Danas vas vodimo u virtualni posjet najmanjem gradu na svijetu, u Hum. Majušni Hum smjestio se u bregovitom krajoliku, podno planine Učke, na samo sedam kilometara od Roča u središnjoj Istri. Administrativno pripada gradu Buzetu, a kao i druga poznata mjesta u Istri, obavijen je legendama.
Najpoznatija legenda o nastajanju Huma je ona prema kojoj su divovi koji su gradili istarske gradiće, nakon gradnje malo otpočinuli i uvidjeli da im je ostalo nešto materijala. Iz tog ostatka kreirali su ovaj ljubak gradić. Svojom titulom najmanjeg grada na svijetu uspio je zadržati dio stanovništva na ognjišću, kako bi rekli Istrijani „po domaći“. Nešto je manje poznato da je Hum i grad biske. Biska je poznata istarska rakija koja se pravi od istoimene biljke, poznatije pod imenom „bijela imela“.
Prvo spominjanje Huma bilo je u darovnici Urlicha II iz 1102. godine, u kojoj je Hum jedan od feuda akvilejskom patrijarhu, a svoje poznate konture i izgled dobio je u 11. stoljeću, kada je izgrađen kaštel na ostacima nekadašnje utvrde, kao obrana od čestih prodora Osmanlija i Mlečana.
Danas Hum ima oko dvadeset stalnih stanovnika, a čitav grad možete obići u samo pet minuta. No, zateknete li se u njemu, sigurno vam ni nekoliko sati neće biti dovoljno kako biste mogli do kraja uživati u zanimljivostima koje možete pronaći na svakom svom koraku. Je li to samo uživanje u prekrasnoj panorami na laganom povjetarcu koji ovdje uvijek lagano piri ili u otkrivanju atrakcija, garantiramo vam uživanje. Osobito je zanimljiva činjenica da ovako malen grad u svoje jedine dvije ulice ima čak dvije crkve. Ima nekoliko malih suvenirnica, galeriju (u kojoj se nalazi stalni postav istarskog kućanskog namještaja i poljodjeljskog alata), a od znamenitosti, tu su svakako dvostruka vrata – glavna gradska vrata Huma iz 16. stoljeća, koja su u spomenutom razdoblju dobila današnji izgled, no datiraju još iz 11 – 12. stoljeća. Godine 1981. u njih su ugrađena nova, bakrena dvokrilna vrata koja na sebi sadrže znaimljive motive težačkog kalendarija, a njima dominiraju golemi rukohvati u obliku volovskih rogova s alkama.
Nakon što prođete kroz gradska vrata naći ćete se na ljupkom malenom trgu koji se ovdje nalazi još od 11. stoljeća iz doba franačke vladavine. Ovdje se nalazi i kula – zvonik, odmah uz župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je svoj današnji izgled dobila 1802. godine, a izgrađena je na temeljima manje crkve koja se nalazila na njenom mjestu, a poradi izgradnje ove crkve pomaknut je južni dio zinina, te se kula tako preselila unutar grada.
Uz crkvu se nalazi loža i županski stol kod kojeg se svake godine za Dan grada Huma, koji se održava 13. lipnja, održava svečanost odabira župana „na leto dan“ (na godinu dana). Ovaj se običaj otprilike izgleda ovako – okupi se 11 mjesnih sudaca, te svaki od njih urezuje svoj glas u drveni štap koji se naziva „raboš“, te onaj koji prikupi najviše glasova postaje novi župan. Župan je prema tradiciji imao obavezu brinuti o svojoj župi, rješavati sporove i nesuglasice među stanovnicima, ali i neposlušnicima izricati kazne. Nakon svečanog izbora župana slijedi pučko veselje do dugo u noć.
Izvan zidova grada Huma nalazi se romanička crkva svetog Jeronima iz 12. stoljeća koja je poznata po freskama s glagoljaškim natpisima. Ove su freske otkrivene sretnom slučajnošću. Istaknuti hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, arheolog, putopisac i veliki stručnjak i promicatelj glagoljaške baštine, Branko Fučić, 1947. godine boravio je u Istri. Dogodilo se da je spletom nekih okolnosti zakasnio na vlak, te je odlučio provesti noć u Humu i to upravo u spomenutoj crkvici. Kako je pretpostavljao da u crkvi postoje freske po uzoru na ostale crkve u okruženju, uz pomoć nožića i slabe svjetlosti svijeće, počeo je strugati boju sa zidova. Do jutra su pred njim počele izranjati slike poput Humskoga grafita, prikaza Navještenja, Kristova raspeća ili Polaganja u grob.
Ukoliko se umorite od istraživanja, predlažemo vam da predah pronađete u Humskoj konobi iz koje se cijelog dana šire zamamni mirisi istarskih delicija i pozivaju vas na okrijepu. Ova konoba otvorena je 1976. godine, a u njoj se nude svima poznate delicije poput maneštre od kapuza ili bobići, fuža, njoki, jela od tartufa, istarskog sira, pršuta i ombola ili čuvene istarske supe. Od pića definitivno trebate probati istarsku malvaziju, bezalkoholno piće pašaretu (koju možete piti samo u Istri) ili pak rakiju bisku kao aperitiv. Ovo potonje ljekovito piće po mnogočemu je posebno. Biska iz Huma i Humske konobe je pripravljena po receptu koji datira iz doba Kelta, koji su nekoć dobitavali na području Istre, te je stariji od 2000 godina! Recept za ovu jedinstvenu rakiju, vlasnik konobe je dobio od mjesnog župnika, pokojnog Josipa Vidoua, koji je nadaleko bio poznat kao vješt i pasionirani travar.
Po izlasku iz gradića Huma, razglednicom iz Huma možete se javiti dragim ljudima, a razglednicu možete ubaciti u poštanski sandučić, te krenuti u novu avanturu…
Autor: Elizabeta Milanović Glavica
Foto: Elizabeta Milanović Glavica
