Atraktivna kulturna ruta kontinenta – Bjelovarsko bilogorski kraj

Kulturna ogrlica Bjelovarsko – bilogorske županije jedna je od najraskošnijih prezentacijskih ostavština u Hrvatskoj, čije će vam pojedine lokacije ispričati izuzetne priče o bogatoj prošlosti ovih prostora. Nebičan spoj kulturnog i ruralnog naslijeđa premrežen bogatstvom etničkog suživota, stvoren je za putnike koji od izleta traže drugačije i bogatije iskustvo.

Etno okućnica V. Trojstvo, foto Željko Smešnjak

Ovaj zeleni kraj,  kraj umjetnika, kraj zaljubljenika u eko etno baštinu, pokazat će vam svoju živopisnu i egzotičnu stranu, čim istražite nekoliko lokacija vrijednih posjete. U ovom kratkom vodiču donosimo prijedlog nekoliko zanimljivih objekata za posjetu te naglašavamo kako su navedene lokacije, tek manji dio bogate škrinje blaga koju skriva ova županija – s pravom nazvana Županija skrivenih draži.

Tajanstveni Garić grad

Jedan od najstarijih srednjovjekovnih hrvatskih utvrđenih gradova u sjevernoj Hrvatskoj Garić grad dao je sagraditi ban Stjepan Šubić godine 1256. Godine 1295 na Garić grad dolaze Pavlini koji osnivaju Pavlinski samostan Bela crkva. Nalazi se usred Moslavačke gore blizu Podgarića. 1544. je napušten nakon što je stradao za provale Osmanlija. Iako su od tada nažalost sačuvane samo ruševine, ova lokacija je omiljeno mjesto izletnika.

Moslavačka tradicijska kuća u Gornjem Mikloušu

Ljubiteljima starina i tradicijske arhitekture, Moslavačka tradicijska kuća biti će vrlo zanimljiva za posjetu. Izgrađena je 1924 g. od hrastovih gredica i pletera, te pokrivena glinenim crijepom (čazmancem), kao i većina moslavačkih seljačkih kuća toga vremena.  Namještena je predmetima iz muzejskog fundusa etnografske zbirke Gradskoga muzeja Čazma a  u sklopu kuće je i stara kovačnica.

Kuća je u vlasništvu Grada Čazme odnosno Centra za kulturu Čazma. Ovu zanimljivu tradicijsku ljepoticu možete razgledati po prethodnoj najavi.

Romska etno kuća

Romska kuća, foto Š. Brajković

Romska etno-kuća autohtonih hrvatskih Roma Lovara, jedne od 8 skupina Roma koji danas žive u Hrvatskoj, nalazi se u selu Maglenča. Jedinstveni je turističko-kulturni objekt koji istovremeno nudi atraktivnu i autentičnu turističku uslugu prezentacije nepoznate romske povijesti, tradicije, jezika i običaja kao sastavnog dijela bogate hrvatske baštine te mnogih proizvoda po kojima su Romi Lovari nekada bili prepoznatljivi. 

foto: Š. Brajković

U prvoj Romskoj kući u Hrvatskoj, ali i Europi, smještena je Stalna izložba o povijesti autohtonih hrvatskih Roma Lovara a ovdje možete vidjeti i bogate nasade lavande. Na ulazu u imanje simboličan je putokaz na kojemu se mogu vidjeti pravci prema velikim europskim gradovima gdje Romi još traže svoje mjesto pod suncem, a sam ulaz u kuću okrenut je prema istoku na kojem sunce najprije izlazi. 
Ispred ulaza je i stablo jabuke kao simbol plodnosti i blagostanja u obitelji. 

Etno kuća Bilogora

foto: Štefan Brajković  

Zajednica Mađara Grubišnoga Polja u Grbavcu diči se svojom etno kućom “Bilogora”, u kojoj postoji zbirka starih alata i pomagala koja su se vjekovima koristili na selu.Tako se na jednom mjestu može vidjeti kako je prije 150 godina bila opremljena spavaća soba, kuhinja, komora-ulaz na tavan, kovačnica  kao i nadstrešnica bogato opremljena eksponatima.

Osnovna namjena etno zbirke je da se zorno prikaže čime su se koristili stanovnici sela kako bi sačuvali od zaborava običaje koji su se prenosili s koljena na koljeno. U prostorima etno kuće nalazi se bogata zbirka nošnji kao i rukotvorine stare više od stotinu godina. U novijem dijelu prostora održavaju se probe kao i nastupi dječje plesne skupine, odrasle plesne i pjevačke skupine te tamburaške skupine. Imanje godišnje obiđe oko 1500 posjetitelja.

Etno park veliko Trojstvo

Etno park u naselju Veliko Trojstvo, tradicijski je prikaz graditeljstva (hiža, štagalj, ambar, krušna peć, kukuruzana), koji s postavljenom etno zbirkom čini kulturnu vrijednost ovog kraja s posebnim osvrtom na upoznavanje budućih s povijesnim vrijednostima.

U kući se danas nalazi zavičajna etno-zbirka s mnoštvom eksponata (oko 1000 različitih primjeraka) koji vjerno prikazuju život, kulturu i običaje iz prošlosti Bilogore s posebnim dijelom etno-zbirke Gordane i Juraja Matuncija. Stara bilogorska hiža, štagalj, ambar, krušna peć, kukuruzana, bunar sve u ogradi od pletenog šiblja, sačuvani su do posljednjeg detalja kakvi su nekada bili.

SVIJETLE PRUGE – VELIKO TROJSTVO

Pokraj šumske ceste uz rub šume, dužine četiri kilometra od Planinarskog doma „Kamenitovac“prema selu Šandrovac, nalazi se park skulptura u drvetu pod nazivom „Svijetle pruge“. 

Svijetle pruge su jedina Galerija drvenih skulptura na otvorenome u ovome dijelu Europe. Skulpture su nastale posljednjih deset godina od stabala šume uz koju su postavljene. Izradili su ih studenti i profesori Kiparskog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, gosti studenti iz cijeloga svijeta, a u sklopu kiparskih kolonija organiziranih u ambijentu iste te šume.

Postavljene su u predjelu šume na najvišim točkama tog dijela Bilogore, a pojedinačno se još nalaze uz željezničku prugu na ulazu u Veliko Trojstvo,  te ispred i u dvorištu Osnovne škole Veliko Trojstvo.

Dvorac Janković – ponos Daruvara

Antun Janković je u Podborju dao izgraditi dvorac imenom Daruvar (Ždralovgrad) s prostranim parkom oko njega za koji je tadašnji istraživač i putopisac Friedrich Wilhelm von Taube napisao: „To je dvor najljepši u cijeloj kraljevini, pa se ne bi trebao ni u Beču sakrivati“. Budući da je već tada postojalo nekoliko kuća južno od dvorca, ime Daruvar proširilo se i na taj dio naselja. Perivoj nosi obilježja baroknog i pejzažnog stila, a neka stabla tada posađena u perivoju, još uvijek su živa. Središnjim očuvanim dijelom s južne strane dvorca, ispred glavnog ulaza, dominira muški primjerak stabla Ginko biloba.

Muško stablo je najveći i najstariji primjerak te vrste u Hrvatskoj s opsegom debla od oko sedam metara, a od 1974. godine je zaštićen kao pojedinačno stablo. Dvorski perivoj je zaštićen u sklopu urbanističke cjeline Daruvar i kao nepokretni spomenik kulture zajedno s dvorcem.

Dvorac JankovićPoželite li posjetiti ovo raskošno blago daruvarske baštine, naći ćete ga na adresi Ivana Gundulića 1, Daruvar. (Predrag Uskoković, Damir Bakarić,fotografije dvorca).

Kulturni centar Mate Lovrak – povratak u djetinjstvo 

Veliki Grđevac, rodno mjesto Mate Lovraka, klasika dječje književnosti, tijekom godine obiđe nekoliko tisuća učenika i odraslih posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske. Uz Lovrakove dane kulture i spomen sobu Mate Lovraka, tu je izgrađen i “Mlin Družbe Pere Kvržice”, identičan i na istom mjestu gdje su ga obnavljali Pero i družba.

U sklopu Centra položen je pružni kolosijek na kojemu su postavljeni lokomotiva parnjača s tri vagona, kao uprizorenje Lovrakovog djela “Vlak u snijegu”. U centru se nalazi rekonstruirana tradicijska Mlinareva kuća, dječje igralište i ostali manji etnografski sadržaji..

Za Lovrakov centar veliko zanimanje pokazuju škole širom Hrvatske,.Centar Mato Lovrak je turistička atrakcija jedinstvenog sadržaja koju tijekom cijele godine (ljeto-jesen – “Mlin Družbe Pere Kvržice”; zima-proljeće – “Vlak u snijegu”) posjećuju ekskurzije školske djece i odraslih iz svih krajeva Hrvatske.

Svake godine u Centru, krajem svibnja ili početkom lipnja  održavaju se Lovrakovi dani kulture s ciljem što boljeg predstavljanja i upoznavanja Lovrakovog lika i njegovih djela. Kao dio sadržaja Lovrakovih dana kulture, u Centru Mato Lovrak održava se Sajam kreativnosti. 

U sklopu svojih školskih ekskurzija, Lovrakov centar, te interpretacijsku sobu Mate Lovraka koja se nalazi u Osnovnoj školi “Mato Lovrak”, tijekom cijele godine obiđe na tisuće učenika, a isto tako i ostalih posjetitelja, ne samo iz Hrvatske, već i iz svih krajeva Europe.

Neodoljiv miks različitih kultura, raznolikosti kulturnog identiteta i izvrsno očuvanog naslijeđa, brižno se čuva u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, za naslijeđe budućim generacijama. Za sve informacije oko predstavljenih lokacija, možete otići na web stranicu www.tzbbz.hr, gdje ćete dobiti pravodobne informacije.

Dobro došli!

www.tzbbz.hr,  Facebook

Fotografije: arhiv Turističke zajednice Bjelovarsko – bilogorske županije, P.Uskoković, J.Fila, Š.Brajković, Ž.Smešnjak, D.Bakarić, naslovna fotografija Štefan Brajković

Sponzorirani članak