Znate li po kome je dobile ime Blato na Korčuli? Periodično jezero koje se nalazilo na mjestu današnjeg Blatskog polja između Blata i Vele Luke zvalo se Blato. Jezero je isušeno u međuvremenu ali naziv mjesta ostao je Blato. Na staroslavenskom, riječ Blato označava vodenu površinu ili prostor oko nje. Vodimo vas u Blato, malo otočno mjesto odakle se ljudi ne iseljavaju i gdje možete naići na nekoliko zanimljivosti, tipičnih za mjesta sa otočkim šarmom.
ETNO KUĆA BARILO
Etno kuća Barilo čuva etnografsku zbirku marljivo skupljanu godinama i jedinstvena je u Blatu i na otoku. Vlasnici su desetljećima sakupljali etnografsku zbirku koju su izložili u kući svojih predaka Marinović Barilo. Ova etno kuća nudi poseban, arhaičan i eteričan ugođaj otočnog ambijenta kroz prikaze života i običaja naših starih.
Zbirku čini veliki broj uporabnih predmeta: od poljoprivrednih alata do svečane odjeće, tradicionalne nošnje, kuhinjskog pribora, ručnih radova, alata. U vrtu i dvorištu izloženi su i poljoprivredni alati, ribarski pribor i razni kameni uporabni predmeti. Najljepši dio kuće čini vrt u kojem raste autohtono aromatično ljekovito i ukrasno bilje našeg podneblja.
Gostoljubivi domaćini rado će vas počastiti izvornim proizvodima rađenim prema starim receptima i ponuditi vam degustaciju domaćih likera, rakija, arancina, prženih badema i suhih smokava pripremljenima po tradicionalnim receptima a možete nabaviti i unikatne suvenire na licu mjesta.
Viteško udruženje Kumpanjija
Viteško udruženje Kumpanjija aktivno promiče i čuva stoljetne plesove i običaje Blata. Među njima je najzanimljiviji mačevalački ples Kumpanjija koji se izvodi uz ritam bubnja i zvuk mišnjice. Za vrijeme trajanja Blatskog ljeta Kumpanjija se izvodi svaki tjedan na Plokati ispred župne crkve i privuče veliki broj turista i domaćih gostiju.
Iz vježbi te vojske razvio se ritualni mačevalački ples koji odražava vojnički duh ljudi koji su branili otok od osvajača. Kroz ples se prepoznaju elementi etničkih grupa koje su živjele na otoku i ostavile svoj trag: izumrli Pelazgi ostavili su buzdovan i bubanj, Iliri držak za barjak, stari Grci nošnju i mijeh, Rimljani vojnu formaciju i napokon Hrvati svoj Schiavona mač.
Tradicionalni glavni nastup Kumpanjije je na Dan Općine Blato i blagdan sv. Vincence 28. travnja kada se izvodi mačevalački ples, a nakon njega i tanac, ples muškaraca i žena koji potječe iz 17. stoljeća. Tijekom Blatskog ljeta svakog se tjedna uz kumpanjiju i tanac na trgu ispred crkve izvode i drugi plesovi u živopisnim nošnjama: kotilijun, četvorka i splet pokladnih plesova.
Predivan drvored lipa Zlinje
1911. godine posađen je i drvored lipa Zlinje koji se proteže čitavom dužinom mjesta. Ovaj drvored je dug 1 kilometar i drugi je najduži drvored lipa u Europi – na prvom mjestu je čuveni berlinski Unter den Linden.
Blato je tada proizvodilo više od 1 000 vagona tržišnih viškova vina, a svjedoci prostranih vinograda su jedinstveni spomenici ljudskom radu – suhozidi ili „meje“. To su zidići građeni od prirodnog kamena koje možete vidjeti po svim okolnim blatskim brežuljcima. Njihova je svrha bila zadržati male količine obradive zemlje da ih ne bi odnijeli kiša i vjetar.
Procjenjuje se da ukupna duljina suhozida na samom području općine Blato prelazi duljinu opsega Zemlje i iznosi približno 60 000 kilometara, odnosno ekvator i pol dužine.
BLATO U VRIJEME POKLADA
Dođite u Blato u vrijeme Poklada i obavezno posjetite munde – pokladne plesove. Iznenadit ćete se kako i mladi i stari uživaju u tradicionalnoj zabavi, probat ćete tradicionalne specijalitete i zaplesati uz neke drukčije ritmove. I ne brinite ako ne znate plesati, ljubazni domaćini sigurno će vas naučiti koracima. Možda budete tako dobri da na kraju plesa dobijete naranču.
Poklade (karneval) traju od Tri kralja 6. siječnja do Čiste srijede odnosno početka Korizme. Vrijeme je to kad se u Blatu kao i u mnogim drugim mjestima održavaju plesovi i povorke pod maskama i predaja vlasti maškarama. Ali, Blato je sačuvalo jedan poseban način zabave u vrijeme Poklada – tradiciju održavanja pokladnih plesova ili mundi.
Pretpostavlja se da riječ munde dolaze od talijanske riječi munte što znači rezervirati, a upravo se to i događa na mundama. Muški plesači zakupljuju pojedinu mundu tj. ples te pozivaju svoje plesačice odnosno balarine. Plešu se tradicionalni plesovi: foštrop, mazurka, 4 pasa, valcer, tanac, tango, manfrina, kotilijun, pritilica, starinski (vrtajica), rašpa itd., a sve uz pratnju harmonike.
Munde su posebne po tome što imaju mnogo pravila: posebno dobre plesačice dobivaju naranču od svojih partnera, svim upravlja vođa ceremonije ili kolovoja, pojedini ples ili mundu mogu plesati samo oni koji su ga i zakupili, a probije li plesač u žaru plesa drveni pod dobiva nove cipele.
PRIČA O LUMBLIJI
Kako započeti priču o lumbliji, tradicionalnom kolaču otoka Korčule?
Mogli bismo započeti ovu priču činjenicom da je lumblija kolač od dizanog tijesta koji svoj osebujan okus duguje posebnoj pažnji i ljubavi koja je potrebna da se dugotrajan proces izrade i pečenja dovede do kraja, ali i posebnim sastojcima koji se počinju pripremati i sakupljati ljeti, pa tako sadržava bademe, orahe, grožđice, naranču, limun, mnogobrojne začine koji se dodaju u pomno definiranim omjerima te neizostavni sastojak lumblije, varenik, odnosno sirup od mošta koji se nekoliko sati lagano kuha dok ne uzavri kako bi se reducirao u taman, sladak sirup.
Punoću bogate mediteranske arome u lumbliji zasigurno ćete najbolje okusiti onda kad je kušate na otoku Korčuli. Jednom kada probate taj okus, zasigurno ga nikada nećete zaboraviti… Zašto? Zato što tu aromu okusa i mirisa prožima i dašak sjećanja, ali još važnije, trag naših korijena i čvrsta povezanost s našim precima i osobama koje ne želimo zaboraviti, koje su nam posebno drage, koje su daleko od nas ili nažalost više nisu sa nama.
Lumblija se proizvodi na tradicionalan način prema tradicionalnoj recepturi temeljenoj na usmenoj predaji, koja se na Korčuli prenosi s generacije na generaciju. Na području otoka Korčule, generacijskim prenošenjem načina pripreme lumblije uvriježena su dva načina pripreme ovog proizvoda, koji se razlikuju, ali oba rezultiraju konačnim proizvodom čija se posebnost očituje u tradicionalnoj recepturi izrade te ugledu koji je sačuvan do današnjih dana.
Lumblija je nastala na temelju ekonomskog bogatstva i raznolikog izbora kvalitetnih
sirovina na otoku Korčuli. Lumblija kao tradicionalna otočna delicija upućuje na priču o tradicionalnom načinu otočkog življenja, okružju i načinu života, a uza svu povijest i tradiciju koju nosi veže i jednu legendu – ljubavnu priču koja je našim posjetiteljima vrlo privlačna. Legenda o lumbliji često je prvi susret s ovom slasticom, osobito za strane posjetitelje i turiste na otoku Korčuli te je i u današnje vrijeme prisutna ta simbolika lumblije kao kolača nezaborava i kolača sjećanja.
S obzirom na višestoljetnu prisutnost lumblije na ovim područjima, značaj koji lumblija ima ne samo u gastronomskom smislu, već i kulturološkom, povijesnom, tradicijskom, a u novije vrijeme i turističkom, priča je koja tek treba biti ispričana, posebno kada se uzme u obzir i činjenica da je Ministarstvo poljoprivrede u lipnju 2021. godine na nacionalnoj razini zaštitilo naziv „Lumblija“ kao zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Postupak zaštite naziva „lumblija“ pokrenuli su Viteško udruženje Kumpanjija Blato i Udruga maslinara Vela Luka koji su u zajedničkoj Specifikaciji proizvoda definirali postupak proizvodnje ovog proizvoda i opisali uzročno-posljedičnu povezanost „Lumblije“ i otoka Korčule.
Svake se godine u Blatu, u cilju očuvanja tradicije i običaja te u povodu Svih svetih i Dana župe Blato, na mjesnoj Plokati, u okrilju stare ljepotice, blatske lože, održavaju blagoslov i degustacija tradicionalnih lumblija, koje pripremaju učenici Srednje škole Blato pod vodstvom svojih profesora i roditelja kao i već tradicionalna manifestacija „Dani lumblije u Blatu“ koja se u Blatu obilježava od 2012.godine, dok se od 2021.godine odvija u čarobnom i autentičnom okruženju Gradskog parka u Blatu..
Zanimljive crkvice u okolici
Posjetite crkvice razmještene u Blatu i njegovoj okolici. Ovi vrijedni spomenici kulture dio su prepoznatljvog blatskog krajolika pa ćete ih lako zamijetiti dok šetate uskim kamenim ulicama ili prolazite kroz maslinike i vinograde prateći označene biciklističke i pješačke staze. Na području općine Blato nalaze se 33 crkve i kapele, a one najstarije spominju se već u 14. stoljeću. Osim župne crkve to su: Sv.Marko, Sv.Ivan, Sv.Martin, Sv.Mihovil, Sv.Kuzma i Damjan, Sv.Juraj, Sv.Antun, Sv.Jeronim, Gospa od Poja i Sv. Križ.
Izvor i fotografije: TZO Blato
