Na području od obronaka Bilogore pa sve do rijeke Drave, nalazi se bajkovit prostor područja Dravski Peski. Prostor je to s četiri općine: Ferdinandovac, Kalinovac, Kloštar Podravski i Podravske Sesvete, a krije u svom neobičnom pjeskovito – šumskom i riječnom plaštu, brojne prirodne atrakcije, bogatu kulturnu baštinu, vrhunske proizvode domaćih proizvođača, prekrasne biciklističke staze, kanuing staze i još puno skrivenih atrakcija. No sprema se uskoro i novi proizvod koji nam pristiže iz pjeskovitih šuma i srebrne rijeke, jedinstvena biciklističko povijesna ruta koja će se zvati “Istraži povijest područja Dravski Peski”.
A povijest vam itekako ima što ispričati o ovim područjima dok tajanstvena Drava lijeno teče u svom mirnom luku obilno natapajući šume i vinograde ovog područja, dok zlaćani pustinjski pijesak nošen vjetrom, šapće priče iz davne prošlosti. Sve teme obrađene iz povijesti tako će sačinjavati novi turistički proizvod, a biciklistička ruta će biti duga oko 63 km, prolazit će kroz sve četiri općine uz čak 11 info tabela, koje će obrađivati povijesnu tematiku. Kakav gušt će to biti dok biciklirate ovim lijepim krajem, zaustaviti se i čitati o povijesti ovog kraja.
Vodimo vas danas kroz slojeve guste prošlosti ovog bajkovitog naselja na području 4 općine. Pričat ćemo o utvrdi Gornobok, srednjovjekovnoj ostavštini područja Podravskih sesveta i okolice te kako se nekada prolazila Drava i branilo od poplave kada bi hirovita rijeka nabujala. A sve to je manji dio bogate povijesti ovog skromnog ali lijepog kraja.
Brodić – prelasci Drave, obrana od poplava i umijeće nemogućeg
Dravu je zbog njene veličine, snage i hirovitosti nekada bilo vrlo teško premostiti, odnosno prelaziti kada su za to ljudi imali potrebu. U prošlosti je bilo nekoliko zanimanja koja su bila usko vezana uz rijeku te su ljudi koji su se njima bavili gotovo stalno boravili uz vodu ili na vodi. Bili su to mlinari, zlatari, ribari i drugi. Posebnim zanimanjem vezanim za vodu bavili su se i brodari – ljudi koji su upravljali prijevoznim sredstvima brodovima (skelama) ili čamcima i prevozili ljude s jedne na drugu obalu rijeke Drave. Takvi brodovi za prijelaz preko rijeke bili su uređeni na prikladnim mjestima na Dravi i bilo ih je nekoliko u ovome dijelu Podravine. U slučajevima prelaženja preko rijeke pomoću plovila opasnosti od utapanja bili su izloženi mnogi ratari i stočari, kao i svi oni koji su zbog bilo kojih razloga imali potrebu prelaziti preko Drave, a najčešće zbog obrade zemlje i brige oko stoke na posjedima s jedne i druge strane rijeke. Zbog toga su ljudi rijeku prelazili zimi preko zaleđene površine i tako prevozili urod.
Na području Đurđevečke pukovnije bila su četiri uređena prijelaza preko rijeke Drave koji svoje nazive duguju naseljima čiji su ih žitelji koristili: Novigradski, Molvarski, Virovski i Brodski prijelaz. Prijevozna sredstva kojima su se pritom koristili bili su brodovi (skele) i čamci. Najvažnija zaštita od poplave nastala djelovanjem čovjeka bili su nasipi koji su građeni od druge polovine 18. st. Stari nasipi pratili su tok Drave i svrha im je bila zadržati vodu prilikom izlijevanja rijeke. Vode su regulirane i izgradnjom kanala, pogotovo na močvarnim predjelima odakle je višak vode usmjeren u dravsko korito.
Zahvaljujući takvim zahvatima ljudi se mogli naseljavati vrlo blizu rijeke Drave gdje je zemlja vrlo plodna i pogodna za ratarsku proizvodnju. Jedno od takvih sela je Brodić nedaleko dravskog nasipa i uređenog riječnog prijelaza gdje je postavljena skela. Selo se razvilo iz nekadašnjih konaka, a ovuda prolazi i državna granica. Na jednom povišenom mjestu 1926. izgrađena je kapela sv. Vida. Posebnu turističku atrakciju predstavlja imanje Etno kuće obitelji Karlovčan.
Utvrda Gorbonok kao središte srednjovjekovnog vlastelinstva
Područje Kloštra Podravskog i okolice u srednjem vijeku pripadalo je vlastelinstvu Gorbonok u Gornjoj Komarnici, a čije je plemstvo posjede imalo i na području Temerja u blizini Koprivnice. Središte vlastelinstva bila je istoimena utvrda uz koju je bilo trgovište kao mjesto razmjene poslova, znanja i robe, a koje je povezivalo tridesetak naselja.
Prvi pouzdaniji datumi koji izrijekom spominju utvrdu potječu iz 1461. i napose dokument iz 1487. godine koji govori da je „Franjo „de Dombo“ založio „pola kaštela Grabovnik“ Petru od Gudovca. Poseban značaj utvrda je imala u vrijeme nakon Mohačke bitke (1526.) jer tamo često boravi vlasnik Ivan Tahy, pristalica kralja Ivana Zapolje, kada su zapadni posjedi u rukama pristalica kralja Ferdinanda Habsburga. O tome piše Franjo Tahy 1538. godine: svi su posjedi uništeni, u pustom kraju stoji Gorbonok i nekoliko manjih utvrđenja na južnim obroncima Bilogore. Gorbonok se najvjerojatnije održao samo do pada Virovitice 1552. godine kada je, u strahu od vojske Ulama-paše koja je krenula prema zapadu, napušten.
Trogodišnjim arheološkim istraživanjima dokumentirana je zapadna zidana četvrtasta kula i kompozicija drveno-zemljanog bedema s opkopom. Na četvrtastu i izbočenu kulu nastavljao se kružni bedem sastavljen od većeg broja komora. Ovakav plašt na skici Zvonka Lovrenčevića iz 1972. godine spaja uglove četiriju kula kada je konfiguracija terena i stanje očuvanosti tog lokaliteta bilo daleko drugačije, a funkcionirao je s opkopom krajem 15. i tijekom 16. stoljeća. Opkop je izveden u jednom navratu, tako da je s unutrašnje strane iskopan na dvije terase radi postavljanja obrambenih drvenih oblica u dvostrukom nizu, čime je stvoren ozbiljan fortifikacijski sklop koji odgovara ovako važnom srednjovjekovnom utvrđenju.
Plemićku obitelj Tahy iz Zlatarovog zlata najbolje opisuje bogata stolna keramika i pribor za jelo: talijanski majolički vrčevi, gotičke ugarske čaše i fini metalni noževi s ukrašenim drškama. Utvrda je umnogome pratila zbivanja i bila u korak s opasnostima koje su joj prijetile, a istovremeno gajila visoku kulturu kroz trgovinu i druge oblike komunikacije.
Kloštar Podravski – samostan i povijest naselja
Franjevački samostan na srednjovjekovnom vlastelinstvu Gorbonok osnovan je 1292. i bio je, kao i crkva, posvećen sv. Stjepanu. Samostan je vjerojatno funkcionirao do 1538., odnosno 1552. kada su ovaj kraj opustošili Osmanlije, a stanovništvo se razbježalo. Većina povjesničara i istraživača slaže se u tome da se franjevački samostan nalazio na mjestu današnje župne crkve u Kloštru Podravskom.
Prema nekima, franjevci su krajem 13. stoljeća došli u napušteni benediktinski samostan zbog čega je župna crkva koja je podignuta početkom 18. st. posvećena svetom opatu Benediktu. Ta je crkva doista podignuta na zidovima neke stare crkve što znači da je očito do 18. st. nešto ostalo od franjevačkog samostansko-crkvenog kompleksa što bi trebalo istražiti arheološkim iskopavanjima.
Franjevački samostan i crkva sv. Stjepana bili su smješteni u dijelu vlastelinstva koji je funkcionirao kao trgovište (lat. oppidum). Trgovište je u razvijenom i kasnom srednjem vijeku bilo naselje pod upravom lokalnog velikaša iz kojeg je opskrbljivao sebe i posadu svoje obližnje utvrde. Iako trgovišta nisu bila bogata i ugledna naselja imala su mogućnost snažno se gospodarski razvijati zbog prava na održavanje sajmova. Franjevci inače obitavali u tako uređenim naseljima, a ovdje imali svoje kmetove koji su plaćali poreze i čijim su se radom uzdržavali redovnici i svećenici.
Franjevci su očito uživali zaštitu i naklonost gospodara Gorbonoka jer su oni pred redovnicima kao vjerodostojnim svjedocima sklapali ugovore i sastavljali oporuke u kojima su im zavještali dio svojih dobara. Osim toga, tražili su da budu pokopani u njihovoj samostanskoj crkvi, a to su željeli čak i plemići sa susjednih vlastelinstava. To je dokaz da su franjevci u Gorbonoku uživali potporu više podravskih plemićkih obitelji.
Samostan je toliko obilježio ovo područje da je poslije obnove naselja na tome mjestu ono dobilo novo ime Kloštar (naziv za samostan) umjesto izvornog imena Gorbonok koje je bilo potpuno palo u zaborav. Tome je vjerojatno pridonijela činjenica da je naselje obnovljeno na mjestu nekadašnjeg franjevačkog samostana (kloštra), a ne na mjestu utvrde Gorbonok.
Kontinuitet sa srednjim vijekom ostvaren je tako da je na mjestu nekadašnjeg franjevačkog samostana i crkve u 17. st. podignuta župna crkva, uz nju župni dvor, a uokolo se razvilo tipično krajiško ili graničarsko naselje. Naselje je formirano oko crkve i uz glavne putove gdje su bile smještene krajiške zgrade (štacija i magazini) kao i zadružne kuće krajišnika koji su živjeli u Kloštru Podravskom.
Dobro došli u Dravske Peske – jedinstvenu destinaciju bogate povijesti, gdje je vrijeme naizgled stalo ali zato se uživa u životu kakav bi trebao biti- opušten, miran, bez stresa uz kaleidoskop slika prirodnih ljepota. Čekamo vas, dođite i odbiciklirajte povijesnu rutu koja će uskoro biti spremna za vas!
Više informacija: Turistička zajednica Područja Dravski Peski
Visit Facebook Fan page
Fotografije: TZ Područja Dravski Peski, arhiva
