Od planine do jezera, od mističnih lokacija do brojnih povijesnih lokaliteta
Ivanec je ljupki gradić smješten podno planine Ivančice, biser sjeverozapadne Hrvatske, a službeni nadimak mu je planinarski grad. Smješten je na zapadnom obodu Varaždinske županije. Poseban, eteričan i tajanstven, ispod njegovih ulica, parkova, spomenika i šetnica, ključa toliko priča da ne stanu u poveću knjigu. Ovdje ćete na jednom mjestu pronaći sve: jezero, bajere, moćnu planinu, šetnice, ciklo staze, povijesne lokalitete, legende i priče i obilje sadržaja tokom cijele godine!
Kako je Ivanec dobio ime?
Ivanec i njegova poznata planina Ivančica, dobili su ime po srednjovjekovnom svećeničkom redu ivanovaca, poznatim i kao hospitalci svetog Ivana Jeruzalemskog. Krajem 13. i početkom 14. stoljeća, ivanovci su stekli posjede uključujući Cerje, grad Belu i Ivanec. Središtem njihovog posjeda bio je utvrđeni grad Bela, danas poznat kao Pusta Bela. Prvi pisani trag o naselju datira iz 1396. godine kada se spominje u povelji Ivana Paližne, priora vranskog u Beli, kojom su utvrđene određene povlastice. Kasnije, 1632. godine, spominje se i Stari grad u Ivancu za koji se vjeruje da je izgrađen na temeljima ruševina stare križarske crkve.
IVANEČKA OKOLICA – carstvo raznolikog
Neobično lijepa okolica darovana je Ivanečkom kraju. Prepun izvora pitke vode, starih mlinova, divnih crkvica i kapelica, malih brežuljaka koji se prostiru ponad davno nestalog svijeta vrijednih rudara i vitezova templara, Ivanec cijelo vrijeme priča svoju priču. Dopustite mu da vas osvoji i ispriča neku od brojnih tajni skrivenih u svom pitomom srcu. A to ćete najbolje saznati istražite li planinu Ivančicu – najvišu planinu Hrvatskog Zagorja, odbiciklirate li odlično organiziranim ciklo rutama koje prolaze najfotogeničnijim krajolikom koji možete zamisliti. Ili se jednostavno uputite šetnjom po okolici.
PLANINA IVANČICA – zaštitni znak Ivanca i planinarski raj
Ivančica, najviša planina Hrvatskog zagorja, odlikuje se nevjerojatnim prirodnim ljepotama. Sjeverna padina strmoglavljuje se prema dolini rijeke Bednje, koja u podnožju lagano vijuga, poput slike s razglednica ili crteža iz bajke. S najvišim vrhom na 1060 metara nadmorske visine Ivančica privlači planinare iz cijele Hrvatske i inozemstva. Unatoč svojoj pitomoj pojavi, planina obiluje strmim padinama i golemim stijenama.
Alpske karakteristike iskazuju se kroz kameniti greben Legesičine, stijene ispod Beliga i strmu hridinu s ruševinama Belec-grada na vrhu. Vrh Ivančice, smješten na 1060 metara nadmorske visine, krije spektakularne vidike. Na vrhu, uz Planinarski dom “Pasarićeva kuća”, nalaze se dva vidikovca Piramida i Stričevo. Manji vidikovac “Stričevo” pruža pogled prema Ivancu, Varaždinu i Međimurju.
Impresivna „Piramida“, visoka je 10 metara. Izgrađena je od željeza na betonskim temeljima, a okoliš okolnih planinarskih objekata uređen je s drvenim klupama i stolovima, za predah i odmor nakon uspona.
IVANEČKI PARK
Ivanečki park jedno je od najljepših mjesta u Ivancu, primjer je prekrasne pejzažne arhitekture. Nekada zapušteni ribnjak i livada preoblikovani su u engleski perivoj zahvaljujući Božidaru Kukuljeviću Sakcinskom. Na ulazu u park, nalazi se cvjetna fontana izgrađena 2006. godine koja služi kao spomen na pravu fontanu koja je ovdje postojala u prošlom stoljeću. Nekadašnju Fontanu u Ivancu je izradio umjetnik F. Maruzzi iz Zagreba.
Nedavno obnovljeni park sadrži i novoizgrađeni paviljon. Ivanečki park se smatra najljepšom razglednicom grada, a za vrijeme manifestacija postaje posebno vibrantno mjesto, puno pozitivne energije.
Nekada se na ovom području nalazila kapelica Blažene Djevice Marije, koju je Ladislav Kukuljević Sakcinski dao izgraditi 1881. godine kao spomen na svoju suprugu. Nažalost, kapelica je srušena 1961. godine zbog udara groma, ali njeni tragovi svjedoče o povijesti mjesta. Park je središte društvenog života Ivanca i jedna od must see lokacija u gradu.
IVANEČKA LIPA – starija od Gupčeve lipe
Jedan od najimpresivnijih elemenata parka je stara Ivanečka lipa, prekrasno stablo starije od 600 godina. Ova lipa je simbol grada te je klonirana kako bi se njeni potomci posadili diljem grada, čuvajući njezinu baštinu. Iako nema preciznih podataka o godini sadnje, vjeruje se da je ova dostojanstvena dama, stara otprilike 600 godina, što je čini starijom od poznate Gupčeve lipe! Budući da ovo stablo nosi posebnu simboličku važnost za cijeli Ivanec i njegove stanovnike, odlučeno je da se njegova genetska baština trajno sačuva putem cijepljenja plemki prikupljenih s matičnog stabla na pripremljene podloge kako bi se dobilo stablo s istim genetskim karakteristikama.
UTVRDA GRADIŠĆE
Brežuljak Gradišče, poznat i kao Cukovec nalazi se sjeverozapadno od idiličnog sela Margečan i južno od slikovitog naselja Gačice. Na njegovim padinama krije se tajanstvena utvrda, koja prema predajama starosjedilaca Gačica pripadala je bijelim fratrima. Legenda priča o podzemnim hodnicima koji čuvaju skriveno blago unutar ovih zidina. Negdje na sredini brda, postojao je otvor poznat kao “željezna vrata”, koji je prema predaji vodio do samog vrha utvrde.
Ova utvrda iz 13. stoljeća smještena je s istoka prema zapadu, iznad slikovite doline rijeke Bednje. Danas je prekrivena gustom bukovom šumom, koja daje dodatnu draž ovom povijesnom lokalitetu. Utvrda se smjestila na nadmorskim visinama između 316 i 328 metara na zapadnom dijelu brežuljka. Kao dragulj na vrhu brežuljka, branič kula dočekuje znatiželjne posjetitelje. Unutar kule, možete primijetiti neobičnu jamu, koja je vjerojatno rezultat ispitivanja “tragača za blagom”.
VRAŽJI STOLČEK
Neobična stijena, nazvana “Vražji stolček”, obavijena je vjerovanjima o njegovim nadnaravnim moćima. Legenda kaže da žene koje ne mogu zatrudnjeti pronalaze svoje utočište na ovom kamenu. Posjetitelji svjedoče da se energija ovog mjesta može osjetiti kroz unutarnji mir i spokoj. Iznad stolčeka raste smreka koja je prema predanju, uvijek iste visine.
Pogled s Vražjeg stolčeka pruža nam predivnu panoramsku sliku prema cestovnim pravcima, crkvi sv. Duha u slikovitom Prigorcu, Lepoglavi i šumovitim obroncima Ravne Gore. Rijeka Bednja lijeno vijuga kroz podnožje a crnogorične šume, koje gotovo izranjaju iz kamena, podcrtavaju ljepotu krajolika svojom jedinstvenom raznolikošću. Sa svakim korakom kroz Gradišće, osjetit ćete sirenski šapat prošlih vremena i zaključanu enigmu koja čeka svog ključara.
IVANEČKA JEZERA
Zatvorite oči na trenutak i zadržite u glavi sliku ovog apsolutnog mira, bistrinu modre jezerske vode ispod čije površine mirno živi mnogo različitih ribljih vrsta. Ovo je mjesto gdje se možete povući u tišinu sa svojim udicama, mamcima i pecaljkama ili jednostavno donijeti sklopivu ležaljku, zatvoriti oči i uživati u danu nedirnutom bukom, nezdravim zrakom, gužvama, stresom. Mnogi ova jezera smatraju najljepšim dijelom grada Ivanca jer se u zelenom okolišu ističu kao modri dragulji koji reflektiraju boju neba. Ivanečka jezera omiljena su destinacija za ribolov, stoga privlače ribolovce i ljubitelje mirnog okoliša.
Zahvaljujući bogatstvu raznolikih ribljih vrsta, prekrasnoj prirodi i gostoljubivosti lokalnog ribolovnog društva, posjet Ivanečkim jezerima bit će odlično iskustvo za ljubitelje ribolova i očuvane prirode.
IVANEČKI BAJERI
Lokalitet Ivanečkih bajera, bio je nekad močvarno tlo koje je postalo dom raznolikog ribljeg svijeta. Njihov nastanak potaknut je rudarskim oknima u podzemlju koja su se s vremenom urušila, stvarajući prostrane vodene površine. Ako uživate u ribolovu, koji mnogi ribiči opisuju kao čistu meditaciju, Ivanečki bajeri su nezaobilazno mjesto za posjetu.
Kako biste uz ribolov mogli uživati u ovom prekrasnom ambijentu ne trebate brinuti o osnovnoj opremi jer se uz samu obalu nalazi Ribički dom. Ribički dom može primiti 60 osoba u ugodnom ambijentu unutar, ali i do 200 osoba na prekrasnoj vanjskoj natkrivenoj terasi. Idealno je mjesto za uživanje u obroku i osvježavajućem piću dok uživate u slikovitom pogledu na bajere.
Ribolovci koji posjete ovo područje mogu uživati u bogatstvu različitih vrsta ribe. Ovdje u harmoniji mirnog suživota obitavaju šaran, amur, smuđ, štuka, linjak, diver, babuška, žutooka, karas, som, pastrvski grgeč i brojne druge vrste riba. Raznolikost ribljeg fonda pruža uzbudljive izazove za svakog ribolovca, bez obzira na iskustvo i preferencije.
OLTAR KOD KANIŽE
Ovaj tajanstveni kameni spomenik, visok oko 130 centimetara, postao je epicentar zanimanja za misterije i legende jer pomno čuva neotkrivene tajne prošlosti. Legenda koja prati ovaj spomenik kaže da je nekad davno na ovom mjestu stajala crkva koju su anđeli zbog opakih ljudi premjestili na drugo mjesto, ostavivši iza sebe samo ovaj zagonetni oltar.
Stručnjaci ga smještaju u keltsko doba, dok drugi tvrde da leži na energetskoj točki koja je nekoć privlačila gradnju svetišta. Radiestezisti, bioenergetičari i istraživači tajanstvenih pojava iz cijelog svijeta dolaze ovamo privučeni snažnim energijama koje okružuju Oltar. Energija ovog mističnog mjesta djeluje na posjetitelje poput čarolije. Bez obzira o tome je li riječ o arheološkim intrigama, energetskim zračenjima ili legendama koje obavijaju ovo tajanstveno mjesto, radi se o jedinstvenoj lokaciji iz koje možete istraživati daljnju okolicu.
Muzej planinarstva – jedini muzej planinarstva u Hrvatskoj
Muzej planinarstva nije samo jedinstven muzej u hrvatskim okvirima, već riznica priča o planinarstvu kao načinu života i zaštitnom trademarku Ivanca. Središnji fokus muzeja usmjeren je na neraskidivu opnu planine Ivančice između prirode i čovjeka, stvarajući trajnu vezu između njih.
Muzej je čuvar planinarske tradicije i kulturno-povijesnog blaga Ivanca. Ovdje se odvijaju raznovrsna kulturna događanja, izložbe, predstavljanja knjiga te manifestacije poput “Noći muzeja”. Učenici i grupe posjetitelja kao i pojedinci mogu posjetiti muzej uz najavu i doživjeti intrigantan svijet Ivanca kroz film “Ivanečke baštinske priče”. Kustosica će rado podijeliti duboku povijest Ivanca i planinarstva u ovom kraju svakom posjetitelju.
FRIŠČIĆEV MLIN
Nezaboravan duh starog vremena još uvijek živi u Friščićevom mlinu, izgrađenom 1956. godine, koji je nekada služio kao srce zajednice dok je mljeo žito za žitelje Prigorca. Ovaj mlin bio je u vlasništvu Andrije Friščića, a danas o njemu brine njegov sin Stjepan Friščić i obitelj. Ovo je ujedno jedini mlin na potoku Bistrica koji još uvijek radi. Potok Bistrica izvire u podnožju Ivančice iznad sela Prigorca, središtem Grada Ivanca prolazi do krajnjeg odredišta, rijeke Bednje. Friščićev mlin se smjestio na cesti, okružen šumom tik uz navedeni potok čija se voda može piti. Mlin je obnovljen 2004. godine uz podršku Turističke zajednice grada Ivanca i sada je jedini aktivan mlin na ovom području. Mlin melje žito na tradicionalan način, pokretanjem vodenog mlinskog kola, onako kako se to radilo prije stotinjak godina
Kako to izgleda danas
U mlinu g. Friščić melje sve sa svojih polja, osim pira. Od žita ima kukuruz, žuti i bijeli, pšenicu, raž i hajdinu. Friščići sve rade domaće, ugošćuju rado posjetitelje i turiste i vrijedi ostati malo te poslušati fascinantnu životnu priču vrijednog gospodina Friščića. Tako je osim svoje primarne mlinarske funkcije, sam mlin postao turistička atrakcija, privlačeći mnoge izletnike i planinare na putu za Ivančicu. Ovdje se možete okrijepiti iz izvora pitke vode i uživati u zvucima vodenog kola.
VODENICA MARGEČAN
Ova prekrasna replika tradicionalne gradnje i turistički biser Ivanca smještena je pored starog rukavca rijeke Bednje u neposrednoj blizini crkve u kojoj se željelo oživjeti dane marljivog rada i truda nekih bivših generacija. Svaki detalj u njenom uređenom interijeru ima svoju priču. U gradnju vodenice uloženo je stotine sati dobrovoljnog rada i truda, a najveću potporu projektu njene izgradnje dao je Grad Ivanec i Turistička zajednica. Ovdje se održavaju sastanci mjesnog odbora i udruge građana Margareta iz Margečana te različite dodatne aktivnosti. Vodenica koristi i mladim školarcima koji ovdje priređuju oproštajne zabave po završetku osnovne škole.
Mnogo je truda trebalo da mještani Margečana vodenicu sagrade na blatnoj livadi, pokraj starog rukavca Bednje koji je nekad bio prepun otpada i Margečan pretvore u jedno od najljepših malih mjesta u Varaždinskoj županiji. Ova vodenica predstavlja autentični primjer tradicijske gradnje. Blizina crkve i rijeke Bednje daje posebnu šarmantnu atmosferu, stvarajući slikovitu kulisu koja je kao preslikana iz neke slikovnice dječjih priča.
ETNO KUĆA BEDIJENSKA HIŽA
U slikovitom Bedencu, 2011. godine, članovi Mjesnog odbora i Udruge za kulturu i sport prepoznali su priliku za stvaranje nečeg izuzetnog. Starinske drvene kuće s područja Zagorja pažljivo su demontirane, izdvojene su “plajnke” od hrasta i ostala vrijedna građa kako bi se stvorila nova etno kuća – prava oaza autentičnosti. Zajednica iz Bedenca nije samo izgradila fizičku kuću već i ispričala predivnu priču koja će osvojiti sva srca zaljubljenika u tradiciju i autentičnu prošlost.
Danas, Etno kuća u Bedencu ne samo da čuva ovu vrijednu baštinu, već je slavi kroz manifestaciju “Dan bedenske lončarije”. To je prilika da zajednica, umjetnici i entuzijasti lončarstva zajedno proslave svoju slavnu tradiciju, zaštićeno nematerijalno dobro, umijeće stvaranja rukama.
ČERNE MLAKE ZLETIŠČE COPRNIC
Danas su Černe Mlake ugodno izletište okupano svježinom guste šume i predivnih livada do kojih možete doći krenete li na Ivančicu planinarskim putem preko Mrzljaka. Da li se coprnice još tamo okupljaju, ne znamo, možda su one isto nestale kao brojna mitološka bića s naših prostora a možda samo spavaju negdje na razmeđi svjetova i čekaju tragače koji su dovoljno hrabri da krenu tragovima legendi u istraživanje ovog prostora.
KAPELA SVETI DUH
Prema legendi crkva se trebala graditi na susjednom brežuljku, no taman prije gradnje je na mjesto gdje se danas nalazi crkva sletjela bijela golubica. Bio je to, smatralo se tada, znak s neba jer je bijela golubica simbol Svetog Duha. Prvi puta ova crkva se spominje 1649. godine pod nazivom S. Spiritus un Monte Dubovecz, a smatra se da je sagrađena krajem 14. stoljeća.
Ova jednobrodna gotička građevina sadrži dva izrezbarena barokna oltara s oltarskom slikom Duha Svetoga i kipom Blažene Djevice Marije Kraljice krunice. Kroz svoju konstrukciju i plastičke detalje oltari, vjerojatno djelo domaćih drvorezbara iz 17. stoljeća, imaju sva obilježja renesansnog duha. Arhitektonski se radi o jednobrodnoj građevini u čijoj unutrašnjosti nalazimo tri oltara. U svetištu je to oltar Svetog Duha, a ispred svetišta u lađi crkve, oltar svetog Vida od kojeg je ostala samo slika te oltar Krunice Majke Božje.
Toranj kapele krije zanimljivo brončano zvono iz 17. stoljeća s natpisom: NICOLAVS BOSET VRBANVS CELEAE ME FVDIT ANNO 1686, za koje se vjeruje da potječe iz kapelice obitelji Pethö de Gerse. U romanu Eugena Kumičića “Urota zrinsko-frankopanska”, ova crkva se spominje kao mjesto gdje su se zaručili Petar i Katarina Zrinska.
PLANINARSKI GRAD I PRIRODNI RAJ
Priroda je naš dom, naše utočište, odmak od bučnog svijeta u nama i oko nas, nudi lijek i iscjeljenje. A netaknute prirode u Ivancu ima na pretek. Jedna od najuočljivijih prirodnih karakteristika Ivanca su prekrasni brežuljci koji okružuju grad pod zaštitom moćne planine. Ovi zeleni valovi pružaju spektakularne vidike na kojima se stapaju vinogradi, voćnjaci i šume. Ivanec je poznat po vinogradima, uzbudljivim slapovima vinove loze koje su iznjedrile izvrsne vinske sorte. Osim toga, rijeka Bednja te brojni potoci i jezera dodaju dodatnu draž okolici Ivanca. Posjetite ovaj biser sjeverozapadne Hrvatske što prije, čekamo vas!
Korisni linkovi: www.ivanec-turizam.hr
Fotografije: POINTERS TRAVEL, arhiva TZ Ivanec, LET
