Dobrote turopoljske pušnice
Chef Robert Slogar je osmislio projekt oživljavanja turopoljskih recepata s autohtonim turopoljskim namirnicama (turopoljska svinja i turopoljski tartuf) u velikogoričkom bistrou Babriga a plan je da se uključe i drugi restorani s tog područja. Neka od tih jela predstavljena su novinarima. Kušalo se Dobrote turopoljske pušnice s domaćim kiselišem (špek, švargla i kobasica od turopoljske svinje, sir s lokalnog OPG-a, prah od bučinog ulja i kiselo povrće).
Kremasta juha od krvavice s ječmenom kašom i poširanim jajetom
Obrazi turopoljske svinje (kuhani 14 sati u vlastitom soku s korjenastim povrćem), jetra u mrežici punjena korjenastim povrćem, krema od mozga, krema od krumpira, domaći Demi-glace umak, turopoljski tartuf, prah od bučinog ulja i”Rastavljena” pita od jabuka sa sladoledom od vanilije.
Chef Robert Slogar ima bogato međunarodno iskustvo, član Word association of chef societies, a nakon povratka u domovinu djeluje Hrvatskoj kuharskoj federaciji. Vodio je poznate hrvatske restorane, bavi se edukacijom i konzultacijama te sudjeluje u brojnim gastro projektima.
O izazovima i prednostima uzgoja turopoljske svinje govorio je Juraj Odrčić, predsjednik Plemenite opčine turopoljske, chef Robert Slogar o kvaliteti namirnica i planovima oživljavanja tih recepata, dok je bistro Babriga predstavio vlasnik Tomislav Jančić.
Autohtoni proizvodi, posebno uz ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, donekle i ekskluzivni zbog ograničene ponude na tržištu, postaju sve cjenjeniji. Istarski boškarin, Slavonska crna svinja, Zagorski puran, ali i Turopoljska svinja takvi su primjeri.
O turopoljskoj pasmini svinja još potkraj 19. stoljeća pišu bečke poljoprivredne novine i zaključuju da uzgoj te pasmine u Hrvatskoj ima veliku budućnost. “No vodeći ljudi moraju ovoj grani stočarstva posvetiti više pažnje i uzgojiti toliko svinja da Hrvatska, osim vlastitih potreba, može podmiriti potrebe susjednih zemalja.” zaključuje autor članka.
Međutim, uskoro se gospodarske prilike i potrebe tržišta mijenjaju, uvoze se strane pasmine, dolazi do zabrane ispaše u šumama. Rezultiralo je to gotovo potpunim nestankom pasmine. Da 1993. godine “Plemenita opčina turopoljska” nije pokrenula program obnove uzgoja turopoljske svinje, ona bi zasigurno iščeznula.
Prvo stado pokrenuto je u Turopoljskom lugu sa svega tri krmače i jednim nerastom, koliko je bilo moguće tada pronaći čistokrvnih „Turopoljki“, da bi se potom nadopunjavalo i proširivalo uzgojem. No zbog financijskih i organizacijskih izazova, dolazi do zastoja razvoja. Postalo je jasno da je za sljedeću stepenicu nužno osigurati tržišnu održivost uzgoja kroz komercijalizaciju proizvoda.
Njihova očekivanja počivaju na tri aktualna projekta. Dva u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu – europski projekt TREASURE koji bi kroz udruživanje i krovnu europsku robnu oznaku trebao osigurati plasman na tržište i izrada specifikacije proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti. Kroz potporu Zagrebačke županije napravljen je cjelokupni vizualni identitet suhomesnatih proizvoda od turopoljske svinje.
Fotografije turopoljske svinje: POT, fotografije hrane; Silvija Munda
 u velikogoričkom bistrou Babriga a plan je da se uključe i drugi restorani s tog područja.){kind=link}