Od Maya i Azteka do zagrebačkih šetnica – svi vole kukuruz
Uživanje u zagrebačkim šetnicama tijekom hladnijeg vremena, često započinje na štandovima s kojih se širi zamamni miris pečenog i kuhanog kukuruza. Gotovo smo navikli jesen i zimu povezivati s tom ukusnom i energetski vrlo korisnom namirnicom koju prezalogajimo dok se opušteno šećemo po gradu. Kukuruz je tako postao dio gradske tradicije, a sve brojniji turisti zg metropole, također vole isprobati taj specifičan gastro predah. Pečeni ili kuhani kukuruz nam je tako postao neizostavni pratitelj, pa se nerijetko može vidjeti i u rukama užurbanih poslovnih ljudi.
Kukuruz – izvor vitamina
Kukuruz je iznimno zdrava namirnica, kojoj kuhanje (suprotno nekim namirnicama) , posve odgovara jer mu se povećavaju njegove zaštitne vrijednosti .Kukuruz obiluje feruličkom kiselinom koja posjeduje snažno antioksidacijsko djelovanje a koje nema većina voća i povrća , te je stoga iznimno blagotvoran za ljudski imunitet.
Za sve koji se brinu da će ih kukuruz (zbog prirodne slatkoće) udebljati, strah je neopravdan. Klip kukururuza ima u prosjeku najviše do 100 kalorija. Kukuruz je također dobar izvor B1, vitamina B5, vitamina C, folne kiseline, kalija, magnezija, fosfora. Određena prehrambena vlakna koja se nalaze u kukuruzu blagotovorno djeluju na šećer u krvi, pa ga mogu koristiti i dijabetičari. Visok udio škroba pomoći će i kod probavnih tegoba.
Odličan i za trudnice
Važnost unošenja folne kiseline za vrijeme prvih mjeseci trudnoće, ne treba previše isticati. Pravilan i redovit unos folne kiseline smanjuje oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za čak 80%. Stoga se kukuruz preporuča trudnicama u prva 3 mjeseca trudnoće, kao i za njeno planiranje .
Još malo zanimljivosti o kukuruzu.
Njegov latinski naziv je Zea mays a spominje se već u zapisima Maya, Inka i Azteca.
Maye su ga toliko cijenile da je Tzultac, veliko božanstvo Maya podsjećalo na kukuruzni klip i bilo oslikavano sa kukuruznom metlicom i tučkovima umjesto kose. Indijanci su ga obožavali i vjerovali da im je kukuruz dar s neba. Nije do kraja ustanovljeno potiče li iz centralne Amerike ili mu je domovina Meksiko. U Europu je stigao negdje između 1400 ili 1500 godine , a uzgoj mu se poslije proširio na cijeli svijet.
Od Maya,Inka, sjevernoameričkih indijanaca, sve do zagrebačkih šetnica – kukuruz ne gubi na svojoj praktičnosti, privlačnosti i hrskavom ukusu. Slobodno predahnite na nekom od brojnih štandova i s optimizmom zakoračite u zagrebačku bajkovitu zimu.
Foto: Pixabay.com
tekst: Anita Žuvela
