Profesor Baltazar, Ivana Brlić Mažuranić i Marija Jurić Zagorka odnedavno dostupniji: Europska ruta bajki i Ruta ženskih pisaca dvije su od tri nove certificirane Kulturne rute Vijeća Europe.
Kulturne rute, posebice Kulturne rute Vijeća Europe primjer su dobre prakse na putu ka održivom i odgovornom turizmu. Ove godine Program kulturne rute Vijeća Europe obilježava 35. godišnjicu postojanja. Vijeće Europe pokrenulo je program Kulturne rute Vijeća Europe 1987. godine s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora. Prva certificirana i još uvijek najpoznatija kulturna ruta Vijeća Europe je Santiago de Compostela.
U programu kulturne rute Vijeća Europe sudjeluje 37 europskih zemalja, a trenutno je certificirano ukupno 48 kulturnih ruta. Hrvatska je članica od 2016. godine, izuzetno dobro koristi mogućnosti i sudjeluje u 17 Kulturnih ruta Vijeća Europe. Razvoj kulturnih ruta ujedno je jedan od 6 prioriteta EUSAIR 4. stupa za održivi turizam.
Kako je na nedavno održanom sastanku EUSAIR tematske upravljačke grupe Održivi turizam u Solunu, u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, kao koordinatora 4. tematskog stupa Održivi turizam i Ministarstva turizma Republike Grčke, kao domaćina događanja, informirao prisutne predstavnike deset zemalja Jadransko-jonske regije, Stefano Dominioni, gost događanja i direktor Instituta kulturnih ruta Vijeća Europe, početkom listopada certificirane su i tri nove rute: Europska ruta bajki, Ruta ženskih pisaca i Ruta povijesnih kavana.
Europska ruta bajki putovanje je između imaginarnih svjetova i stvarnih mjesta: uključuje europske bajke, mitove, folklor i usmenu predaju, istražuje njihove likove koji su pratili naše djetinjstvo na putu do odrasle dobi, a koji su i danas prisutni u kulturi – multimediji i literaturi. U osmišljavanje i rad rute uključene su istraživački centri usmjereni na bajke, njihove autore i likovi, udruge, zaklade i javne institucije iz područja kulture. Iz Hrvatske sudjeluju Ivanina kuća bajke, udruga Profesor Baltazar i udruga Val kulture, a jedan od europskih partnerskih organizacija je i FEST – Federation of European Storytellers. S obzirom na važnost storytelling pristupa u promociji destinacije i uspjeha koji polučuju tematski zabavni parkovi kao turističke atrakcije bazirane na fantastičnim imaginarnim likovima tradicionalne i moderne masovne kulture, osim turista/putnika koji će obilaziti rutu, i dionicima u turizmu ova ruta može dati dodatna znanja ili inspiracije brojnim aktivnostima koje će organizirati. Jedna od prvih takvih održana je u srijedu, 26. listopada 2022., kad je Europska ruta bajki bila domaćin cjelodnevne konferencije pod naslovom „The role of fantastic animals in fairy tales and children’s literature“.
Ruta ženskih pisaca upoznaje i poziva posjetitelje da krenu stopama spisateljica te ističe njihove iznimne životne priče i književna djela koja su obilježila borbu za ljudska, ženska i manjinska prava u 20. stoljeću. Mreža okuplja muzeje, memorijalne prostore i mjesta posvećena spisateljicama i aktivnostima, poput radionica i produkcija za djecu te njeguje participativni stav prema književnoj i društvenoj baštini koju su spisateljice ostavile za sobom. Ruta uključuje 14 spisateljica iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Bugarske i Poljske. Iz Hrvatske su uključene Ivana Brlić Mažuranić i Marija Jurić Zagorka.
Ruta povijesnih kavana uključuje 68 europskih povijesnih kavana i nudi putniku priliku da se vrati u prošlost i otkrije važnu ulogu koju su kavane imale u kulturnoj povijesti Europe. Od osamnaestog stoljeća do danas kavane odražavaju zajedničko naslijeđe Europe, o čemu svjedoči njihova arhitektura, dizajn i uloga u kulturnoj i političkoj povijesti. Istovremeno, kavane su izraz raznolikosti lokalnih praksi i tradicija vezanih uz hranu i piće i rado birano mjesto za druženje. Odražavaju lokalni identitet te individualnu i kolektivnu tradiciju: najbolje što možete učiniti da upoznate neku destinaciju je posjetiti jednu od njezinih povijesnih kavana. Jer tamo se život “događa”.
