Samo sat minuta vožnje od Zagreba, smjestila se Petrinja. Ime Petrinja vjerojatno dolazi od latinske riječi petrus u značenju stijena, kamen, hrid i možda je vezano uz neko od drevnih rimskih naselja na kamenom bogatim područjima Zrinske gore. Na strateškim položajima Banovine, Zagrebački biskupi podižu niz kamenih kula sredinom 16. stoljeća za obranu od Turaka.
foto: TZG Petrinje
O tome svjedoče ostaci nekadašnjih gradova. Unatoč ranama od potresa i spore obnove, posebno vidljivom u centru grada, život ovdje nije stao. Petrinja je zelena, rascvjetana i puna sadržaja vezanih za outdoor aktivnosti, a njena okolica je puna preslatkih kuća za odmor od koje sve više njih u ponudi imaju bazene i sportske sadržaje. Kultura i tradicija zauzima posebno mjesto u srcu stanovnika Petrinje, te ovdje imate priliku posjetiti nekoliko ateljea gdje možete naučiti osnove lončarstva i izradi predivnih predmeta od gline.
Umjesto da zdvajamo nad medijskim natpisima, radije posjetimo ovaj kraj i pružimo priliku da nas oduševi svojom raskošnom zelenom ogrlicom, odličnom tradicijskom gastronomijom, preslatkim drvenim kućama u cvijeću s bazenima, starim tradicijskim obrtima, odličnim restoranima u prirodi ili na obali rijeke. Tako ćete najbolje pomoći lokalnom stanovništvu a usput se i odlično provesti. Jer u Petrinji daju sve od sebe da se život nastavi, i da se poboljša turistička ponuda, da život ide dalje. Donosimo vodič što posjetiti i što ne propustiti kada ste u Petrinji i okolici.
TRADICIJSKI OBRTI – ČUVARI PROŠLOSTI PETRINJE
Zahvaljujući nalazištima vrlo kvalitete i nadaleko poznate petrinjske gline, lončarstvo se smatra najstarijim, najraširenijim i najpoznatijim obrtom Petrinje. Obrt je doživio procvat sredinom 19. stoljeća kada je 145 lončara izrađivalo lonce, ćupove, sirnice, kuglenke, vrčeve, tanjure i ostale predmete potrebne svakodnevnom životu stanovništva. Petrinjski su lončari u to doba bili organizirani oko lončarskog ceha na čijoj je zastavi s jedne strane slika svetog Lovre, patrona ceha, a na drugoj strani zastave je obilježje ceha, petrinjska stucka, posuda od keramike u kojoj se nekada nosila voda ili vino.
Posjetili smo obiteljski obrt Lončarstvo Val, koji je nastavak dugogodišnje tradicije Petrinjskog lončarstva. 2010 godine Valentino Valent, izučio je zanat kod Majstora lončara Mateja Stanešića i aktivno pokrenuo proizvodnju uporabnih predmeta od gline, postepenim napredovanjem usavršavao svoju izradu, je izradu te okupljao zadovoljne klijente kako bi danas imali sigurne i zadovoljne kupce koji se iznova vraćaju. Majstor lončar Valentino Valent diplomirani je inženjer tehničke struke što je uvelike iskoristio u proizvodnji na način da se uvezuje tehnička naobrazba sa kreativnim likovnim zahtjevima tržišta.
U svome dosadašnjem radu ovaj umjetnik, pronašao je i neke nove metode stvaranja i izražavanja u nekim drugim medijima kao što je stiropor, beton, stakloplastika, drvo, gips, tkanina,kamen, željezo te ostali prirodni materijali.
Od značajnijih radova ističe se uvećana replika stucke na ulazu u Grade Petrinju, reklamni modeli za neke poznate restorane. Valentino je napravio i mnogo umjetnih nalazišta amfora, sidra i topova koji služe kao rekviziti pod morem za ronilačka istraživanja i vježbe, a stalni je dobavljač sad već nadaleko svjetski poznatih amfora koje se potapaju na otoku Pelješcu.
fotografija amfore: Lončarstvo Val
Tehnikom ferocementa izradio je 14 postaja križnog puta koji je potopljen pod morem u zaljevu pokraj grada Trogira, u projektu je potrošeno 60 tona materijala a izrađeno je 50 skulptura u prirodnoj veličini koje prikazuju Isusovu muku kao i završna postaja koja prikazuje uskrsnuće koja je izvedena kao skulptura u dimenziji od 8 metara visine.
fotografija amfora: Lončarstvo Val
Lončarstvo Val stalni je dobavljač sad već nadaleko svjetski poznatih amfora koje se potapaju na otoku Pelješcu, naime amfore se potapaju skupa sa bocom vina u more gdje odležavaju i nakon vađenja i morskog ukrašavanja postaju svjetski nagrađivani gastro suvenir.
Još nekoliko zanimljivosti o lončarstvu u Petrinji
Petrinjska glina vrhunske je kakvoće, pa je lončarstvo na ovim prostorima najstariji obrt.
S petrinjskom glinom radila je poznata kiparica Mila Wood i 1929. izradila spomenik Stjepana Radića. Taj je spomenik pečen je u radionici majstora Šandora Stanešića, a kasnije izliven u bronci i 1936. postavljen na istoimeni trg u Petrinji.
Lončarstvo je toliko bilo rašireno da je po njemu nazvana ulica. Današnja Gajeva u Petrinji nekad se zvala Lončarska ulica, zbog mnogobrojnih lončarskih radionica u njoj. Stanovnici Gajeve se i danas rado zovu Toparima, prema njemačkoj riječi Topf (lonac).
Sredinom 19. stoljeća lončarstvom se u Petrinji bavilo 145 lončara. Izrađivali su razne korisne predmete poput lonaca, ćupova, vrčeva, tanjura i dr.
Keramički atelje Petrinja
Posebnu priču donose nam volonteri iz udruge udruge Keramički atelje Petrinja, gdje se uz druženje i učenje stvaraju predivni predmeti od gline.
Zajedničko većini članova je da su prošli razne radionice i tečajeve u organizaciji majstora Valentina Valenta te danas uz čašicu razgovora i druženje, samostalno izrađuju svoje predmete prenoseći novim polaznicima svoja znanja i vještine. Udruga GRAK vodi ovaj kreativan atelje a u 12 zanimljivih video lekcija, možete naučiti više o tradiciji petrinjskog lončarstva i ručnom oblikovanju gline. Možete ih posjetiti u otvorenom keramičkom ateljeu koji je dostupan svima, možete se prethodno najaviti.
Ostale fotografije: Domagoj Sever
