Šibenik – You are beautiful
Piše: Anita Žuvela Hitrec
Šibenik i ja upoznali smo se vrlo davno, u doba mog nježnog studentskog doba, gotovo prije dvadeset godina.
Ne sjećam se više povoda posjete, ali sjećam se sablasne zimske tišine kroz gluhi popodnevni zimski sat. Grad se tek oporavljao od posljedica Domovinskog rata i djelovao je užasno osamljen.
Sjećam se kako je osim škrbavog zvuka kotačića naših kofera u starom gradu, jedini znak života bila škripa šarki starog prozora iz jedne od uličica centra, koji se se otvorio i još brže gnjevno zatvorio. Malo je nedostajalo da netko sa prozora izlije na nas kantu vode, u stilu Smojinih scenarija.
Prilično puno godina poslije, eto me opet u Šibeniku. Godina je 2018, sredina je lipnja i u jeku održavanje Međunarodnog dječjeg festivala koji slavi pedeset i osmu obljetnicu.
Istim nekoć sablasno praznim kamenim ulicama, sada gledam turističke grupe koje patroliraju Šibenikom:
Grad vibrira neodoljivim bojama i dražesnom scenografijom MDF-a koji je taman u tijeku i ne možete se ne zapitati: Radi li se o istom gradu?
Kakav je Šibenik danas – pogledajte video!
Usput, hvala našem vodiču, simpatičnom mladom Ivanu Elezu iz Turističke zajednice Grada Šibenika koji nas je proveo svojim gradom kao i direktoru TZG Šibenika, g. Dini Karađoli, oboje su bili strpljivi sugovornici.
Evo što smo saznali: Znamo da Šibenik doživljava zadnjih godina značajan turistički procvat, znamo i da je u zadnje vrijeme apsolutna zvijezda društvenih mreža (foto – screenshot Instagram)
Šibenik – grad sa dva spomenika na popisu UNESCO-ve kulturne baštine
Ali Šibenik je i ponosni dom dva spomenika na popisu UNESCO-ve kulturne baštine. Prvi je zona katedrale sv.Jakova koja je od 2000. godine pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske i kulturne povijesne baštine.
Drugi spomenik je tvrđava sv. Nikole koja je prispjela na prestižan Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu projekta ‘Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća’.
Kako ne postoji baš toliko gradova u svijetu koji se mogu pohvaliti sa čak 2 spomenika UNESCOVE kulturne baštine, red je da nešto i naučimo o našem Šibeniku, te donosimo preporuku što istražiti u 24 sata:
Duša Jadrana i najstariji autohtoni hrvatski grad
Šibenik nije samo turistički biser, već je to najstariji autohtoni hrvatski grad na Jadranu koji je nastao kao utvrda podno tvrđave sv. Mihovila. Prvi spomen o njemu navodno datira iz 11. stoljeća, a 28.8.1895. postao je prvi grad na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju. Šibenik ima čak ima 24 crkve, 6 samostana, 2851 stubu u staroj gradskoj jezgri i rodni grad je brojnih talenata i velikana. Petar Krešimir IV, Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac, Faust Vrančić, Arsen Dedić, Vice Vukov, Mišo Kovač, Ivo i Vinko Brešan, Dražen Petrović, Špiro Guberina..
Katedrala sv.Jakova – simbol grada
Srce Šibenika čini elegantno kameno zdanje pod zaštitom UNESCO-a – katedrala sv. Jakova (15.-16. stoljeće), jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva. Izgradnja katedrale trajala je više od stotinu godina, a započela je u gotičkom, te završena u renesansnom stilu. Ova ljepotica je iznimmo fotogenična, tako da je turisti vrlo rado fotografiraju. O katedrali se možete informirati na ovoj poveznici.
Pojilice za pse i mačke
Prošećete li Šibenikom vidjet ćete kamene pojilice za pse i mačke kod Medulića (u prizemlju palače Marenci, na zapadnom uglu Medulićeva trga i Kalelarge). Jedna pojilica je namijenjena bila za mačke a druga za pse. Kamene pojilice svjedoče o ljubavi šibenčana prema nezaštićenim životinjama, na koje nisu zaboravili u vrijeme najgorih ljetnih suša. Jedna od dvije kamene posude ima urezan natpis „Amor d’ Cani“, u prijevodu „Ljubav Božja psima“, a u njoj se ostavljala voda za pse u vrijeme ljetnih mjeseci. Prekrasno!
Šibenske mace danas su prilično njegovane, slobodno šeću po centru te gledaju svoja posla i nisu zainteresirane za turiste:
U Šibeniku se od davnina njegovala svijest o prolaznosti ljudskog vremena i važnosti ljudskog integriteta. Na trgu Dobrić, dobro pogledajte rebus u kamenu čiju pažnju će vam privući reljefni prikaza krila, kose, dviju kesa za novac, triju kocaka i mrtvačke glave.
Pretpostavljeno značenje rebusa se čita na talijanskom: „Dalle false bocche sorte le morte“, u prijevodu „Iz varavih usta izlazi smrt“.
Neke istine figuriraju kao moralni apsolut od početka do kraja Vremena, a u Šibeniku su iste doslovno uklesane u kamenu. Totalno cool.
Šibenske tvrđave – čuvari prošlosti
Šibenik je odvajkada bio privlačan osvajačima, pa su u tu svrhu izgrađeni i čuvar Šibenika – njegove veličanstvene tvrđave. Tvrđava Barone, Tvrđava Sv. Nikole., Tvrđava sv Ivana i tvrđava sv Mihovila koju smo posjetili.
Na tvrđavi sv Mihovila započela je priča o Šibeniku
Priča o Šibeniku započela je na tvrđavi sv. Mihovila na Božić 1066., kad je Šibenik utemeljen darovnicom kralja Petra Krešimira IV. , zbog čega je i ostao poznat kao Krešimirov grad. Drevni Krešimirov grad kroz svoju dugu, burnu prošlost, od najranijeg postanka štovao je nebeskog arhanđela sv. Mihovila.
Vjerujući u njegovu pomoć i snagu Šibenčani su ga izabrali za svog zaštitnika i njegov lik su uvrstili u gradski grb i pečat. Danas je osim povijesne priče, ova tvrđava mjesto gdje se održavaju najbolji ljetni koncerti. Slobodno ih posjetite i pogledajte program.
Kultne Marende – nije svuda hrana u Dalmaciji skupa
Svako ljeto naš Jadran, bilježi jedan te isti scenarij. Posjetitelji (strani ili domaći, nebitno) svrate u neki fancy restoran, zaborave pogledati u cjenik ili barem izračunati cijene naručenog unaprijed, već se u stilu rimskih gozbi, do sita najedu i napiju. Poslije u predinfarktnom stanju, slikaju astronomske račune i šalju ih medijima. No u šibenskoj Marendi, šanse za infarkt zgroženih turista, ovdje su svedene na nulu. Cijene su (obzirom da je riječ o centru grada) više nego pristojne i korektne. Tu možete kušati po dalmatinski spremljenu ribu, buncek, oglavinu, bakalar, jetrica i ostale tradicionalne specijalitete.
Dakle Marenda 1 i Marenda 2, konobe koje se nalaze jedna blizu druge, gastronomske su priče iz Šibenika, posebne zato jer se tu okuplja ekipa koja doista podsjeća na likove iz Našeg malog mista i zato jer su posve nepretenciozne a opet svjetski šarmantne.
Vrtovi Šibenika ili povratak u Eden
Šibenik ima i svoje rajske vrtove. Mi smo posjetili Srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt sv. Lovre. Sastavni je dio franjevačkog samostana Sv. Lovre i programske sheme Šibenske privatne gimnazije. Čine ga dvije križne staze, a u središtu je mala fontana. U svakom od četiri polja raste začinsko i ljekovito bilje, dok su polja obrubljena niskim šimširom.
U punoj vegetaciji u vrtu raste više od stotinjak vrsta začinskog i ljekovitog bilja.U sklopu vrta nalazi se ljupki restoran & caffe bar. Ako ste od onih nježnih duša, koje dan danas osjećaju žal zbog nepravde protjerivanja naše nezahvalne vrste iz rajskog vrta, svratite u ovaj vrt i sjednite u njegov caffe.
Okupajte se uz pogled na tvrđavu Sv. Nikole
Jedno od otkrića našeg izleta, je definitivno Šetnica kroz kanal sv. Ante, koja spaja uvalu Panikovac i tvrđavu sv. Nikole. Borova i hrastova šuma, ovdje pružaju savršen hlad za plažni relax. Zgodan info je da je ova Šetnica, poslužila i kao filmski set za ratnu komediju „Kako je počeo rat na mom otoku“. Obzirom da je Šetnica duga oko 4,5 km, može vam priuštiti i iskustvo prelijepe šetnje.
Želite li se osobno uvjeriti u ljepote grada prije nego ga posjetite, slobodno pronađite na Instagramu obilje fotografija: www.instagram.com/lovesibenik.
Posjetite i njihov Facebook da budete u toku s događanjima ovog ljeta.
Šibenik je duša Jadrana
Šibenik je grad početaka i pozitivnih projekata, grad pun života, ljubaznih ljudi, grad šarenog mediteranskog kolorita. Ovaj turistički dragulj sve i da ga obiđete na kratkih 24 sata, zarobit će vas neodoljivim detaljima radi kojih ćete se poželjeti vratiti i smjestiti dulje. Dođite. I vratite mu se!
U slutnji, u čežnji daljine, daljine; u srcu, u dahu planine, planine..
Razmišljala sam nakon posjete Šibeniku, o svim prošlim putovanjima i otkrivenjima u vlastitoj zemlji. Puno toga možemo sami dati kroz vlastiti doprinos kroz izbor pojedinih odredišta za odmor, pa zašto to ne bi bilo otkrivanje vlastitog doma, koji ima toliko toga pokazati?
Ponosna sam na činjenicu da su moja djeca od najmlađih dana upoznala Hrvatsku, kroz svaki njen skriveni i manje skriveni kutak. Uživali smo u ljepoti Gorskog kotara, obišli gotovo sve Nacionalne parkove Hrvatske, pohodili brojna izletišta Zagrebačke županije, penjali smo se na Klek, razmotali šatore u brojnim kampovima Dalmacije, spavali u slavonskoj pustari gledajući nevjerojatan zalazak sunca nad ravnicom, jahali konje na prekrasnoj Bilogori, obišli cijelu Dalmaciju i Istru, a najljepši wellness duha, sam pronašla na bajkovitim brežuljcima Zagorja.
Kušala sam sjajna vina u vinskim podrumima Slavonije i Baranje, upoznala bogatu i raskošnu slavonsku gastronomiju koja ocrtava toplinu njenih ljudi, vozila bicikl kroz vinograde požeške doline u kojima rastu ruže, promatrala vjenčanje u čudesnom Starom gradu Siska, provela nezaboravnu večer u kampu u Baranji. Naučila svašta novoga o bogatoj kulturi varaždinske okolice, okupala se više puta u Mrežnici, upoznala najljepši park u Hrvatskoj (Julijev park u Daruvaru). I još toliko divnih mjesta gradova, izletišta koje na ovom mjestu ne stignem spomenuti ali ona su tu, na korak od nas, dostupna i naša.
Odlučite li zaista istražiti detaljno Hrvatsku, ulazite u proces koji vas bespovratno mijenja na načine koje je teško objasniti. Naučite da suprotno neplaćenim oglasima ovo nije zemlja iz koje treba bježati, već ostati i boriti se da je pokažemo dostojno svijetu u svoj njenoj ljepoti i raznolikosti. Jer kako sam napisala u jednom svom starom blogu, nema mjesta na svijetu koje može zamijeniti dom.
A Hrvatska je naš dom.
I zato..dobro došli u Šibenik
Fotografije: arhiv TZG Šibenika i privatni album
Video “Šibenik 2018″ Vlado Šestan, Travel Advisor.eu
