Marija Jurić Zagorja naša je spisateljska ikona, često nepravedna zanemarena, proganjana i dugo neprihvaćena od strane kritičara bez obzira na tiraže njenih knjiga i romana, i bez obzira na njen hrabar politički angažman.
Zagorkinu biografiju nema smisla na ovome mjestu prepričavati, jer tko je Marija Jurić Zagorka poznato je već svima, a njene knjige neizostavan su dio na policama gotovo svakog doma.
Tisuće je redaka posvećeno njenom teškom i privatnom i profesionalnom životu, počevši od njene psihički nestabilne majke, do supruga za kojeg su je prisilno udali, preko drugog braka, koji je također kratko trajao, do šikaniranja i potplaćenosti, koja je svakodnevno podnosila od svojih muških kolega samo zato što je žena. Suluda, nemoralna, skandalozna, skrvniteljica javnog poretka i mira– sve je to bila Zagorka u svojoj zemlji, dok su ju europski mediji uzdizali na pijedestal zbog njene hrabrosti, uspoređujući ju čak s Ivanom Orleanskom.
Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873 godine. Bila je toliko svestrana, aktivna i neumorna žena kojoj dugujemo mnogo toga, toliko da je s vremena na vrijeme potrebno podsjetiti se čime nas je sve zadužila ova izvanredna žena. Krenimo redom..
- Prva hrvatska profesionalna novinarka
Zagorka nije bila samo samo prva hrvatska novinarka, koja je sa suprugom 1910. godine čak i osnovala Hrvatsko novinarsko društvo, već i prva politička novinarka u ovom dijelu Europe. U doba kada je jedino ozbiljnije zanimanje namijenjeno ženama bilo zanimanje učiteljice (ali i to je zabrinulo određene muškarce koji su htjeli uvesti celibat za učiteljice), Zagorka zadire u jednu izrazito mušku profesiju objavljujući svoje političke članke, naravno, pod muškim pseudonimom jer drugačije nikada ne bi ni ugledali svjetlo dana. Jedan od njenih članaka privukao je i pažnju biskupa Josipa Juraja Strossmayera toliko da je odlučio otkriti tko se krije iza pseudonima M. Jurica Zagorski i od tog trena postao Zagorkin doživotni mecena. Upravo je Strossmayer financirao tiskanje prvih Zagorkinih romana malo poznatih široj javnosti, koji su bili cenzurirani zbog političkog sadržaja, a na njegov je nagovor Zagorka i počela pisati povijesne romane ne bi li na taj način izbjegla cenzuru. Upravo Mariji Jurić Zagorki dugujemo to što su žene u Hrvatskoj počele izražavati svoje političke stavove i općenito više sudjelovati u hrvatskom javnom životu, što je u to doba bilo rezervirano samo za muškarce. A njen rad kao političke novinarke, inspirirao je mnoge žene ne samo unutar Hrvatske već i šire, da se počnu baviti tom profesijom.
- Do pojave Zagorkinih romana, žene u Hrvatskoj većinom nisu pretjerano bile aktivne čitateljice. Trend se promijenio kada su počele nicati sve glasnije pritužbe hrvatskih muži na “zagorene ručkove” s pojavom Zagorkinih romana.
Zagorki dugujemo i činjenicu da su žene najšireg sloja hrvatskog društva pojavom Zagorkine Gričke vještice prvi put počele čitati, ili, ako ćemo iskrenije – učiti čitati. U to doba u Hrvatskoj su čitale samo žene iz visokog staleža i to isključivo romane na njemačkom jeziku. S pojavom Zagorkinih romana, žene iz gotovo svih društvenih slojeva izlaze iz uloge namijenjene ženama u patrijarhalnom društvu i počinju čitati, kradući na taj način vrijeme samo za sebe. Zbog Zagorke su žene u Hrvatskoj počele čitati, a hrvatski muževi, po svjedočenjima mnogih, počeli jesti zagorene ručkove. Unatoč tome što o Zagorki već gotovo sve znamo, ovo je vjerojatno najzanemarenija baština naše najčitanije književnice.
- Zagorka kao ikona hrvatske popularne književnosti
Zagorkina Grička vještica najčitaniji je hrvatski roman svih vremena i vjerojatno prvi bestseller hrvatske književnosti. Svaki novi nastavak Gričke vještice, koja je počela izlaziti u Malim novinama 1912. godine, s nestrpljenjem je iščekivala cijela hrvatska javnost kao ni jedno djelo hrvatske književnosti do tada.
Bio je to prvi put da je hrvatska javnost naprosto zaluđena jednim književnim djelom. No, za života, kritika joj nije bila sklona. Ignorirajući i spisateljski i čitalački fenomen, literarni moćnici te romane proglašavaju «trivijalnom šund literaturom» a nju zaobilaze u književnim pregledima, čitankama i antologijama. Unatoč tome, ostaje činjenica kako je Zagorka uvelike zaslužna za stvaranje kulture čitanja u Hrvatskoj. U širim svjetskim razmjerima možemo se pohvaliti i činjenicom kako je Zagorkin roman Gordana poznat kao vjerojatno najduži roman na svijetu ikad napisan.
- Zagorka – hrvatska Agatha Christie
Zagorki dugujemo i prvi hrvatski kriminalistički roman – Kneginju iz Petrinjske ulice. Njegovi protagonisti, Darinka i Emil, oboje osumnjičeni za ubojstvo, trebaju svladati niz prepreka ne bi li ostvarili svoju vezu. Za rješenje zagonetke zadužen je inspektor Šimek, pasionirani čitatelj romana o Sherlocku Holmesu. Tim je djelom Zagorka započela seriju romana koji će joj priskrbiti pridjeve „majstora pripovijedanja“ i „najčitanijeg hrvatskog pisca“. Taj roman je karakterističan i po tome što sadržava vrlo malo ili nimalo političke ili ideološke sugestije, za razliku od ostalih Zagorkinih romana.
- Zagorka – predvodnica prvih ženskih demonstracija 1903. na Markovu trgu
Kao poznata protivnica mađarizacije i germanizacije, Zagorka se odlučila uključiti u Narodni pokret 1903. godine usmjeren protiv vlasi Khuen-Hedervaryja. Kako bi pred Banskim dvorima samom Héderváryjupokazala koliko je nepoželjan u Hrvatskoj, Zagorka je smislila lukavi plan. U Obzoru je objavila da se u crkvi Sv. Marka održava nekakva misa zadušnica i uputila poziv ženama “neka se u što većem broju okupe na misi”. Zagorka je pribavila hrvatske trobojnice s crnim velom i dok su žene nakon mise napuštale crkvu, prikapčala im trobojnice na prsa. Policija je bila posve zbunjena nastalim prizorom. Héderváry, ukazavši se na prozoru, gledao je zaprepašten stotinjak natiskanih žena pred crkvom gdje mu u lice dobacuju: “Odstupi, Khuene Héderváry!”, a zatim mu drsko pjevaju hrvatsku himnu. Vijest se munjevito proširila Zagrebom. Već na Ilici žensku je povorku dočekala masa okupljenih sugrađana i sugrađanki. I umjesto da se povorka raziđe, postajala je većom i napredovala prema Jelačić-placu. U policiji je nastala uzbuna. Aktivirana je vojska, koja je na trgu opkolila povorku. Već idući dan ženske demonstracije u Zagrebu bile su prva novinska vijest u Europi. Tu je senzaciju pratila i karikatura – Zagorka u liku Djevice Orleanske s viteškim mačem tj. perom u ruci – tjera prestrašenog Héderváryja iz Hrvatske.
Djela Marije Jurić Zagorke možete pronaći po povoljnim cijenama u antikvarijatu Studio.
Fotografije: arhiv antikvarijat Studio
