Danas vas vodimo kroz povijesnu šetnju Siskom. Šteta je ne poznavati povijest gradova koji imaju itekako što ispričati o svojoj prošlosti, pa smo pripremili nekoliko zanimljivosti vezanih za ovaj mali kontinentalni biser, čije kulturne i urbane atrakcije zaslužuju kako vašu pažnju, tako i posjetu.
SEGESTICA – utvrđeni keltski grad
Najstariji stanovnici iz pretpovijesti nisu iza sebe ostavili ni ime. O njima svjedoče samo ostaci oruđa i kipići idola. Arheološki ostaci govore o starosjedilačkim ilirskim plemenima koje su u 4. stoljeću prije Krista pokorili Kelti koji dolaze na ovo područje. Kelti su se etnički i kulturološki izmiješali s Ilirima i utemeljili naselje Segesticu. Ilirsko – keltska plemena uspijevala su se odupirati rimskim pritiscima sve do 35. godine prije Krista kada je Oktavijan zauzeo i razorio Segesticu s 12 000 vojnika, nakon tridesetodnevne opsade.
SISCIA – rimski grad
U Rimskom Carstvu Siscia mijenja status od vojnog logora, preko utvrđenog grada do grada s punim rimskim pravom. Sredinom trećeg stoljeća osnovana je poznata kovnica novca, a svoj vrhunac Siscia postiže 297. godine kada je postala središtem provincije Panonije Savije. U tom razdoblju grad je važno raskrižje rimskih puteva, središta obrta i sjedište carskog ureda za ubiranje poreza.
Kršćanstvo, koje se unatoč progonima, nezaustavljivo širi Carstvom uhvatilo je korijenje i u Sisciji.
Prvi poznati sisački biskup bio je Kvirin koji je biskupovao od 284. godine pa do mučeničke smrti, vjerojatno 303.
Propadanjem Rimskog Carstva gubi se značaj Siska kao središta, a i velika seoba naroda dovela je do Siska Hune, Gale, Avare i Slavene koji su rušili i dobrim dijelom uništili antičku kulturu.
SISSEK – srednjovjekovno hrvatsko naselje
Nekoliko stoljeća sisačke povijesti ostaje nerazjašnjeno sve do 9. stoljeća kada se pojavljuje u povijesti Hrvata. Početkom 9. stoljeća Hrvati priznaju vlast Franaka s kojima u sukob dolazi knez Panonske Hrvatske Ljudevit Posavski. Za uporište u otporu i borbi za osamostaljenje Ljudevit Posavski 819. godine izabire Sisak što potvrđuje da grad i tada ima preduvjete za življenje i obranu. Osnivanjem Zagrebačke biskupije 1094. godine Sisak i njegova okolica, postaju vlasništvo zagrebačkog biskupa.
U vrijeme Bele IV. dobio je Sisak status gradske općine s gradskom upravom i sudom, a do početka 16. stoljeća tu gradsku općinu karakterizira relativno mirno razdoblje u kojem se stanovnici bave poljodjelstvom i stočarstvom. Taj miran život narušava prodor Turaka, koji 22. lipnja 1593. godine doživljavaju strahovit poraz. Pobjeda kršćanske vojske u obrani Siska odjeknula je diljem Europe tako da Sisak postaje “antemurale Sisciense”.
Tijekom 18. stoljeća mirniji život pogoduje razvoju trgovine i prometnih puteva koji utječu na značaj Siska.
U njemu pronalazimo crkvu, školu, liječnika i ljekarnika, žitno skladište i žitni sajam.
SZISZEK – najveća hrvatska riječna luka
Početak 19. stoljeća zatekao je podijeljeni Sisak, onaj na lijevoj strani obale Kupe koji pripada Kaptolu i onaj na desnoj strani koji je pod izravnom upravom Vojne krajine. 1838. godine Sisak dobiva status slobodnog trgovišta s magistratom i grbom, a u jeku ilirskog pokreta, sisački ilirci izvode 2. listopada 1839. dramu Ivana Kukuljevića “Juran i Sofija” te je na taj način označen početak štokavske drame novije hrvatske književnosti.
Uloga Siska u gospodarskom životu Hrvatske postaje značajnija otvaranjem plovnog puta Savom i Kupom 1842. godine, a naročito izgradnjom željezničke pruge 1862. godine. Ukidanjem Vojne krajine ujedinjuju se Civilni i Vojni Sisak u jednu gradsku općinu, te tako 1874. godine Sisak postaje slobodni kraljevski grad.
SISAK – grad hrvatskih pobjeda
Dvadeseto stoljeće donosi industrijalizaciju Siska koja će posebno doći do izražaja nakon I. svjetskog rata kada dolazi do povećanja i promjene u strukturi stanovništva. Pred II. svjetski rat Sisak je važno središte riječnog prometa, metalurške, kemijske, drvne i prehrambene industrije.
Veliki broj industrijskih radnika pogodovao je snažnom razvoju radničkog i sindikalnog pokreta. Kao logičan slijed svega toga bilo je organiziranje Sisačkog partizanskog odreda. Poslije drugog svjetskog rata Sisak postaje jedan od industrijski najrazvijenijih gradova Hrvatske.
SISAK DANAS i zašto ga posjetiti?
Jer je to grad čija povijest priča nebrojene priče, povijest, arhitektura, kultura – sve je tu
Jer se možete zabaviti uz vrhunski jazz, Sisak je poznati dom vrhunskog urbanog zvuka
Jer možete uživati u raznim formama street arta, kao što su super cool murali
Jer za razumnu cijenu možete uživati u izdašnim specijalitetima tradicijske gastronomije
Jer je cijeli grad premrežen biciklističkim stazama i brojnim sportsko rekreativnim sadržajima
Jer možete uživati u brojnim manifestacijama i to tokom cijele godine.
Ili barem gledati ljepotu rijeke koja teče usred grada..
Informacije, fotografije i izvor objave: www.sisakturist.com
