Kada umjesto očekivanog toplog vremena i mirne ljetne arije (koja u ovo doba godine već nježno struji kroz lišće varaždinskog perivoja), uskočimo u ludu kasnu jesen, tada ne preostaje drugo doli istražiti nekoliko prekrasnih kulturnih atrakcija. I to lošem vremenu unatoč. Jer svaka od takvih atrakcija ima svoju čar, a neke od njih posebno dobro izgledaju na kiši.
Ukoliko ste romantičar ili poeta, svakako svratite do nekoliko lokacija iz ovog vodiča i primjetite kako su neobično lijepe pod srebrnim sjajem kapljica ili kako mistično izgledaju pojedini objekti kroz oblačnu koprenu.
Vodimo vas kroz nekoliko zanimljivih lokacija kulture u bogatom Varaždinskom kraju:
Meteorološki stup u Varaždinu
Meteorološki stup u Varaždinu, smješten uz ulicu Alojzija Stepinca prema Šetalištu Vatroslava Jagića, podignut je 1909.g. Smješten je na oktogonalnom (betonskom) postamentu s tri stube. Na uglovima stupa stoje tanki stupići s profiliranim bazama i kapitelima koji nose bogato dekorirani gornji dio s krovom, na kojem se ističu maskeroni, rozete, zmajevi, vjetrokaz. Sve četiri strane stupa potpuno su identične oblikovanjem i korištenim elementima
Moscatellijeve orgulje u crkvi Sv. Marije
Orgulje u župnoj crkvi Sv. Marije spadaju u red malobrojnih orgulja sjeverne Hrvatske koje su građene u stilu talijanske tradicije.
Tvorac orgulja bio je Talijan Gaetano Moscatelli a njegove orgulje predstavljaju mletačko graditeljstvo koje se bitno razlikuje od njemačkog. Uz drugačija konstrukcijska rješenja i izgled, njegove orgulje krasi plemeniti zvuk, nasuprot oporom i reskom zvuku orgulja njemačkog graditeljstva.
Orgulje u Bednji i pozitiv na Ravnoj gori jedina su sačuvana Moscatellijeva djela u Sjevernoj Hrvatskoj i uopće, jedina veća djela talijanske škole ikada postavljena u Hrvatskom zagorju.
Rimske iskopine “IOVIA”
Za Ludbreg se može reći da je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj. Taj mali podravski gradić razvio se na raskrižju putova koji su vodili od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, a sva je trgovina morala prijeći preko prijelaza na rijeci Bednji.
Tu su još prethistorijski vrači proricali budućnost, slavenski žreci prinosili žrtve, a rimski bogataši uživali u ljepotama prirode. Upravo zbog važnosti tih putova, u ovaj kraj su doselili Rimljani i između 6. i 9. godine nove ere i podigli monumentalnu građevinu IOVIU. Od četiri gradišta koja su tada postojala, jedno je bilo najsigurnije, smješteno na lijevoj obali Bednje zaklonjeno šumom, daleko od putova. Na tom gradištu nastao je današnji stari grad, čiji temelji sežu u 11. stoljeće.
U razvaljenoj IOVII bilo je kamenja u izobilju pa su pomalo rasli grubi zidovi srednjovjekovnog Wasserburga, a nedaleko njega počinje se izgrađivati naselje. Novi naseljenici uklanjaju kamen po kamen staru utvrdu i Iovia nestaje. Na njezinom mjestu izgrađuje se Ludbreg – naselje s organiziranom civilnom i crkvenom upravom.
Stari grad
Varaždinska feudalna utvrda, od davnina nazivana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina Varaždina. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća. Najstariji njen dio je središnja kula. Klupe i baldahini u njenom prizemlju najljepši su primjeri gotičke svjetovne plastike na sjeveru Hrvatske. Tijekom prošlosti bila je vlasništvo mnogih značajnih plemićkih obitelji, grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga te hrvatskog bana Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. Godine 1925. postala je vlasništvo grada Varaždina. U počast milenijske obljetnice hrvatskog kraljevstva otvoren je u Starom gradu 1925. godine Gradski muzej Varaždin.
Proštenište Predragocjene Krvi Kristove
Proštenište iz Ludbrega povezano je s čudesnim događajem koji se zbio 1411. godine u kapelici ludbreškog vlastelinstva. Jednoga dana te godine služio je tu neki svećenik Svetu misu. Pod Svetom misom posumnjao je, dali se uistinu nakon riječi pretvorbe kruh i vino pretvaraju u Tijelo i Krv Isusovo. Kad je dospio do onoga dijela Sv. Mise, gdje se presveta hostija lomi u tri dijela, a jedan dio spušta u kalež, opazi on da je u kaležu svježa krv. Silno uzbuđen spravio je za oltarom u kaležu krv i brzo dovršio Sv. misu.
Ludbreško proštenište je jedinstveno u Hrvatskoj i među rijetkima u svijetu koje je nastalo i priznato bulom (svečanim papinskim pismom). To je učinio Papa Leon X., 14. travnja 1513. godine. Od tog vremena mnogo je ljudi čudotvorno ozdravilo moleći se pred relikvijom. U sklopu prošteništa nalazi se i Svetište Predragocjene Krvi Kristove, gdje se nalazi Zavjetna kapela Hrvatskog sabora čijom je izgradnjom ispunjen davni zavjet iz 1739. godine, a koja zajedno s postajama Križnog puta čini jedinstvenu stalnu izložbu mozaika od murano stakla na otvorenom
Dvorac Trakošćan
Trakošćan je nastao krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske. Prema legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.
Toponim Trakošćan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine. Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu poznati, tek znamo da su od kraja 14. st. vlasnici grofovi Celjski, koji istovremeno gospodare čitavom Zagorskom grofovijom. Uskoro ta obitelj izumire i Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare. U toj podjeli Trakošćan, kao jedinstveno imanje, pripada najprije vojskovođi Janu Vitovcu, zatim Ivanišu Korvinu, koji ga poklanja svome podbanu Ivanu Gyulayu. Ova obitelj zadržava dvorac kroz tri generacije, te izumire 1566., a vlastelinstvo preuzima država.
A sve informacije pronađite na:
Turistička zajednica Varaždinske županije
Facebook TZ Varaždinske županije
Fotografije preuzete: arhiva TZ Varaždinske županije
foto kiše: Pixabay.com
Sponzorirani članak
