Home Vinski kutak Bazen među vinogradima, vino iz amfore i pitome životinje: jedan sasvim drukčiji...

Bazen među vinogradima, vino iz amfore i pitome životinje: jedan sasvim drukčiji vikend u Moslavini u vinariji Glavica

Stakleni pod u vinariji ispod kojeg odležavaju vina? Degustacija vina iz amfore? Pitome patke, ovce i druge domaće životinje koje slobodno šeću imanjem i nisu ukras već pomoć u stvaranju bioraznolikosti i suživota ljudi s imanjem. Možda vas zanima predivan bazen s pogledom na mirisne plodne vinograde? Ako ste zainteresirani za bijeg iz grada, imamo mjesto koje bi se moglo idealno uklopiti u vašu vikend priču a praktički je nadomak Zagreba. Vinarija OPG Glavica – mjesto koje nije samo tipičan vinski podrum s vinogradima.

foto: Explore Croatia

U Gornjoj Gračenici, među moslavačkim bregima i vinogradima, smjestio se OPG Glavica – obiteljsko imanje u kome možete prespavati, provesti opuštajući dan uz veliki bazen, prošetati vinogradom u društvu njihovih neobičnih pomoćnika, zaviriti u podrum i kušati ekološki škrlet te vina koja mjesecima odležavaju u amforama ukopanim u zemlju.

foto: Vinarija Glavica

Sve je zamišljeno u znaku slow livinga i povratka prirodi. Ljeti je to chillanje s čašom vina u bazenu, bicikliranje, šetnje pored nedalekog jezera i obilazak Moslavine a u jesen možete s društvom provesti dan uz roštilj, pečene kestene, domaću hranu i čašu vina. A budući da ovdje možete i prespavati, jedan dan vrlo se lako pretvori u cijeli vikend.

foto: Booking.com

No iza ove idilične slike pitomih polja Moslavine koja se u jesen zakite stotinama nijanse zlatne i zelene boje, negdje se zametnula i prilično ozbiljna vinska priča. Obitelj Glavica odlučila je konvencionalnu proizvodnju vina zamijeniti ekološkim i biodinamičkim pristupom, a životinje koje veselo defiliraju na imanju nisu ondje samo zbog gostiju – svaka od njih ima svoju ulogu u vinogradu. U podrumu priča postaje još zanimljivija. Ispod staklenog poda čuva se arhiva vina, dio vina odležava u amforama ukopanim u zemlju, a među bocama je i njihov ekološki certificirani škrlet – autohtona sorta bez koje je teško ozbiljnije govoriti o Moslavini kao vinskoj regiji.

foto: Explore Croatia

Vinograd tako postaje živi prostor u kojem tlo, biljke, životinje i čovjek ovise jedni o drugima.

Kako izgleda vinarstvo kada odlučite raditi s prirodom i za prirodu, kakav okus Moslavina ima u čaši škrleta i zašto biste upravo ovdje mogli poželjeti ostati cijeli vikend, pitali smo domaćina ove vinarije Antuna Glavicu, koji je zajedno s bratom Ivanom, osnivač i vlasnik vinarije Glavica.

foto: Explore Croatia

Vaša obitelj na ovom je posjedu od 1968. godine, ali posljednjih ste godina napravili velik zaokret prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji. Što vas je potaknulo na tu promjenu i što danas u vinogradu radite drukčije nego generacije prije vas?

Moja je obitelj na ovoj zemlji prisutna od 1968. godine, no shvatili smo da moderna poljoprivreda s agresivnom kemijom dugoročno uništava tlo i samu bit vina. Željeli smo stvoriti živi proizvod koji prenosi čistu prirodu, zbog čega smo napravili potpuni zaokret prema ekološkom i biodinamičkom uzgoju. Danas u vinogradu radimo potpuno suprotno od konvencionalne proizvodnje te ne koristimo nikakva umjetna gnojiva ni pesticide. Umjesto toga, tlo tretiramo gnojem iz roga i biodinačkom kompostnom hrpom koje potiču mikrobiološki život. Generacije prije nas često su se borile protiv prirode da izvuku prinos, dok mi danas radimo s njom kako bismo dobili zdravu, živu lozu i autentično prirodno vino.

foto: Vilicom kroz Hrvatsku

Kod vas ovce, guske i patke nisu samo zanimljiva sličica iz prirode, nego imaju konkretan posao u vinogradu. Kako izgleda taj mali ekosustav u praksi i koliko životinje doista mogu zamijeniti neke klasične zahvate u vinogradu?

Naše ovce, guske, patke i kokoši kod nas nisu ukras ni turistička atrakcija, već punopravni radnici s jasnim opisom posla u vinogradu. Tijekom cijele godine ovce i guske slobodno pasu travu između redova, čime savršeno mijenjaju traktore i kosilice te usput prirodno gnoje tlo. Patke i kokoši su zadužene za mikrokontrolu jer neumorno čiste vinograd od nametnika, ličinki, puževa i najvažnije cvrčaka koji prenose žuticu vinove loze koja je trenutno najveća prijetnja vinogradima.

foto: Vinarija Glavica

Ovaj mali ekosustav u praksi savršeno funkcionira i omogućuje nam rješavanje problema korova i štetnika bez kapi kemije. Iako životinje ne mogu potpuno zamijeniti ljudsku ruku u rezidbi, u održavanju zdravlja tla one su naši nezamjenjivi i ekološki najodrživiji partneri.

foto: Vinarija Glavica

Proizveli ste prvi ekološki certificirani škrlet, sortu koja je prepoznatljiva upravo uz Moslavinu. Što želite da gost koji kod vas prvi put kuša škrlet kroz tu čašu otkrije o Moslavini, vašem vinogradu i načinu na koji stvarate vino?

Kada smo proizveli prvi ekološki certificirani Škrlet u Moslavini, željeli smo pokazati golem, još neotkriven potencijal ove naše autohtone sorte. Želim da gost kroz tu čašu osjeti potpunu iskrenost, svježinu naših bregova i dubinu koju vinu daje isključivo živo tlo. Naš Škrlet nije „našminkan“ u podrumu selekcioniranim kvascima i aditivima, već miriše na vinogradarsku breskvu, divlje trave, sunce i autentični moslavački terroir. Pijuckajući ga, vinoljubci i sommelieri otkrivaju da vino može biti lagano i iznimno pitko, a istovremeno karakterno, mineralno i živo.

foto: Explore Croatia

Jedan od najupečatljivijih detalja vaše vinarije je stakleni pod ispod kojeg odležavaju vina, dok dio vina njegujete i u ukopanim amforama. Kako ste došli na tu ideju i što biste izdvojili kao poseban, jedinstven doživljaj koje gost kod vas može doživjeti, a teško će ga pronaći u nekoj drugoj vinariji?

Stakleni pod je nastao sasvim slučajno. Imali smo potrebu za dodatnim prostorom za odležavanje vina, te smo iskopali rupu u podu. Kasnijim širenjem podruma je taj prostor ušminkam i prenamjenjen u arhivu naših vina. S druge strane, ukopane amfore predstavljaju naš povratak korijenima vinarstva starim tisućama godina, gdje vino mjesecima macerira unutar majke zemlje. To rezultira nevjerojatnom kompleksnošću i jantarnom bojom koju ugostitelji obožavaju spajati s ozbiljnijom gastronomijom.

foto: Ribafish.com

Na imanju imate veliki bazen, životinje, vinograde i prostor za boravak u prirodi. Kako izgleda idealan jesenski dan kod vas i želite li da vas gosti sve više doživljavaju kao intimno slow living mjesto na kojem mogu provesti cijeli dan, spajajući vino, gastronomiju, prirodu i odmor? 

Naša je vizija pretvoriti imanje u oazu mira u kojoj ljudi mogu potpuno pobjeći od svakodnevnog stresa. Idealan jesenski dan kod nas počinje opuštajućom šetnjom kroz vinograd, dok vas u stopu prate naše ovce, guske, patke i kokoši. Kako jesen odmiče, kupanje u bazenu ustupa mjesto uživanju uz otvoreno ognjište, miris pečenih kestena i domaća jela pripremljena od namirnica lokalnih OPG-ova. Želimo da gosti kod nas doslovno isključe mobitele, uspore vrijeme i provedu cijeli dan upijajući čiste mirise prirode. Spajanjem vrhunske prirodne kapljice i domaće gastronomije nudimo intiman odmor koji dubinski obnavlja i tijelo i duh.

foto: Booking.com

Kad vam dođe gost iz Zagreba koji o biodinamici ne zna gotovo ništa i ima samo jedan dan za Moslavinu, kako bi mu složili idealan boravak kod Glavice – što biste mu pokazali, koje vino natočili i s čime biste voljeli da ode kući, osim s bocom vina?

Jednodnevni posjet počinjemo u samom vinogradu gdje gostu dajemo da opipa mekanu, živu zemlju i upozna naše životinjske pomagače. Potom silazimo u podrum i otvaramo ukopane amfore kako bi vino kušao u njegovoj sirovoj, evolucijskoj fazi. Slijedi opušteni ručak na terasi gdje naš svježi ekološki Škrlet i odležana vina sljubljujemo s autohtonim moslavačkim jelima. Umjesto suhoparne teorije o biodinamici, gostu kroz ove korake pružamo čisto, opipljivo iskustvo potpunog sklada čovjeka i prirode. Volio bih da s imanja ode kući s osjećajem mira i spoznajom koliko truda i ljubavi stoji iza svakog našeg vina.

foto: Explore Croatia

Od motokrosa do prvog hrvatskog vina s oznakom Demeter

Priča Glavice zapravo je priča o prilično velikim zaokretima. Obiteljski posjed kupljen je još 1968. godine, prva berba stigla je dvije godine kasnije, a OPG je osnovan 2015. Ono što je nekada bilo klasično obiteljsko vinogradarstvo s vremenom je krenulo nešto drugačijim drugim putem – prema ekologiji, biodinamici i ideji da vinograd treba funkcionirati kao živi ekosustav.

Prva velika potvrda stigla je 2019. godine, kada su dobili ekološki certifikat i proizveli prvi ekološki certificirani škrlet u Moslavini, za koji u vinariji navode da je ujedno bio i prvi škrlet na svijetu s ekološkom oznakom. Četiri godine poslije napravili su još jedan važan korak: 2023. dobili su međunarodni Demeter certifikat za biodinamičku proizvodnju, a Antun Glavica postao je prvi hrvatski vinar s oznakom Demeter na vinu.

foto: Booking.com

A postoji još jedan detalj koji možda najbolje govori o ljudima iza cijele priče. Prije nego što su se upustili u posao s vinogradom i vinarijom, braća Glavica ozbiljno su se bavila amaterskim motokrosom – Ivan je bio trostruki amaterski prvak Hrvatske, a Antun osvajač Hrvatskog kupa.
Od motokros staze do biodinamičkog vinograda, možda je najbolja potvrda da je stvari nekad dovoljno raditi malo drugačije a ipak ostati svoj.

Korisni linkovi:

Vinarija Glavica
Kontakt