpunu regeneraciju, odmor i rasterećenje.

    foto: Vila Bilogore

    Prespavati u Vili Bilogore je poseban doživljaj

    foto: Z. Smešnjak

    Provesti dan s konjima na OPG Rebić, poznatom po svojim ljekovitim proizvodima kao što je kobilje mlijeko, razne domaće kreme i melemi, je također odlična vikend odluka.

    Ili možete uvijek uživati u tradicijskom zalogaju, spremljenom s puno ljubavi i pažnje za svoje goste..

    foto: Saša Pjanić

    dobro došli u Bjelovarsko – bilogorski kraj, gdje je u ljepoti vrijeme stalo, specijalno za vas..

    fotografije: Ž.Smešnjak, S.Pjanić, Š.Brajković, arhiv TZBBŽ

    #HEP
    Turistička zajednica Bjelovarsko – bilogorske županije

    Prethodni članakVinski razgovori uz vina Fuhtar
    Sljedeći članak#RokOtok ide dalje

    PRATITE NAS

    1,328InstagramSlijedi

    Najčitanije

    Kamo na izlet? Veličanstvene kontinentalne destinacije zovu na odmor

    Svima nam je poznati koliko se izleti mogu jednostavno isplanirati,  a uz dobru organizaciju mogu se pretvoriti u prekrasno iskustvo koje ne košta puno. Seosko...

    Kamo na wellness?