Uz katedralu sv. Marka, korčulanske bratovštine, kamenoklesarstvo, tradicijsku drvenu brodogradnju i vaterpolo, stoljećima poznati viteška tradicijski ples moreška, upotpunjava ljepotu Korčule.
Oni su snažni, mladi, lijepi i hrabri. Oni su moreškanti, ponajbolji sinovi Korčule jer se plemenito umijeće moreške prenosi s generacije na generaciju u korčulanskim obiteljima. Velika je čast biti moreškant, a jednako kao što je čast biti moreškant, još je veći ponos biti lijepa bula za koju se moreškanti bore.
Ovom spektakularnom dramsko – scenskom prikazanju, prepliće se nekoliko elemenata; tekstualni, glazbeni i koreografski elementi. Tekstualni dio prethodi poznatome mačevnom plesu, a predstavlja narativni kontekst njegove izvedbe. U samoj igri postoje četiri lika: crni kralj, bijeli kralj, Otmanović – otac crnog kralja i bula, jedini ženski (i jedini nenaoružani) lik oko kojeg se, virtuoznim plesnim koracima i snažnim udarcima mačeva, tuku dvije vojske. Nakon uvodnog dramskog dijela u kojem glavne uloge pripadaju upravo buli i crnom kralju, slijedi bojevni ples koji izvode dvadeset i četvero moreškanata, po dvanaestorica sa svake strane, a koji je strukturiran u osam koreografskih cjelina.
Viteška igra moreška u Korčuli se njeguje od srednjeg vijeka, a status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske ima od 2007. Kroz stoljeća Moreška se izvodila u brojnim europskim gradovima na Sredozemlju, a danas se izvodi samo u Korčuli.
Moreška je po osnovnoj definiciji, dramsko-plesno scensko prikazanje u kojem se prepliću tekstualni, glazbeni i koreografski elementi. U njenom dramskom dijelu dijelu, koji prethodi poznatome mačevnom plesu sudjeluju četiri lika: crni kralj, bijeli kralj, Otmanović – otac crnog kralja i bula, jedini ženski lik. Crni kralj Moro, sin crnog arapskog cara Otmanovića, oteo je bijelom kralju Osmanu zaručnicu – bulu, stavivši joj verige na ruke. Osman želi vratiti zaručnicu, a Moro je spreman za boj. Kraljevi se nakon svađe dogovore da će viteškim bojem osvojiti bulinu ljubav.
Dolaze vojske crnog i bijelog kralja, noseći u rukama mačeve, predvođene barjaktarom i uz pratnju bubnjeva. Za ljubav bule se plesnim koracima i snažnim udarcima mačeva, tuku te dvije vojske sastavljene od dvadeset i četiri moreškanata, po dvanaestorica sa svake strane. Moreška se sastoji od sedam mačevalačkih figura – kolapa plus uvodna figura zvana Sfida.
Današnja moreška izvodi se uz glazbenu pratnju koju je komponirao Krsto Odak. Moreška se prije izvodila jednom godišnje, na blagdan sv. Todora, zaštitnika Korčule 29. srpnja. Posljednjih desetljeća moreška se izvodi za vrijeme turističke sezone nekoliko puta tjedno te uvijek jednako privlači pažnju domaćih i stranih posjetitelja.
Kao jedan od simbola Korčule, izvodila se i prigodom posjeta uzornih gostiju gradu a u svojoj povijesti, Moreška se izvodila pred kraljevima, prinčevima i predsjednicima država te diljem svijeta. I svih bi jednako očaravala kao i sam grad Korčula.
Više informacija o korčulanskoj nematerijalnoj baštini, pronađite na linku:
