Istražimo sakralne dragulje Zlatne doline
  • NASLOVNICA
  • LIFESTYLE
  • BLOG
  • PREPORUKA IZLETA
  • ISTRAŽI/DOŽIVI
More
    Naslovnica Blog Istražimo sakralne dragulje Zlatne doline

    Istražimo sakralne dragulje Zlatne doline

    Požeško slavonska županija odavno je poznata po brojnim atributima sjajne gastronomije i vrhunskih vina zahvaljujući jedistvenim pozicijama svog vinogorja. Zlatna slavonska ravnica oduvijek je hranila ovaj kraj, pa su je još stari Rimljani zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina.

    Njeno područje neiscrpna je inspiracija ljubitelja sjajne graševine koja je upravo tu dala svoj maksimum i u svijetu proslavila Hrvatsku.
    No eno – gastro posebnosti nisu jedino što treba doživjeti i istražiti.
    Požeško – slavonski kraj ima savršeni potencijal i odlične predispozicije za vjerski turizam. Ovu slavonsku županiju i jednu od najljepših kontinentalnih destinacija, iznimno je oblikovala katoličko kršćanska baština – neke od najpoznatijih i najvrednijih građevina u ovoj županiji, nastale su trudom  isusovaca, franjevaca i požeških biskupa od kojih su neki ulagali vlastita sredstva u izgradnju sakralnih objekata.

    freske iz crkve Svetog Lovre u Požegi

    Atraktivna destinacija vjerskog turizma

    freskve u crkvi Svetog Lovre

    Donosimo vodič najljepših kulturno – sakralnih objekata Zlatne doline, kroz čiju povijest možete saznati dosta toga o važnosti kršćanske kuture na ovim prostorima.  Ruta od Trga Sv. Trojstva do Trga Sv. Terezije Avilske u samom gradu Požegi, te Svetište Gospi od suza u Pleternici, nezaobilazne su lokacije vjerskog i hodočasničkog putovanja.

    Crkva Svetog duha i franjevački samostan – Požega

    Crkva Svetoga Duha i franjevački samostan nalaze se nasuprot Kužnog pila. Smatra se da je crkva sa samostanom sagrađena oko 1285. godine. Za turske vlasti pretvorena je u džamiju. Prostor crkve ispod svetišta namijenili su grobnici u kojoj su pokopani brojni glasoviti Požežani, poput fra Luke Ibrišimovića “Sokola”.


    Zašto je vidjeti?
    Jer se crkva i samostan smatraju jednom od najpoznatijih baroknih građevina na širem prostoru. U arheološkom istraživanju provedenom 1995. godine pronađen je romanički portal iz 13. stoljeća, jedan od najvećih romaničkih portala iz 13. stoljeća pronađenih u Hrvatskoj. A volite li knjižnice, posjetite samostansku knjižnicu koju su osnovali franjevci i u kojoj se čuvaju rijetke knjige i inkunabule, čuvari tajni bogate prošlosti ovih prostora.

    Samostan redovnica Sv. Vinka – posjetite školu slavnog Antuna Kanižlića

    Ovaj samostan je u počecima kao zgrada jednokatnica izgrađena 1726. godine za potrebe požeške Gimnazije, a u njoj je od 1761. do 1776. djelovala “Academia Posegana”, s filozofskim i teološkim fakultetom. Značajan doprinos razvitku i djelovanju požeške Gimnazije došao je od njezina učenika, profesora, a potom i ravnatelja, velikog hrvatskog književnika, autora “Svete Rožalije”, Antuna Kanižlića. Njemu u spomen, godine 1969. Društvo književnika Hrvatske, Matica hrvatska i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, podižu ploču nad ulaznim vratima.

    Srednjovjekovna crkva Svetog Lovre u Požegi – jedan od najstarijih svjedočanstva gotičke sakralne baštine na ovim prostorima

    Srednjovjekovna crkva sv. Lovre u Požegi jedan je od najstarijih spomenika gotičke sakralne baštine, koji je preživio stopedesetgodišnje vrijeme osmanlijske vladavine u Slavoniji (1537.-1689.).
    Glavna lađa sa svetištem izgrađena je koncem 13. i početkom 14. stoljeća. Današnja bočna lađa dograđena je u 15. stoljeću kao samostojna crkva te je oko 1510. godine renesansno oblikovanim arkadama spojena u jedno s prethodnom crkvom. Tom prigodom spušten je ujedno pod svetišta crkve zbog čega je na lijevom zidu svetišta uz stari gotički euharistikon (tabernakul) izveden novi kao rijedak primjerak renesanse u Slavoniji.

    Godine 1998. papa Ivan Pavao II. potvrdio je sv. Lovru za zaštitnika Požeške biskupije te je otada starodrevni svečev hram u Požegi kao crkva zaštitnika Biskupije postala nakon katedrale druga crkva po važnosti u Biskupiji.
    Ujedno je prigodom posvete crkve 1998. godine u glavni oltar ugrađena relikvija bl. Alojzija Stepinca kao drugog zaštitnika crkve i Biskupije a u zvonik su podignuta četiri zvona, dar zagrebačkih kanonika, prebendara i svećenika rodom iz Požeške biskupije.

    Posjetite i Dijecezanski muzej i uživajte u bogatoj galeriji slavnih kipara i slikara

    Zbirku moderne i suvremene umjetnosti u Dijecezanskom muzeju tvori Galerija Požeške biskupije s donacijama slika i kipova pojedinih umjetnika a među njima po brojnosti prednjači donacija slika Ive Dulčića, dar njegove supruge Miroslave, zatim donacija Đure Sedera, Šime Vulasa, Zlatka Kesera, Josipa Poljana, Šime Perića, Tihomira Lončara, don Vjeke Jarka te Mostarsko-duvanjske biskupije.

    Zbirci moderne i suvremene umjetnosti pridružena je i zbirka umjetnina biskupa msgr. Antuna Škvorčevića, koja se sastoji uglavnom od darova koje je biskup primio prigodom uspostave Požeške biskupije.

    Muzeološki koncept i oblikovanje postava moderne i suvremene umjetnosti izradio Mario Beusan, a izbor građe napravila je Ivanka Reberski te je izloženo oko 200 umjetničkih djela. Tu je  trenutačno impresivnih 200 predmeta sakralne zbirke od 15. do 21., stoljeća izloženo na trajnom muzejskom postavu.

    Zgrada Požeške Biskupije – Kolegija

    Ovu skladnu građevinu, gradili su  isusovci od 1709. do 1711., godine na zemljištu uz crkvu svetoga Lovre. Stjecajem okolnosti kada se Bulom Pape Klementa XVI. iz 1773. ukinuo isusovački red, vrijedni isusovci su bili primorani napustiti požešku Kolegiju. Nedugo poslije Zgrada Požeške biskupije biva prenamijenjena za vojno skladište, a potom i za bolnicu, vojničko konačište te trgovačko skladište. Godine 1832. zgradu kupuje zagrebački biskup Aleksandar Alagović, nadograđuje još jedan kat te je pretvara u sirotište.

    Današnji izgled zgrada poprima 1904. godine izgubivši nažalost svoje ključne barokne značajke. Osnutkom Požeške biskupije 1997. godine, zgrada požeškog Kolegija postaje njezino središte. Od 1997. do 2001. godine zgrada je temeljito obnovljena prema nacrtima Ane Nade Krpelnik, zagrebačke arhitektice.

    Katedralna crkva Svete Terezije Avilske

    foto: Požeškabiskupija.hr

    Katedralnu crkvu Sv. Terezije Avilske gradio je vlastitim sredstvima zagrebački biskup Franjo Thauszy. Crkva se gradila sedam godina. Unutrašnjost požeške katedrale uređena je u stilu razigranog baroka i rokokoa. Crkvene orgulje izrađene u tvornici Josipa Brandla u Mariboru postavljene su 1900. godine, a obnovljene 1966.
    Ljepotu crkve upotpunjuju zidne slike koje su naslikali 1898. i 1899. godine glasoviti hrvatski slikari Celestin Medović i Oton Iveković. 1902. godine u Beču je objavljena knjiga “Umjetnost u riječi i slici u Austrougarskoj monarhiji“, gdje je Izidor Kršnjavi, hrvatski slikar i povjesničar umjetnosti, posebno istakao izuzetnost ove crkve.

    foto: Požeškabiskupija.hr

    Pleterničko svetište Gospe od suza – mjesto molitve i mira

    Ovo svetište nalazi se u srcu Pleternice. Poznato  Svetište Gospi od suza prometnulo se u čudesno mjesto  nade, susreta, molitve, mira i tišine te nezaobilazna postaja brojnih hodočasnika iz zemlje i svijeta.

    foto Aga

    Povijest svetišta seže u daleku 1955. godinu kada  vlč. Ljudevit Petrak započinje održavanje devetnice Gospi od Suza, kao spomen na čudesni događaj kada je reljef Bezgrešnog Srca Marijina, izrađen od gipsa, plakao ljudskim suzama 29., 30.,31., kolovoza i 1. rujna 1953. godine u Siracuzi na Siciliji, iznad bračnog kreveta obitelji Iannuso.

    Nakon znanstvene analize potvrđeno je da je riječ o ljudskim suzama. Poslije toga čuda, u samo dva mjeseca liječnička je komisija pregledala čak 300 znanstveno neobjašnjiva ozdravljenja, a obraćenja je bilo puno više. Tako je svetište Gospe od Suza u Siracuzi postalo poznato u cijelom kršćanskom svijetu.

    Tako je 23. kolovoza 1955. godine na temeljima razrušene crkve započelo štovanje, a posljednje večeri 31. kolovoza održana je procesija s upaljenim svijećama oko ruševina. Svake su godine počeli pristizati vjernici iz požeškoga kraja u sve većem broju, a sirakuški biskup 1958. godine darovao je pleterničkoj župi blagoslovljenu sliku Gospe od Suza, te vatu kojom je dotaknut tamošnji čudotvorni reljef.
    Pleternica je proglašena 31. kolovoza 2005. godine biskupijskim, a time i novim hrvatskim marijanskim svetištem.

    Daleko od velegradskog šušura a opet na izvoru svega, otkrijte ćete impresivne priče o našoj povijesti i naslijeđu koje jedva čekaju biti ispripovijedane strpljivom putniku. Želite li razgledati sakralna blaga Požeško – slavonske županije i saznati više o identitetu ovog prostora ili jednostavno pronaći mir usred nespokoja današnjice, u Požeško – slavonskoj županiji dobiti ćete sve potrebne informacije vezane za razgled navedenih lokacija.

     Dobro došli!

    Ostale fotografije: arhiv Turističkih zajednica Požeško – slavonske županije

    Informacije:

    Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

    Facebook 

    Sponzorirani članak

    PRATITE NAS

    1,317InstagramSlijedi

    Najčitanije

    Jesen u Varaždinskoj županiji

    Od branja gljiva, festivala čipke do manifestacije posvećene zelju.. jesenski lonac Varaždinske županije krčka se bogatim manifestacijama posvećenima plodovima zemlje i šume, ali i...