Dani smokava se u gradu Krku održavaju još od 2007. godine, a ove, petnaeste, jubilarne godine, održavaju se tijekom deset zanimljivih dana, od 27.8 do 5.9.2021!
Smokva, najraširenija i iznimno cijenjena voćka Mediterana, koja je stoljećima hranila otočno stanovništvo, posljednjih je desetljeća na ovim prostorima nažalost bila pomalo zanemarena.
Cilj je manifestacije, osim obogaćivanja turističke ponude i promoviranja smokvarstva kao poljoprivredne grane, potaknuti ugostitelje, proizvođače i trgovce da u svoju ponudu uvrste ovo vrijedno voće i tako doprinesu gastronomskom identitetu grada i otoka Krka. Dani smokava su ponajprije posvećeni edukaciji gostiju, ali i lokalnog stanovništva o smokvi u svim njenim aspektima: poljoprivrednom, zdravstvenom, nutricionističkom i gastronomskom.
U prodajnom, izložbenom dijelu manifestacije, sudjeluje desetak izlagača/proizvođača smokava i visoko kvalitetnih proizvoda od smokava – poput pekmeza, džemova, rakija, likera, sireva sa smokvama, smokvenjaka…
Na 15. Danima smokava sudjeluju odreda renomirani krčki ugostiteljski objekti – u rasponu od street fooda, preko izvrsnih bistroa i wine barova, sve do tradicionalnih konoba i fine dining eventa. Sveukupni broj sudionika ugostitelja zaokružio se na očito čarobni broj 15, koji ove godine obilježava manifestaciju.
Tijekom deset dana ovdje će se moći kušati razni specijaliteti pa ćete moći probati npr. tradicionalne krčke šurlice sljubljene s umakom od kozica i smokava, pečene smokve s pršutom i listićima sira na posteljici od rukole; njoke sa škampima u umaku od smokava ili riblji filet s marelicama i suhim smokvama u prošeku. Za gladne će se tu naći biftek u umaku od jadranskih kozica i smokava, porchetta sa začinskim biljem i smokvama, ali i različite varijacije na temu pizze sa smokvama, a za sladokusce tu su npr. krostate s domaćim džemom od smokava, palačinke u šatou od smokava, mascarpone krema sa smokvama u prošeku i brojne druge delicije.
Plodovi smokve su simbol zdravlja, vrlo su hranjivi i visoke su dijeto-terapeutske vrijednosti. Posebice su traženi u svježem stanju u vrijeme turističke sezone, ali i tijekom godine, ponajviše kao osušeni plodovi (suhe smokve). U svježem stanju trebaju imati ugodan, osvježavajući okus, dok oni za sušenje trebaju biti krupni, zlatnožute pokožice i lijepog oblika. S obzirom na nutritivni sastav i ljekovita svojstva, smokva se izdiže iznad mnogih vrsta voća jer su bolji izvor vlakana od većine voća. Bogat su izvor kalcija, željeza, magnezija, vitamina B6 i kalija. Sadrže i do 80% vode te se ubrajaju u voće s najvećim udjelom prirodnih šećera. Lišće smokve se koristi u farmaceutskoj industriji kao sirova tvar, a sadrži i proteolitički enzim ficin koji se koristi u industriji piva, mlijeka, mesa i lijekova a vjeruje se da će se zbog svojih svojstava smokva u budućnosti sve više koristiti u proizvodnji funkcionalne hrane.
Uz maslinu, smokva je tipična voćna vrsta hrvatskog primorja, ali se broj njenih stabala u posljednjih pedesetak godina, nažalost smanjio za čak jednu četvrtinu.
Ipak, zahvaljujući svojoj razvijenoj sposobnosti regeneracije i skromnim zahtjevima prema okolini, smokva se održava i u prilično nepovoljnim ekološkim uvjetima pa ispada da se sama samcata bori za svoj opstanak. Brojni povijesni podaci dokazuju da se smokva još u pretpovijesno doba uzgajala u mediteranskom bazenu, pa i na Krku, te se smatra jednom od najstarijih suptropskih voćaka.
Izvor i fotografije: TZ Grada Krka.
Popis ugositeljskih objekata i jela u ponudi pročitajte na web stranicama TZ Grada Krka.
