Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima

Prezentacija proizvođača pršuta na Trgu bana Jelačića u sklopu petih Dana hrvatskog pršuta izazvala veliki interes posjetitelja i gužve na štandovima. Brendiranje domaćih proizvoda i edukacija kupaca idući su zadaci proizvođača i Vlade.

Izložbeno-prodajnom prezentacijom na Trgu bana Jelačića završeni su peti Dani hrvatskog pršuta. Ljubitelji ove delicije odazvali su se manifestaciji u velikom broju, a najveća gužva bila je na štandu novog šampiona, pršuta Drniških delicija Maran. Posjetitelji su mogli kušati i kupiti proizvode te se upoznati sa sve četiri zaštićene vrste hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim.

„Interes potrošača je vrlo velik, pa ovakvih manifestacija treba biti što više kako bismo promovirali naše kvalitetne proizvode i bili u izravnom kontaktu s potrošačima bez posredovanja trgovačkih centara“, naglasio je Vlado Prančić, vlasnik pršutane Smjeli. “Domaćim potrošačima su cijene ponekad previsoke, no često i nisu educirani o oznakama zaštićenih proizvoda. Na tome moramo svi zajedno više poraditi, i pršutari i ministarstva”, dodao je Vjekoslav Žužić iz Kuće krčkog pršuta.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. “Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme koji ima tradiciju dugu nekoliko desetljeća. Tek na taj način možemo računati i na više cijene naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i višu cijenu”, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Velik problem su dampinške cijene talijanskih i španjolskih proizvoda u trgovačkim centrima, naglasila je Ana Babić iz pršutane Voštane, dodajući kako hrvatski pršutari mogu konkurirati jedino kvalitetnim autohtonim proizvodom o kojem potrošači trebaju biti educirani.

„Hrvatski pršuti su jako dobre kvalitete pogotovo otkako je uvedena zaštita proizvoda. Kontrolira se tehnološki proces proizvodnje i samim time jamči bolja kvaliteta kojom sada domaći proizvodi mogu itekako konkurirati stranima”, izjavila je Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.

Na tom se fakultetu upravo uvodi novi kolegij “Proizvodnja i kvaliteta pršuta” kojim će se i znanstveno podupirati ovaj najkvalitetniji mesni proizvod. Bio je potreban jedan predmet koji će obuhvatiti sve – od same sirovine te svakog koraka u proizvodnji, a time i kontrolu kvalitete, istaknula je Marušić Radovčić.

Zadovoljni ovogodišnjom manifestacijom i odazivom, sudionici su najavili 6. Dane hrvatskog pršuta koji će se održati iduće godine u Zadru.

Fotografije: Tomislav Smoljanović

Lollipop PR