More
    Naslovnica Destinacije Jezero Šoderica - prirodna atrakcija središnje Podravine

    Jezero Šoderica – prirodna atrakcija središnje Podravine

    Danas vas vodimo Podravskim krajem, skrovitom destinacijom prirodnih ljepota, mjestom neiscrpne inspiracije poznatih hlebinskih umjetnika, ljupkih ateljea koji će vas očarati bogatstvom i raskoši slikarskog kolorita, koji inspiraciju crpi iz tajanstvenih predjela i ukusnih manifestacija.

    Pa da vas usmjerimo bez mnogo lutanja, donosimo nekoliko konkretnih prijedloga što vidjeti i istražiti ovog proljeća:

    PREPORUKA IZLETA U SREDIŠNJOJ PODRAVINI:

    50 aktivnosti za vas i vaše mališane

    Virovska prkačijada

    Lov na dravske nemani

    Naučite slikati na staklu

    Posjetite čudesan Legrad

    Preporuka proljetnog izleta: prošećimo kroz lijepu Šodericu

    Jezero Šoderica nastalo je umjetnim putem, iskapanjem dravskog šljunka. Povoljan položaj na granici između Hrvatske i Mađarske, dobra prometna povezanost željezničkom prugom Budimpešte sa Zagrebom i Rijekom te iznimno kvalitetna sirovina učinili su da je području Šoderice u Podravini otvoreno jedno od prvih eksploatacijskih područja šljunka i pijeska u sjevernoj Hrvatskoj i južnoj Ugarskoj.

    Najveći dio Šoderice, onaj istočni, pripadao je vlastelinstvu grofova Inkey iz Rasinje, a koncesiju za iskorištavanje pijeska i šljunka dao je tadašnji vlastelin Ferdinand Inkey (1829.-1890.). U počecima iskorištavanja materijal se vadio ručno, lopatama i motikama uz pomoć drvenih tački za prijevoz. Mukotrpan je to bio posao nekoliko stotina seljaka koji su tako priskrbili egzistenciju svojoj obitelji. Radnici na šljunčari i pruzi bili su dijelom iz okolnih hrvatskih i mađarskih sela, a bilo je i nekolicina došljaka iz udaljenih krajeva. Svi su oni živjeli u drvenim barakama u vrlo teškim i za život nepovoljnim uvjetima.

    Nakon puštanja u promet željezničke pruge 1870. godine povećavala se eksploatacija šljunka i pijeska, jer se materijal mogao prevoziti željezničkim putem. Eksploatacija šljunka i pijeska jezera Šoderica traje već 150 godina, te je jezero iz tog razloga površinom sve veće, osjetno veće nego što je to bilo u počecima iskapanja.

    Godine 1912. firma Hinko Freund i sinovi d.d. iz Budimpešte postali su koncesionari te unaprijedili proizvodnju uvođenjem parnog bagera, koji je uz pomoć snažnog motora i elevatora s lopaticama imao mogućnost grabiti šljunak do deset metara dubine. Proizvodnja se naglo povećala i s time u vezi se i jezero počelo širiti. Početkom 20-tih godina prošlog stoljeća započela je turistička valorizacija Šoderice, te jezero Šoderica postaje omiljeno kupalište.

    Kupalište i počeci turizma

    Jezero Šoderica svoje ime duguje šoderu, šljunku. Nakon iskapanja šljunka i pijeska za potrebe građevinarstva, ostala je kvalitetna i čista voda umjetno stvorenog jezera. Budući da su u ljetnim mjesecima imućniji žitelji Koprivnice i drugi Podravci potražili osvježenje u njezinim vodama, između kolosijeka pruge i istočnog dijela Šoderice postavljena je drvena baraka s nekoliko svlačionicama i gostionicom koja je poslovala sezonski. Turistički potencijal ovog jezera prepoznali su Židovi iz Bjelovara koji su ovdje razvili pogon za vađenje šljunka, te ga pretvorili u rekreacijsko jezero.

    Od 1912. godine, Šoderica je postala najljepše kupalište ovog dijela Hrvatske. U njenom sjevernom dijelu poslije prvoga svjetskog rata uređeno je kupalište za stanovnike Koprivnice, Križevaca i Bjelovara. Iako je u Bjelovaru 1932. godine izgrđen olimpijski bazen, ipak je Šoderica Bjelovarčanima bila puno atraktivnija i rado su putovali na ovo zelenilom urešeno jezero.

    U vrijeme trajanja rata, kupanje na Šoderici se prekida, a nastavlja se nakon Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja Šoderica je postala mjesto masovnog turizma. Zanimljiv je podatak da je 1929. godine na jezeru Šoderici organizirana priredba za izbor najljepše djevojke Šoderice, miss Šoderice!

    Šoderica je od rijeke Drave udaljena svega 400 metara. Karakterizira ju tirkizno zelena boja vode, šljunčana obala i nekolicina otoka koji se nalaze na jezeru. Šodericu pohode brojni ribolovci uživajući u bogatstvu ribe.Poslijednjih se godina organizira manifestacija “Ljeto na Šoderici” u sklopu koje se održavaju brojna događanja i aktivnosti. Posebnu atrakciju jezera čini stalna kolonija labudova koji žive na jezeru.

    Ogladnite li i poželite okrijepu, možete svratiti u neki od gastro objekata na ovom području. 
    Na web stranici soderica.in pronađite dodatne informacije o ovoj zanimljivoj lokaciji a sve dodatne informacije o središnjoj Podravini, potražite na poveznici tzp-sredisnja-podravina.hr.

    Fotografije ustupila: TZP Središnja Podravina
    Izvor objave o Šoderici: TZP Središnja Podravina

     

    PRATITE NAS

    1,376SljedbeniciSlijedi