Iako mnogi Istru doživljavaju kao poluotok magične ljepote, rijetki znaju da se na njegovom jugu krije neobičan otok i to jezični! Izoštrite li sluh šećući ulicama Rovinja, Vodnjana, Bala, Galižane, Šišana te Fažane, pomislit ćete da neki njihovi stanovnici govore neobičnom verzijom talijanskog jezika, a mi ćemo vam otkriti da se zapravo radi o 5 dijalekata istriota, autohtonog predmletačkog romanskog jezika. Iako je broj govornika istriota mali zbog čega je uvršten na popis 24 najugroženija jezika Europe, njegovim se očuvanjem, uz podršku Istarske županije i Talijanske unije, predano bave Zajednice Talijana u gradovima i mjestima u kojima se govori. Promicanje uporabe istriota i njegove zaštite odvija se kroz niz projekata i događanja u čemu prednjači tradicionalna manifestacija Festival istriotskog narječja/Festival dell’istrioto koja vas poziva da od 5. do 8. listopada svratite do Šišana, malog mjesta u Općini Ližnjan.
Naziv istrioto skovao je gorički jezikoslovac Graziadio Isaia Ascoli (1829.–1907.), a upornim radom istraživača došlo se do fascinantne spoznaje da je prvi autor koji ga je spomenuo bio veliki Dante Alighieri u svom djelu „De vulgari eloquentia“ ističući koliko je istriotski različit od furlanskog i venecijanskog dijalekta. Nekad se istrioto vrlo često mogao čuti na području južne Istre, no veliki broj govornika izgubljen je u vihoru istarskog egzodusa na kraju Prvog i Drugog svjetskog rata. Drugi je razlog prisutnost i raširenost drugih jezika s kojima je istrioto kroz povijest dijelio i dijeli jezični prostor (istarsko-mletački, hrvatski i talijanski).
Danas broj govornika ne prelazi dvije tisuće osoba, a podrazumijeva i one koji su napustili Istru pa je istriotski jezik sa svojim dijalektima prema Atlasu svjetskih ugroženih jezika klasificiran kao ozbiljno ugrožen. Najugroženiji je u Fažani u kojoj, čini se, više nema govornika. U Balama i Galižani još uvijek se razumije i govori, a upotrebljavaju ga čak i mlađe generacije dok je u najučestalijoj uporabi u Šišanu, Rovinju i Vodnjanu.
Istrioto se najviše prenosio usmeno, s generacije na generaciju, a najveća prepreka istraživanjima je nedostatak tekstova prije 19. stoljeća. Tim je važnija uloga recentne književnosti (poezije i proze) na istriotu. Kako bi se pisce potaknulo na objavljivanje, a njihovi radovi doprli do što šire publike, organizirani su brojni literarni natječaji. Spomenimo neke od autora koji su godinama pisali i one koji još uvijek pišu pjesme i prozu u varijantama istriota: Libero Benussi (Rovinj, 1946–), Vlado Benussi (Rovinj, 1949-2018), Giusto Curto (Rovinj, 1909–1988), Antonio Gian Giuricin (Rovinj 1923–1997), Eligio (Ligio) Zanini (Rovinj, 1927–1993), Sandro Cergna (Bale, 1970), Romina Floris (Bale, 1972–), Loredana Bogliun (Vodnjan, 1955–), Mario Bonassin (Vodnjan, 1938–2018), Lidia Delton (Vodnjan 1951–2020) i Lino Capolicchio (Galižana, 1949–).
Iako je broj govornika mali, budućnost ovog jezika je obećavajuća jer revitalizacija istriota kroz brojne aktivnosti iz godine u godinu okuplja sve više entuzijasta iz Istre i Italije, a među njima ima mnogo potomaka govornika koji su napustili Istru nakon Drugoga svjetskog rata. Zajednice Talijana zajedničkim se snagama zalažu za promicanje i uporabu istriotskih narječja. Kako bi se podigla svijest o jeziku praktički od prvih koraka, odnosno na samome početku obrazovanja, ostvaruju se suradnje vrtićima i školama na raznim aktivnostima revitalizacije i uporabe govora kroz radionice i istraživačke projekte. Takav pristup u potpunosti je u skladu s organizacijom i provedbom zavičajne nastave.
Zahvaljujući svojoj vrlo aktivnoj folklornoj sekciji i nizu dugogodišnjih aktivnosti Zajednica Talijana Šišan/ Comunità degli Italiani di Sissano postala je 2012. godine začetnik ideje spajanja svih centara u kojima je govorna riječ istriota još uvijek u uporabi sa željom da se istrioto uspješno popularizira i prenese na mlađe generacije. Ta je inicijativa rezultirala pokretanjem manifestacije nazvane Festival istriotskog narječja/Festival dell’istrioto 2013. godine koja brojnim sadržajima u trodnevnom programu objedinjuje aktivnosti zajednica Rovinja, Bala, Vodnjana, Fažane, Galižane i Šišana naglašavajući važnost očuvanja ovog drevnog jezika kao izvor jezičnog bogatstva ne samo za talijansku nacionalnu zajednicu, nego i za cijelu istarsku regiju.
Stoga, poželite li čuti kako zvuči istrioto odnosno rovinjski, bumbarski ili vodnjanski, baljanski, galižanski, fažanski i šišanski dijalekt zaputite se, od 5. do 8. listopada u Šišan u kojem će se odvijati raznovrstan program 11. Festivala istriotskog narječja/Festival dell’istrioto. Okrugli stolovi, radionice, nastupi zborova, folklornih i dramskih sekcija, čitanje i nagrađivanje literalnih radova, ali i slušanje najljepših pjesama otpjevanih na istriotu te neizostavne degustacije približit će vam načine na koje su sve dobne skupine kontinuiranim cjelogodišnjim aktivnostima posvećene istriotu.
Cilj je festivala približiti istriotsko narječje svakom posjetitelju i pružiti mu jedinstveni doživljaj, ali i potaknuti stanovnike “jezičnog otoka” da što više koriste jezik svojih predaka u vlastitom domu i svakodnevici, u komunikaciji unutar aktivnosti talijanskih zajednica, u javnom životu svojih mjesta, kao i u afirmaciji institucionalnog priznavanja jezika u njegovih 5 varijanti. Festival istriotskog narječja/Festival dell’istrioto organizira se i napreduje zahvaljujući stalnoj financijskoj podršci Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje Republike Italije putem Narodnog sveučilišta u Trstu i Talijanske unije iz Rijeke, Istarske županije, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske, Nacionalnog vijeća za manjine Republike Hrvatske te Ližnjan-Lisignano.
Festival ima i svoju web stranicu www.festivalistrioto.com i kanale na društvenim mrežama, a najbolja pozivnica u Šišan je zasigurno promotivni video koji možete pogledati na linku www.youtube.com/watch?v=yto5LgonNfA
Tijekom 11 izdanja Festivala realizirano je niz različitih projekata kao što su dječja mozgalica Memory, dva dugometražna igrana filma u kojem je prikazana jezična tradicija svih 5 područja, objavljena su čak 3 crtana filma “Bibi i njezin svijet”, a tu su i snimljene pop pjesme na istriotu, organizirani laboratoriji za djecu te veliki broj programa u kojima su sudjelovali članovi folklornih i dramskih skupina. Mukotrpan rad, ali i želja za očuvanjem jezika ogledaju se u prijevodima. Svaki crtani film, svaka slikovnica ili mozgalica prevodi se na 5 narječja istriotskog jezika koja su još uvijek u uporabi.
Napomenimo da je priča o istriotu također dio nedavno izdane brošure pod nazivom Zagonetni Šišan koju je Turistička zajednica općine Ližnjan realizirala u partnerstvu sa Zajednicom Talijana Šišan. Brošura je namijenjena samostalnom i zabavnom istraživanju šišanskih posebnosti, a čine je tekstovi i zagonetke koje je osmislila interpretatorica baštine Iva Silla dok su za crteže zaslužni učenici Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula.
Sve ove aktivnosti upućuju na to da su istrioto i njegovi dijalekti dragocjeno nematerijalno kulturno dobro koje zaslužuje svoju aktivnu zaštitu kao jedinstvena vrijednost zajednice istarskih Talijana u Istri i važan dio njezina identiteta.
Fotografije: Zajednica Talijana Šišan/ Comunità degli Italiani di Sissano
