Još od Semiramidinih vrtova, filozofija parkovne simbolike teži ka dostizanju duhovnog mira božanskog vrta. Latinska riječ parricus (od koje dolazi riječ park) označava ograđeni prostor ili branjevinu. Brani li nas park od otuđenog svijeta gradske užurbanosti? Da li je Karlovac grad s blagotvornim parkovima ili je sve jedan veliki park s gradom unutar njega? Krilatica povjesničara R. Radovinovića „grad u parku“ doista najbolje opisuje doživljaj grada Karlovca.
Pogled na zeleni grad otvorit će vam se na ulasku u Karlovac bez obzira s koje strane došli. Dočekat će vas veličanstvena Marmontova aleja platana i osjećat ćete se dobrodošlo u zagrljaju stoljetnih divova, ili će vas razigrane krošnje crvenih javora nagovoriti da zastanete i odmorite. Ulazak u Karlovac predstavlja rizik za vaš stres koji nestaje u zelenom. To vam nećemo naplatiti.
Prvi parkovni nasadi u Karlovcu planirani su već pri samoj gradnji utvrde i tako je krenulo. Ni do danas se nismo zaustavili, pazimo na svoje parkove, drvorede, cvjetnjake i travnjake. Parkovi rastu zajedno s gradom. Grad je dio parka. Na prozorima imamo cvijeće. Kupališta su nam prekrivena mekanom zelenom travom.
Prošetajte gradom koji je izrastao u parku. Vaše korake očekuju Velika promenada (Šetalište dr. Franje Tuđmana) s petorednim drvoredom, rascvjetala magnolija uz Malu Glorijetu, parkovni nasadi u šančevima, renesansni park uz Veleučilište, drvored lipa uz ostatke bedema, Crna promenada, arboretum kod Šumarske škole, Modrušanov park s dječjim igralištem uz kino Edison, Vrbanićev perivoj uz Koranu…ili mali skriveni vrt u franjevačkom samostanu.
Uključite svih pet osjetila i ono skriveno šesto. Slušajte pjev ptica u rano proljeće i pucketanje češera na ljetnoj vrućini. Osjetite oštrinu ledenog zimskog inja i miris rasvcjetale lipe. Gledajte zeleno! Zimi, kad hladnoća oduzme zelenilo parku i zaledi vrijeme, naši parkovi živo su srce ovog grada. Neka se i otkucaji vašeg srca pridruže ovom zelenom ritmu.
Izvor objave i fotografije: Turistička zajednica grada Karlovca
