U nesigurnom i nezahvalnom vremenu za male destinacije, Moslavina polako ali odlučno, pronalazi svoje mjesto na izletničkoj mapi, figurirajući kao skriveni dragulj s brojnim potencijalima od kojih su mnogi već otkriveni a neke tek treba otkriti. Jedan od tih skrivenih dragulja je grad Kutina i njegova zanimljiva okolica. Na pitanja o prednostima bakinog stola, davno zaboravljenim receptima, svježim moslavačkim vinima, aktivnostima po Moslavačkoj gori, Crnom zlatu Moslavine i njenoj industrijskoj baštini kao atraktivnom turističkom potencijalu, danas nam odgovara direktorica Turističke zajednice Grada Kutine, Ivana Grdić.
Što bi preporučili izletnicima od tradicionalnih specijaliteta i vrsnih vina, da posjete na ovoj vinskoj cesti?
Moslavina je domovina triju izvornih sorti grožđa Moslavac, Dišeća ranina (belina) i danas najpoznatije – Škrlet. Vino je inspiracija za otkrivanje novih teritorija, posjetu poznatim i novim podrumima, upoznavanje drugih običaja i tradicije.
Na pitomim obroncima Moslavačke gore s kojih puca pogled na Lonjsko polje smještene su brojne vinarije, kleti i seoska gospodarstva gdje se vinogradi uzgajaju još od rimskog doba, a glavninu ponude vina čine male serije rijetke autohtone sorte Škrlet. Moslavačku vinsku cestu odlikuje ljepota prirodnog krajolika, tradicija vinogradarstva i dobra vina, a zadnjih nekoliko godina to potvrđuju brojni vinski stručnjaci i zaključuju da se radi o sorti velikog potencijala.
Proizvođači kao i potrošači slažu se kako se radi o svježem, aromatičnom vinu koje je savršeno pijuckati za vrućeg ljetnog dana na nekoj terasi iza laganog ručka ili večere.
Posjetiteljima bismo preporučili da svakako kušaju naše autohtono moslavačko vino, a u kombinaciji s domaćom kuhinjom, zasigurno će im ostati u sjećanju i uvijek ih vraćati u Moslavinu – domovinu Škrleta.
Međutim, u moslavački kraj ne dolazi se samo radi vina. Vinske ceste mogu se dobro kombinirati s planinarskim i biciklističkim stazama, obilascima Parka Prirode Lonjsko polje ili brojnih drugih atrakcija poput arheoloških nalazišta, sakralne i kulturne baštine ili brojnih manifestacija tijekom cijele godine.
Razvoj privatnog smještaja na Moslavačkoj gori, u kojem smjeru se razvija ta priča obzirom na situaciju s pandemijom?
Moslavačka gora se diči nesvakidašnjim prirodnim ljepotama po kojima stoji uz bok najljepšim područjima u Hrvatskoj i ne prestaje intrigirati posjetitelje kojih je svakim danom sve više.
Još tijekom 2019. godine na inicijativu Turističke zajednice grada Kutine imenovan je tim ljudi za razvoj tog turističkog bisera i pokrenuti su projekti s ciljem izgradnje posjetiteljske infrastrukture kojima će se povećati privlačnost Regionalnog parka Moslavačka gora kao turističke atrakcije, a koji mogu utjecati na ukupni društveni i gospodarski boljitak.
No, da bismo uvrstili Moslavačku goru u nezaobilaznu turističku destinaciju potreban je višegodišnji angažman i sustavno ulaganje u turističku infrastrukturu Regionalnog parka, suradnja s lokalnom zajednicom i svim gradovima i mjestima koji gravitiraju i dotiču Moslavačku goru. Jedino na taj način možemo pokrenuti turističku ekonomiju i potaknuti na razvoj kvalitetnog smještaja. Suvremena razvojna orijentacija uz ulaganje u posjetiteljsku infrastrukturu i primjenu adekvatnog know-how programa, zasigurno bi motivirala i privukla mlade ljude, poduzetnike i investitore u ovaj slikovit i baštinom bogat kraj.
Trendovi potražnje, posebno u ovoj godini se brzo mijenjaju i sve je izglednije da dolazi vrijeme kada će postati popularne baš male mirne destinacije, poput naše Moslavine. Stoga, unatoč smanjenim prihodima u proračunu zbog situacije s epidemijom COVID-19, u Gradu Kutini zadržani su programi koji se odnose na poticanje gospodarstva, mjere pomoći, ali i mjera za ulaganje u turističku infrastrukturu. To svakako govori koliko je prioritet diversifikacija i povećanje kvalitete smještaja kod privatnih iznajmljivača kako bi oni koji se bave time ili žive od toga, bili i dalje konkurentni.
Prije nego što nas je zadesila pandemija, vlasnici nekih vinarija čija su gospodarstva primjer uređenosti i kvalitetnog obiteljskog poslovanja smještena na obroncima Moslavačke gore, osim eno-gastronomske ponude imali su velike planove u proširenju poslovanja i nuditi posjetiteljima smještaj u prelijepom rustikalnom, tradicionalnom stilu. Pandemija koronavirusa još uvijek je jako prisutna i to je kriza s neizvjesnim ishodom te je gotovo nemoguće bilo što prognozirati, a svi se nadamo da takva situacija neće trajati još dugo, te da će pandemija eventualno samo odgoditi, a ne i otkazati njihove razvojne planove, jer sve to će utjecati na budući razvoj i kvalitetu ponude u destinaciji.
Koja je najčešća struktura posjetitelja u privatnom smještaju, koji su planovi za razvoj ponude smještaja, i planiraju li se neka događanja do kraja godine uz poštivanje epidemioloških mjera?
U generalnom ozračju smanjenog broja putovanja, mjera opreza i restrikcija uvedenih s ciljem suzbijanja pandemije koronavirusa kako u cijeloj zemlji, tako i kod nas, posjetitelja je manje nego prethodnih godina. Možemo primijetiti kako se struktura posjetitelja mijenja. Nakon višegodišnjeg prednjačenja domaćih gostiju, posljednjih godina bilježimo veći broj dolazaka i noćenja stranih gostiju. Tu svakako treba napomenuti, kako zbog blizine Zagreba naša regija bilježi dosta jednodnevnih posjetitelja, a tu posjetu je teško formalno kvantificirati jer se uglavnom radi o jednodnevnim putovanjima ili od svega par sati, a kako nema noćenja nisu evidentirani u sustav eVisitor.
Nažalost, u ovoj godini brojna događanja su otkazana, iako su pripremana još od prošle godine. Uz poštivanje epidemioloških mjera u rujnu smo uspjeli organizirati Fungi vikend u Lonjskom polju, a u tijeku je priprema manifestacije Zimska čarolija u Kutini, koja se održava kroz prosinac i dio siječnja, no održavanje iste ovisiti će naravno o usklađenosti s trenutnim epidemiološkim mjerama.
Za organizatore, najveći problem predstavljaju događanja koja se održavaju u zatvorenim prostorima ili velika događanja s koncertima na kojima se očekuje veći broj posjetitelja. Upravo iz tog razloga, naše programe događanja smo modificirali i maksimalno prilagodili individualnim posjetiteljima i trenutnoj situaciji.
Da se odmaknemo ipak od trenutne situacije koja možda nije najsretnija ali nadajmo se ipak samo privremena, što bi od domaćih specijaliteta preporučili gostu koji dođe prvi put u Moslavinu?
Moslavačka kuhinja je skromna i nepretenciozna, pomalo zaboravljena u svojoj jednostavnosti i nepravedno potisnuta pred današnjim modernim kulinarskim trendovima. No, moslavačka jela su topla i svakodnevna – neuništiva. Brojna imanja u Moslavini pripremaju tradicionalna jela od domaćih namirnica, od ribljih do lovačkih specijaliteta ili pak slatkih zalogaja, uz koja se izvrsno kombiniraju kvalitetna moslavačka vina. Duž Moslavačke vinske ceste mnoge vinarije uz kušanje po dogovoru nude i hranu, pa se okusi i mirisi naših autohtonih moslavačkih i lovačkih specijaliteta mogu isprobati uz vrhunska vina same vinarije.
Koji tip aktivnosti je najpopularniji kod izletnika?
Trend otkrivanja prirodnih ljepota i rekreacije u prirodi nije zaobišao ni našu destinaciju. Naši posjetitelji istražuju brojne staze, pješačke, biciklističke ili pak planinarske. Prvenstveno se posjećuju prirodne atrakcije poput Parka prirode Lonjsko polje ili Moslavačke gore. A tradicionalno se traže izleti koji uključuju posjetu vinarijama ili kletima. Uz navedeno, ne treba zaboraviti ni bogatu kulturnu ponudu, poput arheoloških nalazišta, sakralne i kulturne baštine ili pak manifestacija.
Koji su planovi za uređenje Moslavačke gore?
Zbog slikovitog odnosa poljoprivredno-šumskih površina, velike georaznolikosti, raznolikosti šumskih vrsta, očuvanih potočnih dolina i travnjaka s brojnim i raznolikim biljnim i životinjskim vrstama te kulturno-povijesne i tradicijske baštine, Moslavačka gora predstavlja važno ekološko uporište i izletište u blizini naseljenog prostora pogodno za razvoj raznih vidova rekreacije i turizma. Sve veća zainteresiranost posjetitelja da to zaštićeno područje istražuju neposrednim kretanjem u prostoru motivira Grad Kutinu i Turističku zajednicu grada Kutine na planiranje novih projekata, trasiranja i obilježavanja ruta kroz to šumsko područje.
Ono s čime se kao mala kontinentalna destinacija borimo jest i poimanje turizma kao isključivo masovnog, poistovjećivanje sa morskim destinacijama, što nanosi veliku štetu kvaliteti kontinentalnog turizma i održivosti naših prirodnih resursa.
Razvoj Moslavačke gore, osim koristi za posjetitelje, značajno može doprinijeti prosperitetu i održivosti lokalnih zajednica koje ju okružuju, a uz sve to tu je i velika želja lokalnog stanovništva za očuvanje te prirodne i kulturne baštine.
Potencijal je velik, stoga Grad Kutina zajedno s Turističkom zajednicom grada Kutine i partnerima, planira intenzivniji turistički razvoj Regionalnog parka Moslavačka gora, no da bi ta ponuda dobila respektabilan udjel u ukupnom razvoju grada potrebna su velika ulaganja u infrastrukturu i to većim dijelom iz fondova EU. Inicijativa tima za razvoj Moslavačke gore dovela je do početka pripreme brojnih projekata koji će, ukoliko budu realizirani, podići turistički potencijal ovog zaštićenog područja, te označiti lijepu i suvremenu budućnost moslavačkog kraja. Tijekom ove godine ubrzano se mijenja svijest turista, stoga u pripremi razvojnih planova, treba imati na umu da će turisti, više nego ikad prije, imati potrebu za „zelenim“ odmorom na osami.
Recite nam nešto više o projektu suradnje TZG Kutine u suradnji s Muzejom Moslavine Kutina, kojim se priprema projekt interpretacije industrijske baštine područja s naglaskom na naftnu povijest kraja.
Projektom industrijske baštine želi se afirmirati zanemarena industrijska baština našeg kraja, u turističkom smislu. Naftna povijest ovoga kraja puna je zanimljivosti. Nafta, za koju se literarnom izričaju osobito rabi naziv „crno zlato“ bila je poticaj u devetnaestom, a u drugoj polovici dvadesetog stoljeća i okosnicom gospodarskog razvoja Moslavine. Kutinsko naselje Gojlo je, kako se zna reći – rodno mjesto organizirane hrvatske naftne industrije. Ivanić-grad i Popovača na svojim područjima također imaju značajne lokacije vezane uz naftu, te se zajedničkim povezivanjem može složiti zanimljiva turistička ruta industrijske baštine Moslavine. TZG Kutine i Muzej Moslavine Kutina započeli su pripremu ovog projekta, koji će se povezati s lokalitetima cijele regije.
Top 5 atrakcija koje bi preporučili posjetitelju Kutine i Moslavine?
Park prirode Lonjsko polje – jedno od najvećih i najbolje očuvanih prirodnih poplavnih područja u Europi. Ovo je područje stanište za više od dvije trećine ukupne populacije ptica u Hrvatskoj, te je jedno od najvažnijih mrjestilišta riječne ribe u cijelom dunavskom slijevu. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača i u širim razmjerima. Kada se poplavne vode povuku u korito rijeke Save, vlažni travnjaci postaju jedno od posljednjih područja u Europi gdje je očuvano tradicijsko pašarenje. Tamo stoka slobodno pase na velikim zajedničkim pašnjacima. Uživanje u ovom močvarnom carstvu upotpunjuje pogled na rajsku ljepotu obronaka vinorodne Moslavačke gore.
Moslavačka gora – prepoznatljiva krajobrazna cjelina šireg područja regije Moslavina, velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine. Smještena je usred nizine, omeđena rijekama Česmom, Lonjom i Ilovom. Zbog velike georaznolikosti, bogatstva šumskih površina, brojnih biljnih i životinjskih vrsta, kulturno-povijesne i tradicijske baštine, zaštićena je u kategoriji regionalni park. Na Moslavačkoj gori može se uživati u aktivnostima poput planinarenja, bicikliranja, pješačenja, istraživanja brojnih povijesnih lokaliteta ili se jednostavno može uživati u ljepotama šume, potoka i prekrasnih vidikovaca.
Moslavačka vinska cesta – nudi odlična vina, domaću hranu i ugodno domaćinstvo u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog moslavačkog gorja. Vinske kuće, seoska gospodarstava i kleti možete posjetiti i obići individualno ili grupno, automobilima ili biciklom.
Kulturna baština – uz suvremenu razglednicu Kutina priča i priču iz davnina: od antičkih nalaza u predjelu Lipa, tradicijskog graditeljstva Crkvene i Radićeve ulice, izložaka u Muzeju Moslavine i galeriji, sa nezaobilaznim biserom sakralne arhitekture – crkvom Sv. Marije Snježne iz 18. stoljeća. Regija Moslavina, koja s jedne strane obuhvaća industriju, obrtništvo i gospodarstvo, obiluje i brojnim povijesnim lokalitetima, sakralnom i kulturnom baštinom, a kroz godinu i raznovrsnim kulturno-zabavnim događanjima i manifestacijama.
Rekreativne i poučne staze – na području regije Moslavina postoji sve više označenih i ucrtanih biciklističkih i pješačkih staza – za rekreativce, ali i za one koji su željni zahtjevnijih ruta. Sve rute obuhvaćaju značajne kulturne i prirodne turističke atrakcije i objekte u područjima kojima prolaze, uz pratnju prekrasnog krajobraza u kojem se spajaju ruralna arhitektura i industrijska baština.
Pozivamo vas da dođete istražiti prirodne ljepote Moslavine i posebno eno gastro iskustvo u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja.
fotografije: TZG Kutina
