Ako ste očekivali u ovom članku klasične knjižnice, na kakve smo navikli od mlađih dana, možda ćete se razočarati. Ove impresivne high tech biblioteke, prije izgledaju kao super moderni labosi i istraživačko znanstveni instituti, negoli knjižnice kojih se sjećamo i kakve volimo.
foto: Pixabay.com
Ljupki vintage dekor upotpunjen stotinama prašnih izdanja sa neizostavnim ljestvama za rijetke ili zaboravljene knjige, uz grobnu tišinu, te atmosferom davno zagubljenog vremena i šarmantnog nereda, u suvremenim bibliotekama više ne postoji.
foto:Pixabay.com
No vremena se mijenjaju, život ide naprijed, potrebe su danas bitno drugačije nego prije i tako u korak s trendovima, odavno kreću i hramovi kulture koji su se modernizirali u skladu s vremenom te se zaodjenuli u neke nove boje. Krenimo tragom najljepših suvremenih svjetskih knjižica, iz preporuke Savjetnika za putovanja:
Piše Vlado Šestan
Najljepše moderne knjižnice
Koliko su knjižnice važan dio modernog društva pokazuje da svake godine Američki institut arhitekata (AIA) i Američka asocijacija knjižnica (ALA) izaberu najbolje nove knjižnice na svijetu. Njihov izbor je ograničen na arhitekte koji imaju licencu u Americi, no djelomično će poslužiti. I mogu reći da je izbor prilično zanimljiv. Vjerojatno za mnoge ne bi ni znali da postoje ako ne istražite web. Parametri prilikom izbora uključuju multi funkcionalnost, utjecaj na okoliš, otvorenost publici te inovativni dizajn.
Za vas koji niste u „onim“ godinama, knjižnice su tiha mjesta sa tisućama knjiga koje uglavnom potječu iz doba prije interneta. Tu ljudi stoljećima dolaze proučavati spise i knjige. Neke knjige se mogu posuditi, a neke koristiti samo u prostorima knjižnice. Oduvijek su bile središte znanja i kulture nekog naroda, države ili epohe. Rijetke knjige su tako bile dostupne svima koje je to zanimalo. Tada, kao i danas nisu zanimale sve pa je to uvijek bilo mjesto za okupljanje intelektualaca i znanstvenika. Iako se misli da je pojavom interneta i on line instant znanja nestala potreba za otvaranjem novih knjižnica u praksi to izgleda drugačije.
Grade se nova spektakularna zdanja kao javni prostori i sve bogate zajednice ulažu u znanje. U knjižnice dolaze sve više ljudi, digitalizirane su te i dalje imaju ulogu središta znanja nekog grada, regije ili države.
The Boston Public Library – potpuno redizajnirana knjižnica koja je nekad izgledala poput stare kamene zgrade danas je otvorena prema svjetlu i novim bojama. Auditorium s 340 mjesta je novi dodatak. Godišnje iznajmljuje preko 4 milijuna knjiga. Novi ogranak je East Boston Branch Library.
The National Library of Latvia u Rigi – impresivna arhitektura i pravi novi „landmark“ Latvije. Svi katovi su povezani jednim stepenište. Knjige su dijelom donirali stanovnici Latvije. Akcija još traje. U Knjižnici se organiziraju razne izložbe povezane s knjigama. Zadnja brojka je da ima blizu 5 milijuna knjiga i spisa.
The Danish Royal Library u Kopenhagenu. Knjižnica čuva sva štampana izdanja u Danskoj od 17.stoljeća i mnoge druge starije. Najveća je knjižnica među Nordijskim zemljama. Među ostalim spisima se čuva prepiska Hansa Christiana Andersena, povijesne mape Polarnog kruga, Islanda i mnogi drugi vrijedni dokumenti iz ove regije.
The Library of Alexandria – u povijesti najpoznatija knjižnica svih vremena dobila je novo zdanje. Knjige, manuskripti na papirusu, spašeni dokumenti iz doba faraonskog Egipta su našli dom u ovom novom zdanju. Ona originalna knjižnica je izgorjela prije 2000 godina. Nova je koštala 220 mil$. U sklopu knjižnice je planetarij, kulturni centar te razne dvorane.
Jose Vasconcelos Library Mexico City – zdanje u kojem je smještena je jedno od najinovativnijih u svijetu. Spada među najveće javne investicije ove zemlje. Osim knjiga poznata je i po umjetničkim djelima među kojima se ističe skulptura Gabriela Orozca od obojenog kostura kita. Police u knjižnici su otvorene pa izgledaju poput skladišta.
National Library Minsk, Belarus – Smatra se jednom od najboljih knjižnica svijeta i svakako jedna od arhitektonski najatraktivnijom. Visoka 22 kata i neobičnog oblika sekstagrama s rombom – teško je opisati. Od otvorenja je turistička atrakcija Minska. U njoj se održavaju izložbe i koncerti. Sadrži preko 8 milijuna komada knjiga i spisa i treća je najveća kolekcija Ruskih zapisa.
Delft University of Technology Library, Nizozemska – fascinantan primjer modernog dizajna građevine u savršenom spoju s prirodom i okolišem. Knjižnica je moderna i funkcionalna. Krov je pokriven travom. I može se po njemu hodati pa izgleda s jedne strane poput livade, a s druge je čitava stijena u staklu.
The National Library of Singapore – nalazi se u zgradi od 16 katova. Prvu je knjižnicu na tim prostorima osnovao otac modernog Singapura Sir. Stamford Raffles (poznatiji kao izumitelj koktela Singapore Sling). Ova n+moderna zgrada je nastavak tradicije. Ima dvoranu sa 600 mjesta za koncerte i predstave. Oko knjižnice su divni vrtovi orhideja i palmi. Lijep pogled s vrha.
Seattle Central Library – moderno zdanje od stakla i čelika je ubrzo nakon otvaranja postalo simbolom Seattlea – najvećeg grada savezne države Washington na zapadnoj obali SADa. Otvoren prostor pun svijetla i zraka u oprečnosti je sa slikom mračnih i tamnih knjižica stare Europe. Koštala je 290 mil$ i smatra se jednom od najvažnijih državnih investicija.
Central Library of Vancouver, Kanada – Izgled je inspiriran Rimskim Koloseumom. Masivna građevina zauzima čitav blok. U njoj se, osim što su mjesto našli milijun i pol knjiga i spisa, nalaze trgovine, uredi, dvorane za koncerte i restoran. Jedno je od mjesta okupljanja u gradu i slobodno se može reći na zapadnoj obali Kanade.
Osim nabrojanih knjižnica postoje još mnoge druge ništa manje atraktivne. Svijet, a naročito univerziteti, ulažu ozbiljna sredstva u knjižnice. Biraju se najpoznatiji arhitekti. Najljepše moderne knjižnice su ubrzo nakon otvaranja postale prepoznatljivim simbolima grada i države.
Ono što su nekada bile crkve danas su knjižnice, jer znanje je uvijek najvažnije i ono pokreće svijet.
