Baranja već desetljećima figurira na izletničkoj mapi Lijepe Naše, kao carstvo fine hrane, neobičnih mjesta, egzotične ljepote. Prepoznatljiva je po prekrasnom Kopačkom ritu, brojnim vinogradima, glasovitim vinskim podrumima i kultnim restoranima te seoskim domaćinstvima.
Bogatstvu mirisnih kulena i slanine, mekane srnetine, podatnih čvaraka, najboljih fiševa i ukusnog perkelta, čipsu od šarana, pohanim žabljim kracima, pridružuju se u degustacijama i poznata vinska imena, kao Gerštmajer, Kolar, Pinkert, Kalazić, Kočevar, Szabo, Kusić, Belje.. I sve u okruženju poznatog Kopačkog rita, jednog od najljepših nacionalnih parkova prirode.
Općina Bilje sa svojim smještajnim kapacitetima zauzima čak 50% udjela u Baranji i značajan udio u cijeloj Osječko – baranjskoj županiji. Bilje raspolaže s gotovo 500 ležajeva raspoređenih u 50 smještajnih kapaciteta sa brojnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, seljačkim domaćinstvima, kampom, apartmanima, kućama za odmor, manjim hotelom i 1 hotelom s4 zvjezdice, dok se gastronomska ponuda može istraživati u čak 8 restorana smještenih u Bilju, Lugu, Vardarcu, Kopačevu i Podunavlju.
Mješavina kultura na ovom prostoru donijela je i mješavinu bogatstva okusa pa se uz njihove manifestacije uvijek veže i neka zanimljiva priča/legenda vezana uz hranu.
U to ime na ovom prostoru organiziraju se manifestacije kao tribute finoj hrani, tradicionalnim receptima i starim običajima.
Svake godine se čelni ljudi u turizmu Baranje trude sve više uskladiti tradiciju i suvremene trendove. Tako nas na društvenim mrežama, portalima i video platformama, stalno mame pozivnice za Ribarske dane, Prvenstvo Baranje u pripremi najboljeg Fiša, Wine&Walk na proljeće, Slama land art ljeti, Paprika fest u Lugu u listopadu. Učestali su i brojni izletnički posjeti poznatim baranjskim surducima i podrumima tokom godine.. popis događanja je impresivan i čini se da se društveni život baranjaca do prije pandemije, većinom odvijao vani uz pjesmu, ples kotliće, vatru, fiš, ples i obilje hrane.
Obzirom na rastući interes za ovakvim vidom odmora i za neskrivenim zanimanjem brojnih gastro i travel nomada za Baranju, o budućim planovima i trendovima u razvoju ovog područja, pričali smo s direktoricom TZO Bilje – Kopački rit, Renatom Forjan.
Možete li reći kakvi su planovi za ovu nepredvidivu godinu? Koliko manifestacija se planira održati do kraja godine i koju bi izdvojili kao najuspješniju u 2021, obzirom na pandemijske izazove?
Tijekom godine imamo 4 glavne općinske manifestacije i to u svakom većem naselju unutar općine, a to su: Kakasutes (udaranje pijetlova) u Vardarcu u veljači za vrijeme poklada, Međunarodni etno susreti u Bilju u lipnju, Ribarski dani u Kopačevu u rujnu i Paprikafest u Lugu u listopadu. Između budu manje jednodnevne manifestacije zabavnog, sportskog ili kulturnog karaktera.
Trenutno pripremamo Paprikafest koji se svake godine održava u Lugu početkom listopada i gdje se okuplja najveći broj proizvođača začinske paprike uz prigodni kulturno-zabavni i gastronomski program.
Izdvojila bih Ribarske dane u Kopačevu koji su inače svake godine najveća manifestacija u općini i najveća gastronomska manifestacija u regiji. Unatoč trenutnim izazovima, posjećenost je bila iznad svih očekivanja što dokazuje da su posjetitelji prepoznali značaj Baranje kroz običaje i gastronomiju, a sitnim nadogradnjama svake godine, nastoji se podići razina manifestacije na viši nivo.
Da li su izdvajanja za takav vid događanja skupa? Da li sudjeluje Općina ili županija u njima?
Što je veća manifestacija, to više iziskuje i financijska sredstva. S obzirom na cijene promocije, nabavke hrane, najma određene opreme i reklame koje neprestano rastu, organizacija manifestacije nije nimalo jeftina. Ovisno o vrsti manifestacije, Općina Bilje značajno sudjeluje u njima kao i županija, a dio sredstava iz svog proračuna izdvaja i turistička zajednica i lokalne udruge.
Primjećuje li se promjena trendova u smislu ugostiteljskih objekata i restorana? Nedavno smo posjetili moderniziranu i novouređenu Čingi lingi čardu i oduševili se ponudom a primjetan je i trend zapošljavanja mladih chefova u Baranji u nekim od kultnih restorana koji donose nove trendove u pripremi starinskih jela.
Mogli bismo reći da određeni dio gostiju traži promjenu i neku dodanu vrijednost i to pretežno mlađe generacije. Gosti su u Baranji navikli da se dobro i obilno jede i mnogi koji su dugogodišnji vjerni gosti imaju naviku svraćati u isti objekt (objekte) i jesti određenu baranjsku hranu, ali uvijek ima i novih gostiju koji tek istražuju. U svakom slučaju, gastronomija je velik motiv dolaska u Baranju, ali je važno da se zadrži kvaliteta.
Da li je problem vlasnicima naći kvalitetne ugostiteljske zaposlenike tog tipa kao recimo u Dalmaciji, ili kao destinacija cjelogodišnjeg turizma, nemate tu vrstu briga?
Vlasnici ugostiteljskih objekata itekako imaju problem s pronalaskom kvalitetnog kadra. Problem je možda veći nego u Dalmaciji jer ovdje turizam živi 365 dana u godini, a samim tim i objekti rade cijele godine. Problem je u nedostatku osoblja u kuhinji kao i konobara. U suradnji s Ugostiteljsko-turističkom školom iz Osijeka i drugim institucijama, nastoji se na vrijeme pripremiti određena struktura učenika kako bi se nakon izlaska iz škole odmah zaposlili. Također se organiziraju razne edukacije za mlade i starije osobe iz struke u području ugostiteljstva, kako bi stručni kadar bio što kvalitetniji i zadovoljio današnje potrebe sve zahtjevnijeg gosta.
Koji su strateški planovi za Općinu Bilje u budućnosti? Imate li i dalje najviše smještajnih jedinica na prostoru Baranje i da li ste dobili neke nove OPG-ove u međuvremenu?
Gledajući Baranju, Općina Bilje pokriva 50% smještajnih kapaciteta iako proporcionalno gledano, ostatak Baranje je znatno veći. Međutim, dvije općine koje najviše razvijaju turizam su Općina Bilje i Općina Kneževi vinogradi, tako da tu nalazimo najveći broj smještajnih kapaciteta. Novih smještaja ima, unatoč lošoj turističkoj 2020. godini. To su pretežito kuće za odmor koje su najtraženije u 2021. godini, a otvoreni su nedavno i bungalovi. U najavi za ovu godinu je otvaranje još kuća za odmor i apartmana čime će se još povećati broj smještajnih kapaciteta.
Što biste posjetitelju preporučili da vidi i istraži ako ima samo jedan dan na raspolaganju?
U jednom danu se vrlo malo može posjetiti, pogotovo ako posjetitelj putuje iz udaljenijih krajeva, no u svakom slučaju bi to bio posjet Kopačkom ritu, ručak u nekom dobrom restoranu i svakako bi bilo dobro ciljati dolazak kada se u destinaciji održava manifestacija koju vrijedi posjetiti.
Koje atrakcije i zanimljivosti bi preporučili vidjeti ako imamo vikend na raspolaganju a htjeli bi posjetiti i neke baštinske objekte pored gastro potrage?
Za vikend preporučam smještaj u nekom domaćinstvu, nezaobilazno izlet u Parku prirode Kopački rit, u sklopu parka posjet Dvorcu Tikveš (koji se uskoro službeno otvara), šetnja kroz selo Kopačevo zbog specifične tradicijske arhitekture panonskih kuća, baranjski ručak u nekom od restorana, večera obavezno uz živu glazbu (u povijesti su baranjski restorani bili poznati po dobrom jelu, piću i glazbi), posjet vinskom podrumu Belje (najstariji podrum na ovim prostorima), za drugi dan ostaviti posjet manjem privatnom podrumu, odlazak do spomenika u Batini, turističko jahanje, posjet adrenalinskom parku u Zlatnoj gredi i svakako obilazak Osijeka (stara jezgra Tvrđa, secesijska ulica, trg uz katedralu i promenada). Naravno da ovisi o profilu posjetitelja i radi li se o obitelji s djecom, o društvu odraslih ili skupini mladih koja žele i noćni provod.
Tri top seoska gospodarstva koje bi trebalo obići na području općine Bilje po vašoj preporuci?
Ako govorimo o domaćinstvima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima onda svakako Seoski turizam Lacković u Bilju, Pannonia Terranova u Vardarcu ili Kuća za odmora Fisherman’s House u Kopačevu.
Koliko stranih gostiju u prosjeku posjeti vaše područje?
Strani gosti čine oko 20%, u 2019. godini su činili gotovo 30% i pretpostavlja se da bi se taj trend nastavio do danas. Vjerujemo da će se ipak povećavati broj stranih gostiju u odnosu na domaće i da će se sljedeće ili 2023. barem izjednačiti na 50:50%
U planu je redizajn i web stranice, kakvo je vaše iskustvo do sada s online promocijom proizvoda i projekata vašeg TZ-a?
S obzirom na ograničeno kretanje turista i turističkih djelatnika (sajmovi su otkazani i svi ostali načini direktne promocije), promocija je gotovo u cijelosti online, doduše 2021. godine smo ipak uspjeli na nekoliko mjesta uživo prezentirati destinaciju, ali je to zanemarivo u odnosu na prethodne godine. Sad smo se već naviknuli da najveći dio promocije se odvija online što naravno ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Kroz svoje dugogodišnji rad u turističkom sektoru, mogu reći da je i dalje usmena riječ i osobni kontakt najbolji način promocije.
Nova web stranica turističke zajednice je u izradi i uskoro očekujemo njezinu promociju kada ugleda svjetlo dana. Stranicu izrađuje jedna osječka tvrtka koja je jedna od najboljih u Hrvatskoj što se tiče IT sektora. Stranica će biti dinamična, zanimljiva, jednostavna i sadržavat će sve one informacije koje turist treba znati prije dolaska u destinaciju. Dizajnom je suvremena stranica, a istovremeno neće biti pretrpana nepotrebnim sadržajima, dakle najvažnije je da potencijalni turist u 3 „clicka“ pronađe željeni sadržaj.
Što po vašem mišljenju se pokazuje kao najefikasniji ili najuspješniji vid privlačenja gostiju? (npr press putovanja, online kampanje, preporuke digitalnih influensera, tisak, radio ili preporuka)?
Teško je odrediti što je najefikasniji način privlačenja gostiju jer vrlo često ne dobijete onaj pravi feedback. Mislim da od svega pomalo je dovoljno efikasno i da jedno ne isključuje drugo. Ono što je možda najvažnije jest da ste stalno prisutni s ponudom u bilo kojem smislu (na društvenim mrežama, članak u novinama, članak na blogu, objava poznate osobe, reportaža na TV-u i sl.). Nacionalne televizije su možda još uvijek najefikasnije za određenu populaciju, ali što volim često reći „ne treba nikada sva jaja slagati u jednu košaru“.
Koja tri jela bi izdvojili kao najdraža, odnosno da se svakako probaju na području Baranje?
Baranjski fiš paprikaš, šaran u rašljama i perkelt od soma. Iako, ne mogu si pomoći, moram spomenuti i staro/novo jelo a to je perkelt od slavonsko-srijemskog podolca. Budući da je danas najvažniji tzv. „storytelling“, svako to jelo ima svoju povijest, svoju zanimljivu priču i nakon što vam vodič ili netko od lokalnih mještana ispriča priču o tim jelima, jedete ju s još većim guštom.
Što je od proizvoda najbolje kupiti u Baranji (vina, mljevena paprika, ostali začini ili suveniri)? Postoje li neki web shopovi gdje se mogu naručiti i kupiti tradicijski proizvodi?
Trenutno Baranjska kuća iz Karanca ima svoj webshop s domaćim proizvodima. Postoji nekoliko portala gdje se mogu online naručiti domaći i lokalni proizvodi poput e-cekera, Harissa spice store i sl. ali još uvijek se taj dio nije dovoljno razvio. Kada ste u Baranji, obavezno baranjsko vino, začinska paprika i kulen treba kupiti. To su dovoljni suveniri, ali postoji čitav niz proizvoda (uglavnom hrana i piće), ako izuzmemo one suvenira kojih ima svugdje (majica, šalica ili magnet s tiskom).
Što bi preporučili npr. gostu iz Zagreba ili neke čak bliže destinacije, koji želi koristiti vaše ciklo staze gdje dolazi s biciklom, gdje da ide i gdje je najbolje biciklirati po Baranji?
Već dolaskom iz Osijeka u Baranju, imate novu biciklističku stazu koja vodi do Bilja, a po cijeloj Baranji imate bezbroj lokalnih, ali i međunarodnih biciklističkih ruta poput Amazon of Europe, Ruta Dunav, Panonski put mira, Baranja Greenways i još nekoliko. Na razini Baranje, turističke zajednice u suradnji s Osječko-baranjskom županijom sudjeluju u izradi dodatnih ruta, isključivo turističkog karaktera. To će biti kružne rute lake, srednje i teške (po brdu, strminama) razine koje prolaze kroz atraktivne lokacije poput nekog smještaja, restorana, konjičkog kluba, Kopačkog rita, jezera, crkve, izletišta, OPG-a i sl.
Koji su planovi ukratko za razvoj Kopačkog rita i da li surađujete uspješno obzirom na to da je Kopački rit jedna od ključna atributa Bilja obzirom na blizinu?
S Parkom prirode Kopački rit se surađuje u svakom mogućem smislu. Čak u 2020. godini je naziv Kopački rit dodan u službeni naziv turističke zajednice kako bi turist na prvu pozicionirao lokaciju. Za Kopački rit je ipak više ljudi čulo nego za Općinu Bilje. Na dnevnoj ili tjednoj bazi postoji suradnja, ali i na dugoročne staze. Trenutno Park izrađuje studiju upravljanja posjetiteljima u kojima sudjeluju mnogi dionici pa i turistička zajednica. Također, u sklopu projekta Danubeparks, čiji je ured smješten u Kopačkom ritu, provodi određene projekte turističkog karaktera (oživljena povijest, izrada kuharice sa starim receptima, doba Rimljana, arheološka nalazišta…) u kojima turistička zajednica također sudjeluje. Ono što tu moram spomenuti, a zapravo se odnosi na sljedeće/zadnje pitanje je otvaranje obnovljenog kompleksa Dvorca Tikveš. To će biti značajan iskorak u ponudi Parka prirode Kopački rit, ali i Općine Bilje i cijele Baranje. Pitanje je tjedna kada će se službeno otvoriti dvorci i ponuditi razne interaktivne, edukativne i druge sadržaje koje će biti zanimljive svim dobnim skupinama. Glavni naglasak se stavlja na povijesna zbivanja, ali i na prirodnu baštinu Kopačkog rita.
Imate li u planu obnove dvoraca u blizini? (Eugen Savojski)?
Dvorac u Tikvešu se nalazi pod upravljanjem Kopačkog rita, a već smo ga spomenuli u prethodnom pitanju. Što se tiče Dvorca princa Eugena Savojskog u Bilju, 50% je vlasnik Osječko-baranjska županija, a 50% Općina Bilje. Trenutno se priprema projektna dokumentacija za dvorac pa slijede postupci koji su zakonom propisani kako bi se vremenom dvorac obnovio. Taj postupak će potrajati nekoliko godina, tako da o sadržajima koji su planirani o dvorcu ćemo jednom drugom prilikom, kada budemo bliže realizaciji projekta.
Želimo ovoj destinaciji vam puno uspjeha i dalje, te što bolji vjetar u leđa.
Naslovna fotografija: Nenad Milić
