Zeleno plavi dragulj na pola puta između kopna i mora

Piše: Anita Žuvela

Znate li da postoji u Hrvatskoj destinacija, koje nudi brojne ljekovite proizvode domaćih OPG-ova, dok se malo dalje na istom mjestu možete voziti u prozirnim kajacima, ploveći lijeno rijekom, savršene kristalne boje. Gdje možete voziti bicikl kilometrima ravnih rascvjetanih staza, prepunim gustog drveća i procvjetalih makova, dok okolni restorani zovu na domaću ukusnu hranu? Mjesto gdje možete vidjeti medvjede i poslušati zanimljive priče o njima, te upoznati obilje tradicijskih običaja uz neizostavnu ličku šljivovicu i razne vrste domaćih rakija.

Donosimo vodič gdje ići, što vidjeti i posjetiti, gdje jesti i kako uživati svim čulima u dolini rijeke Gacke. Ovo je ekološki raj na zemlji, naša razdjelnica između kopna i mora, divna razglednica obrubljena čistom prozirnom rijekom koja je dom brojnim biljnim i ribljim vrstama.

Legenda o Gacki

S koljena na koljeno već stoljećima prenosi se legenda o stvaranju jednog djela zemljinog kutka. Kad je Bog sa svojim apostolima hodao zemljom rekao je apostolu Petru: »Petre, vidiš li ovaj kraj ? S mojim blagoslovom podari svojim štićenicima vječnu ljepotu i radost«. Sveti Petar razmišljajući kakvu bi vječnu ljepotu i radost dao svojim štićenicima, podario im je Gacku dolinu i u njoj rijeku Gacku, vjerojatno ni ne sluteći da ljepšeg poklona nije mogao dati ljudima na Zemlji.

RIJEKA GACKA – EKOLOŠKI DRAGULJ

Rijeka Gacka izvire iz krškog podzemlja u Sincu ispod brda Godače i Venac gdje se na izvorima Tonković i Majerovom vrilu širi u nutrinu Gackog polja. Ono što tu rijeku čini jedinstvenom je podatak da je njena temperatura stalna. Prosječna godišnja temperatura iznosi 9,4 stupnjeva Celzija, što osobito pogoduje ribama iz porodice Salmonida a od ribljih vrsta Gacka je najpoznatija po potočnoj pastrvi. Zbog čiste i hladne rijeke, ovdje pastrve rastu 5-7 puta brže nego bilo gdje drugo na svijetu, a sa bogatom florom i faunom, Gacka dolina je stanište mnogim divljim životinjama. Kapitalni primjerci gackine potočne pastrve u prosjeku  narastu između pet i šest kilograma. No nisu samo prirodne ljepote ono što očarava pri dolasku. Ovdje je tradicija utisnula snažan pečat koji stoljećima ne blijedi. Tako biciklom možete za čas doći do Majerovog vrila gdje ćete vidjeti stare mlinice koje melju brašno kao prije 100 godina.

Što izabrati iz OUTDOOR ponude

Želite li ovu dolinu istražiti na biciklu ili se provozati prozirnim kajacima te razgledati podvodni svijet Gacke, unajmite agenciju Velebit aktivnosti. (Foto: Velebit aktivnosti)

Njen vlasnik, Denis Lončar može vas provesti stazom nazvanom Skrivena blaga Gacke. kroz rutu od 35 kilometara. Obišli smo Aerodrom Otočac koji se može pohvaliti najdužom aktivnom travnatom pistom na svijetu dugačkom 1600 metara koja se koristi za polijetanje i slijetanje manjih sportskih aviona.

Posebna atrakcija ovog aerodroma je avion Douglas DC-3 proizveden 1944 godine. Još dva aviona još dva aviona, Republic F-84 Thunderjet mirno spavaju na ovom pristaništu tako da je aerodrom prava mala atrakcija za ljubitelje zrakoplovstva. Slijedeća vožnja odvest će vas do hrama boga Mitre, svetište sakriveno u pitoresknom gustišu i slikovitom makadamu a Denis nam objašnjava kako svetišta ima još, samo zbog nepristupačnog terena i zaostalih mina, nisu svi dostupni.

Na putu biciklima zastajemo do Mlinice u Sincu koje posebna su turistička atrakcija, ljepota ove lokacije kao da nije ovog svijeta uz primjerak tradicijskog graditeljstva na vodi i starih obrta Gacka doline. Ova pokrajina  smatra se jednom od najstarijih hrvatskih pokrajina, tako da su prvi športski ribiči na vodotok rijeke Gacke počeli dolaziti već sredinom prošlog stoljeća.

Kristalno čista voda ovdje je stvorila jezerce a u jednom od tri mlinice možete vidjeti tradicionalni način mljevenja žitarica na 170 godina starom kamenu. Tu možete kupiti brašno i palentu. Područje nekoć bogato mlinovima, zadržalo je danas samo jedan mlin koji se i dalje koristi za mljevenje žitarica. Ljepota do kud oko seže obavija ovo mjesto poput svilenog plašta. Biciklistička kružna tura obuhvaća još Tonković vrilo, crkvicu Svetog Franje, Ličko lešće, Japodsku špilju a možete se popeti i na vidikovac Centra za autohtone vrste riba i rakova odakle se pruža predivan pogled na bazene gackih pastrva kao i veličanstven pogled na cijelu fascinantnu dolinu.

Otočac – nikad osvojen grad

Otočac je lijep mali grad koji ima oko 8 do 9 tisuća stanovnika i u kojem smo popili prvu jutarnju kavu u Caffe book klubu Paradiso u samom njegovom centru. Tu se održavaju književne promocije začinjene glazbenim programom. Nakon odlične kave uputili smo se prema centru Otočca gdje dolazimo do Crkve Presvetog Trojstva s visokim zvonikom a posebnu pažnju privlači Knjiga u kamenu.

Naime od 2007 ovdje su dolazili kipari iz cijelog svijeta a likovi u kamenu prikazuju ljude koji su nekoć svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag na grad Otočac i na ovu regiju. U centru Otočca nalazi se gradski park, mjesto prepuno sjenovitih prostora za odmor i počinak uz visoka stabla koja smiruju ljetne žege i nude predah od svakodnevnih briga.

Nedaleko (jer u Otočcu je sve blizu), nalazi se Muzej Gacke čiji se Stalni postav, sastoji od pet cjelina, u kojima su izloženi predmeti pet muzejskih zbirki. Četiri cjeline nalaze se u prizemlju zgrade, a čine ih predmeti Arheološke japodske zbirke, Memorijalne zbirke Stojana Aralice, Likovne zbirke i Povijesne zbirke. Uz besplatno stručno vodstvo pogledajte navedenih 5 zbirki stalnog postava među kojima i prikaz tradicionalne seoske kuće.

Poslije muzeja nakon par minuta šetnje penjemo se na prema Fortici, ostacima stare utvrde na brežuljku iznad grada s kojeg se nekad on branio od neprijatelja. Otočac je kako domaćini ističu, nikad osvojen grad. Vedro će istaknuti kako ga osvajaju jedino turisti. Nekad je bio i grad na vodi, uzdignut na brežuljku oko kojega je tekla rijeka Gacka. Dakle, uistinu je bio mali otok, otočić, pa mu otuda i ime Otočac. Otočac se turistički prilično razvio posljednjih godina, a rastu se prilagođavaju i privatni iznajmljivači. Tako danas ovdje ima oko 1200 ležajeva, raspoređenih u privatnim apartmanima i čak četiri hotela (od kojih jedan ima 4 zvjezdice, a ostali po 3).

U POSJETU OPG BRONZE BEE – UDAHNITE ZDRAVLJE IZ KOŠNICE

Posjetili smo OPG Bronze Bee, vlasnici ovog imanja se bave pčelarstvom od 2002. godine. Sve poslove zajedno obavljaju Marinko i supruga Nataša, a kako su treća  generacija pčelara u obitelji, nadaju se da će se pčelarstvom nastaviti baviti i sinovi Matej i Luka. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo se nalazi u srcu Gacke doline.

Imaju oko 100 pčelinjih zajednica te ih kao seleći pčelari prevoze na različite paše kako bi  dobili više vrsta meda i veće prinose. U sklopu poljoprivrednog gospodarstva se nalazi objekt koji služi za vrcanje, punjenje i skladištenje meda koji je uređen po kriterijima Europske unije. Osvojili su zlatno priznanje za cvjetni med (2008. godine), zlatno priznanje za cvjetni med (2015. godine), srebrno priznanje za kaduljin med (2015. godine), srebrno priznanje za bagremov med (2016. godine), srebrno priznanje za medljikovac (2016. godine), zlatno priznanje za kaduljin med (2017. godine) i  brončano priznanje za bagremov med (2017. godine).

Sve vrste meda OPG-a Bronzović  posjeduju Certifikat kvalitete koje im je dodijelila  Hrvatska poljoprivredna agencija: Med iz Lijepe naše. Kod njih se možete inhalirati, inhalacija dolazi direkt iz košnice a blagotvorno udisanje peluda, pčelinjeg meda propolisa matične mliječi znatno potpomaže dišnom sustavu i uklanja brojne imunološke tegobe.

Za terapiju koja bi imala efekta, trebalo bi svakodnevno inhalirati barem pola sata kroz 10 dana. Osim što jača dišni sustav, apiinhalacija pomaže kod problema sa sinusima, alergijama i migrenama. Povećava volumen pluća, pa ga često koriste i sportaši, a idealna je za relaksaciju cjelokupnog organizma. Apiinhalacijska kućica je otvorena od 5. -10. mjeseca, kad su pčele aktivne. Naučili su nas i da postoje zimske i ljetne pčele, zimske žive oko 6 mjeseci a ljetne samo do 45 dana.

GASTRONOMIJA DOLINE GACKE

Izdašna i ukusna, lička trpeza uvijek slijedi putanju godišnjih doba, sve je ovdje domaće, autentično, ubrano iz vrta i pripremljeno po starim recepturama. U bistrou Vrilo Gacke možete birati između bogatog izbora domaćih juha, jela od pastrve a naša preporuka su fenomenalni juneći obrazi u umaku od šljiva i ukusnom pireu od celera.  

Ljubitelji pizze bi svakako morali posjetiti ovaj kraj, zbog pizzerie Ruspante, hvaljene pizzerije čija je slava nadmašila lokalne okvire. Pizza Pizza Sinčeranka (dimljena pastrva), Lička zima (domaće kobasice čvarci, škripavac) i Ruspante (dimljena piletina, pesto Genovese) bili naši su favoriti a za desert se možete zasladiti palačinkama Ferrero, palačinkama od bogatog domaćeg sira i vrhnja, palačinkama od svježeg voća

Lički doručak smo probali u hotelu Zvonimir u Otočcu, osim finih narezaka, mladog luka, jaja, pažnju je privukla i masnica, dio tradicionalnog ličkog doručka kojeg po narudžbi možete kušati u hotelu. To je zapravo vučeno tijesto punjeno mašću, a spremalo se ujutro i nosilo na polje za marendu.

Bistro Ribič iz Otočca oduševio je ponudom pastrva. Ako ste ljubitelji raznoliko pripremljene pastrve, od kuhanih pa sve do prženih, pohanih ili punjenih sa šljivama, odlično pripremljene dobit će u restoranu Ribič, nedaleko od samog centra Otočca.

Posjetili smo još jedan OPG. OPG Sekula u vlasništvu Lucije i Dinka Sekula. Kako je Lika poznata i po uzgoju bobičastog voća, tako u OPG Sekula možete probati raznolike džemove, sokove, kupinova i malinova vina. Imaju veliki vrt u kojem rastu ovi plodovi zdravlja, sve rade sami a dočekat će vas ko da ste njihovi. Proizvode možete kupiti kod njih a djelić njihova rada i truda pogledajte na Instagram stranici. www.instagram.com/opg_sekula.

Želite li saznati nešto više o naslijeđu i identitetu ovog kraja, posjetite Udrugu Gačanka, koja je jedna od brojnih kulturnih udruga na području Like. Desetak vrijednih članica bave se očuvanjem tradicionalne baštine, izrađuju tradicionalne odjevne predmete, rekonstruiraju narodne nošnje i izrađuju suvenire.

Pokazat će vam kako se u davna vremena češljala vuna, kako se tkala nošnja a svoje bogato znanje uspješno prenose i na mladje generacije. Članice marljivo organiziraju sakupljanje i otkup ovčje vune, izrađuju muške i ženske narodne nošnje, izrađuju i predstavljaju tradicijske proizvode od vune i lana na turističkim sajmovima i izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu i  oživljavaju male radionice tradicijskih zanata. Sudjelujući u projektu „Originalni suvenir“ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Županijska komora Otočac, udruga Gačanka je osvojila Znak originalnosti za 5 proizvoda.

KUTEREVO – MALO MJESTO S VELIKOM PRIČOM

Podno veličanstvenog Velebita, smjestilo se malo Kuterevo, s velikom pričom. Ovdje se nalazi jedinstevo u Hrvatskoj, Utočište za mlade medvjede koje pruža sklonište za medvjeđe siročiće, a ujedno promiče održivo življenje i čuva tradiciju lokalne planinske zajednice. Volonterska postaja osnovana je 2005 godine a utočište je otada ugostilo preko 15 volonterskih grupa koje dolaze iz cijelog svijeta, te preko 20.000 posjetitelja.

Ovo utočište je moguće posjetiti tijekom proljeća, ljeta i jeseni, a zimi medvjede nije uputno uznemiravati jer su u fazi mirovanja. Kod dolaska se obavezno javite volonterskoj postaji kako bi vas netko dočekao, proveo utočištem i sve vam objasnio kroz šetnju utočištem. Ukoliko dolazite ljeti posjetite ovo utočište ili rano prijepodne ili kasno poslijepodne, jer se ljeti medvjedi sklanjaju od vrućina i drijemaju u hladu stoljetnih stabala.

S kolikim god zanimanjem vi promatrali medvjede, računajte da će oni s istim zanimanjem promatrati i vas a od bliskog susreta s njima vas štiti sistem duple ograde. Medvjedi su inteligentni, zaigrani, druželjubivi i vole vidjeti što se oko njih događa. Utočište nikada nije zatvoreno, te se može posjetiti od jutra do mraka, a najbolje nakon 9 sati ujutro, pa do 8 sati navečer.

Ostale divote Otočca i Gacke doline, pogledajte u našoj fotogaleriji a za više informacija posjetite Turističku zajednicu Grada Otočca.

instagram.com/discoverotocac/

Facebook Fan page

fotografije: Branko Krčmar Putoholičari, Explore Croatia, Marina Obradović