Naslovnica Aktivni odmor Lijepo jezero na Dravi s pričom. Upoznajmo Šodericu

Lijepo jezero na Dravi s pričom. Upoznajmo Šodericu

Najveći dio Šoderice, onaj istočni, pripadao je vlastelinstvu grofova Inkey iz Rasinje, a koncesiju za iskorištavanje pijeska i šljunka dao je tadašnji vlastelin Ferdinand Inkey (1829.-1890.). U počecima iskorištavanja materijal se vadio ručno, lopatama i motikama uz pomoć drvenih tački za prijevoz. Mukotrpan je to bio posao nekoliko stotina seljaka koji su tako priskrbili egzistenciju svojoj obitelji. Radnici na šljunčari i pruzi bili su dijelom iz okolnih hrvatskih i mađarskih sela, a bilo je i nekolicina došljaka iz udaljenih krajeva. Svi su oni živjeli u drvenim barakama u vrlo teškim i za život nepovoljnim uvjetima.

Nakon puštanja u promet željezničke pruge 1870. godine povećavala se eksploatacija šljunka i pijeska, jer se materijal mogao prevoziti željezničkim putem. Eksploatacija šljunka i pijeska jezera Šoderica traje već 150 godina, te je jezero iz tog razloga površinom sve veće, osjetno veće nego što je to bilo u počecima iskapanja. Godine 1912. firma Hinko Freund i sinovi d.d. iz Budimpešte postali su koncesionari te unaprijedili proizvodnju uvođenjem parnog bagera, koji je uz pomoć snažnog motora i elevatora s lopaticama imao mogućnost grabiti šljunak do deset metara dubine. Proizvodnja se naglo povećala i s time u vezi se i jezero počelo širiti. Početkom 20-tih godina prošlog stoljeća započela je turistička valorizacija Šoderice, te jezero Šoderica postaje omiljeno kupalište.

Jezero Šoderica svoje ime duguje šoderu, šljunku. Nakon iskapanja šljunka i pijeska za potrebe građevinarstva, ostala je kvalitetna i čista voda umjetno stvorenog jezera. Budući da su u ljetnim mjesecima imućniji žitelji Koprivnice i drugi Podravci potražili osvježenje u njezinim vodama, između kolosijeka pruge i istočnog dijela Šoderice postavljena je drvena baraka s nekoliko svlačionicama i gostionicom koja je poslovala sezonski. Turistički potencijal ovog jezera prepoznali su Židovi iz Bjelovara koji su ovdje razvili pogon za vađenje šljunka. Od 1912. godine, Šoderica je postala najljepše kupalište ovog dijela Hrvatske.

U njenom sjevernom dijelu poslije prvoga svjetskog rata uređeno je kupalište za stanovnike Koprivnice, Križevaca i Bjelovara. Iako je u Bjelovaru 1932. godine izgrđen olimpijski bazen, ipak je Šoderica Bjelovarčanima bila puno atraktivnija i rado su putovali na ovo zelenilom urešeno jezero.

U vrijeme trajanja rata, kupanje na Šoderici se prekida, a nastavlja se nakon Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja Šoderica je postala mjesto masovnog turizma. Zanimljiv je podatak da je 1929. godine na jezeru Šoderici organizirana priredba za izbor najljepše djevojke Šoderice, miss Šoderice. Šoderica je od rijeke Drave udaljena svega 400 metara, te od nje podzemnim putem dobiva vodu, dok šljunak, koji na mjestima ima debljinu i do petnaest metara ima ulogu prirodnog pročistača vode.

Šoderica je devedesetih godina prošlog stoljeća postepeno gubila svoj turistički značaj, koji se pojačao tijekom kriznog razdoblja od 2000. na ovamo. Danas se ulaže puno truda kako bi se ovom lijepom jezeru vratio stari sjaj. To se posljednjih godina vidi kroz organizaciju brojnih zabavnih programa.

Putujte virtualno Podravinom, te se pritom prisjetite nečega ili otkrijte nešto novo.

Zaprati: www.facebook.com/visitpodravina

sve fotografije:  Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica

 

NAJČITANIJE

Komfor na osami kao prilika za drukčiji tip turizma

Kuća za odmor Luka - od kuće za življenje do kuće za savršeni odmor Na sjeveru Hrvatske, gdje se obronci Alpa spajaju s Panonskom nizinom,...

Otvoren prvi robinzonski smještaj u Koprivničko – križevačkoj županiji

Jeste li ikada maštali o mjestu gdje biste se mogli osamiti, u prirodi, uz obalu rijeke ili jezera? Volite otkrivati skrivene zakutke prirode ljepote?...

TROGIRSKI PJATI: Od aristokratske do težačke spize

Piše: Mak Jovanović, Gastrobajter.hr Jegulje i ptice poput gnjurki, liski, prepelica iz močvare Pantane na ulazu u grad, zečevi i kunići iz bogataških ulova s otočića Kraljevac južno od...

Taj čudesni otok Karpatos

Pročitajte o putovanju u doba Corone, iz pera naše suradnice Helene Varendorff, osnivačice portala Okusi.eu. Unatoč Coroni oklijevali smo odreći se već planiranog odmora u...

PRATITE NAS

7,665ObožavateljiLajkaj

IZDVOJENO

Taj čudesni otok Karpatos

Pročitajte o putovanju u doba Corone, iz pera naše suradnice Helene Varendorff, osnivačice portala Okusi.eu. Unatoč Coroni oklijevali smo odreći se već planiranog odmora u...

Otvoren prvi robinzonski smještaj u Koprivničko – križevačkoj županiji

Jeste li ikada maštali o mjestu gdje biste se mogli osamiti, u prirodi, uz obalu rijeke ili jezera? Volite otkrivati skrivene zakutke prirode ljepote?...

Komfor na osami kao prilika za drukčiji tip turizma

Kuća za odmor Luka - od kuće za življenje do kuće za savršeni odmor Na sjeveru Hrvatske, gdje se obronci Alpa spajaju s Panonskom nizinom,...

TROGIRSKI PJATI: Od aristokratske do težačke spize

Piše: Mak Jovanović, Gastrobajter.hr Jegulje i ptice poput gnjurki, liski, prepelica iz močvare Pantane na ulazu u grad, zečevi i kunići iz bogataških ulova s otočića Kraljevac južno od...

Pop up besplatna knjižnica u čarobnom Botaničkom vrtu

Uzmi, pročitaj, vrati – Julius Meinl zagrebačkom Botaničkom vrtu uz donaciju za uzgoj biljaka kave darovao i knjižnicu za besplatnu razmjenu knjiga! Zadnje zrake sunca...