‘Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom’ od sada se održavaju na novoj lokaciji, u ugodnom ambijentu zagrebačkog cluba History, u Tkalčićevoj ulici. To su zabavno-edukativne interaktivne radionice kojima popularnost raste zahvaljujući tome što su prilagođene i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče, a u centar Zagreba dva puta mjesečno dovode zanimljive vinare i njihova vina.
Ovoga puta su se, uz fine zalogaje i ugodne razgovore, kušala vina vinarije Pilato, koja se nalazi u selu Lašići, na zapadnoj obali Istre. Proizvodnjom se bave već tri generacije. Ivan Pilato (pradjed) 1934. godine zasadio je mali nasad vinove loze i to se smatra početkom ove vinske priče. U 1990-ima Eliđo Pilato počinje s većim ulaganjem u strojeve i tehnologiju te širenje nasada. Danas obiteljsko gospodarstvo Pilato ima oko 14 hektara vlastitih i 4 hektara vinograda u kooperaciji, sve pod zaštitom kontroliranog podrijetla. O vinariji i vinima, uz oca Eliđa, brinu sestra i brat, Karin i Sanjin Pilato, dok je njihova sestra Sanja zadužena za turizam.
U planu je povećanje nasada i izgradnja novog vinskog podruma. Konkurencija je iz dana u dan sve jača, ali to je samo dodatni motiv da se svake godine unesu neka poboljšanja, a medalje na domaćim i inozemnim ocjenjivanjima vina daju im poticaj i vjetar u leđa za konstantni napredak.
Na Vinskim razgovorima su Eliđo i Sanjin Pilato predstavili sljedeća vina: pjenušac Principe, Pinot bijeli, Malvaziju, Malvaziju sur lie, Merlot, Teran i predikatni Muškat žuti. Svakako treba izdvojiti Malvaziju 2018, koja je osvojila srebro na Decanteru i Malvaziju sur lie 2015, koja se okitila zlatom na prestižnom IWC-u. To mnogo govori o kvaliteti vina Pilato, mada se većina publike složila da je najbolje vino te večeri bio Muškat žuti prosušenih bobica, koji još nije na tržištu pa je bila sreća i privilegij probati ga prije drugih.
‘Posebno me veseli proizvodnja njihova pjenušca koji nije na širem tržištu, nema ga u trgovinama, već ga imaju isključivo za potrebe vinskog turizma. Obitelj Pilato prodaje više od 30% svoje proizvodnje na kućnom pragu, kroz svoju kušaonu i vilu za najam. To je pravi pokazatelj kako bi se trebalo raditi i još više se posvetiti vinskom turizmu’, rekao je Tomislav Stiplošek.
Posebna rasprava se razvila oko teme vinskog turizma i izvoza. Lana Bukvić, koja se vinskim marketingom bavila u Kanadi i Novom Zelandu, iznijela je zanimljiv komentar: ‘Uvijek se rasprava svede na temu izvoza, no hrvatski vinari imaju male količine i sve mogu prodati doma i eventualno na europskom tržištu, pa je pitanje ima li uopće smisla izvoziti dalje, pogotovo ako ne možete postići puno bolju cijenu.’
Ugodne razgovore i fina vina tradicionalno prate ukusni zalogaji, a ovog puta su ih obogatili suhomesnati proizvodi tvrtke Buretić Bregi i Istarski sir Špin.
Poduzeće Buretić Bregi nalazi se na obroncima planine Učka, a današnje im je poslovanje vezano na više od 100 godina staru proizvođačku tradiciju obitelji Buretić. Proizvode originalne autohtone proizvode po tradicionalnim recepturama i kreiraju nove autorske originalne izvedenice istih ili sličnih proizvoda. Sve proizvede i prerađuju isključivo u vlastitom pogonu. Recepture su naslonjene na tradiciju i usavršene samo vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse. Publika ‘Vinskih razgovora’ bila je vidno zadovoljna kuhanim pršutom, zarebrnikom (žlomprt, ombolo) i suhim istarskim kobasicama, a najviše ih je oduševila Suha istarska kobasica s tartufima.
Sirevi Špin proizvode se isključivo od svježeg mlijeka, a njihovu kvalitetu nadziru Agrolagunini stručnjaci. U fokusu je tradicionalni način proizvodnje, pa se mlijeku ne oduzima masnoća i ne rade nikakve korekcije aditivima, tako da su sirevi uvijek jedinstvenog okusa. Poštivanje izvornosti glavno je pravilo u proizvodnji, dok tehnologija i moderna saznanja samo olakšavaju proces proizvodnje. Sirana se nalazi u kompleksu Stancije Špin u blizini Tara, koji se ponosi tisućljetnom tradicijom uzgoja ovaca. Brojna priznanja koja pristižu u siranu Špin nagrada su za veliki trud i rad koji brojni stručnjaci u kompaniji ulažu kako bi kontinuirano podizali kvalitetu proizvoda.
‘Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom’ su popularne vinske radionice koje su istovremeno i svojevrsni talk show u kojem publika aktivno sudjeluje i tako sukreira tijek razgovora. Stiplošek dvaput mjesečno u centru Zagreba ugošćuje najčešće male, manje poznate vinare, a oni poznatiji koriste priliku predstaviti pokoju premijeru i/ili skriveni dragulj vinarije. Sljedeći ‘Vinski razgovori’ održat će se 28. studenog uz vina Poletti.
GET / Foto: Silvija Munda
Tomislav Radić
