Puno je toga što se mimo dobre hrane, kulturnih atrakcija te brojnih wellness i spa užitaka, može pronaći podno baršunastih obronaka Bajke na dlanu. Zagorje nije samo dom seoskih objekata, manifestacija, muzeja i dvoraca, već odlična destinacija za ciljani razgled prirodnih atrakcija. Brojne zanimljivosti sakrile su se unutar prirodne vedute Zagorja, a idealne su za one strpljive putnike koji umjesto bicikliranja, trčanja ili planinarenja, preferiraju miran razgled prirodne baštine. Polako i opušteno, kroz jedan tematski đir šetnje po Zagorju, otkrivamo neke skrivene adute koje slobodno upišite u svoj planer.
1.Grad labirinata u Donjoj Stubici
U potrazi za duhovnim mirom i snagom pozivamo Vas na šetnju stazama labirinata. Opustite se, zastanite na tren, okrenite se ka svojoj unutrašnjosti i hrabro krenite stazama labirinata, nikad ne znate kamo vas mogu odvesti 😊! U pitoresknoj Donjoj Stubici smjestilo se čak 9 labirinata. Prigodno su nazvani: Labirint moći, osjećaja, energije, povezanosti, mudrosti i znanja, ljubavi i stvaralaštva, života i smrti, preobrazbe i labirint slobode.
2.POVIJESNO – POUČNA STAZA KAMENJAK
Najstariji turistički objekt Stubičkih Toplica koji datira iz 1914. godine (Mineralna kupelj i lječilište, tiskara Vilima Eisenstädtera) bilježi postojanje ove šetnice, te promovira istu kao dodatni relaksirajući sadržaj u prirodi. Ovo je šetnica s pričom.
Uvažavajući povijesne turističke zapise, usmenu predaju poznavatelja, ova zaboravljena staza obnovljena je na brdu i istoimenoj šumi Kamenjak krajem 2004. i početkom 2005. godine, te 2014. godine kao povijesno – poučna staza. Nalazi se na jugozapadnoj strani šume Kamenjak, sjeveroistočnom dijelu općine Stubičke Toplice.
Ova zanimljiva šetnica ima povijesno, religijsko i ekološko obilježje. Ujedno vas poziva na opuštajući korak kroz sačuvanu prirodu i vodi do tematskih religijskih motiva: Pobožnosti u šumskom perivoju Kamenjak, gdje nalazimo raspelo, rad pok. topličkog umjetnika Božidara Staroveškog i u duplji hrasta kip Majke Božje Kamenjačke dar prvog župnika Župe vlč. Filipa Lucića. Daljnjom šetnjom naići ćete na Hrast Galženjak, zaštićeni spomenik prirode gdje ćete saznati predaju da su na njemu povješani pobunjeni kmetovi u velikoj Seljačkoj buni 1573 godine. Uz stazu su postavljena odmorišta i edukativne table o obilježjima Kamenjaka, drveću, grmlju, prizemnom bilju, životinjskim vrstama ovog područja, od kojih su mnoge Zakonom zaštićene i ugrožene, pa se povijesno – poučna staza može koristiti za potrebe škole u prirodi.
3.Izletište Vražja peć
Potok Sopotnica slapom s visine dva metra spušta se iz spilje u jezerce dubine otprilike jednog metra i ispod mostića nastavlja mirno teći kao plitki potok koji nikad ne presušuje, dubine tako da ga čovjek može pregaziti. Priča kaže da je nekad tu stolovao vrag, bilo je i coprnica i događale su se različite vradžbine. Ljudi su se bojali ići tim putem pa su sagradili kip sv. Mihovila da ih štiti te kapelu u Sopotu posvetili Svetom Mihovilu, anđelu sa najviše moći, koji je bio zaštitnik pećina te jedini u mogućnosti suprotstaviti se vragu. Ovin potokom kako ljudi prepričavaju, prije 200 godina tekla je crvena vatra koja je gorjela, jednom čak dva dana bez prekida.
Znanost ipak može sve objasniti pa tako crvena boja potječe od crvenog neba na zalasku sunca, a huk slapa i stijene tzv. vražje djelovanje. Ova je lokacija neotkriveni biser, uvijek otvoren svima za druženja, i to bez ikakve naknade, a kako kažu mještani – samo neka svatko počisti za sobom.
4.Žolekov brijeg
Volite li odmoriti dušu na bregima i popeti se na vidikovce kojima ovaj kraj darežljivo obiluje, posjetite na Žolekov brijeg. Ovaj brijeg je zapravo visoko brdo (499 mnv) sjeverno od Vinagore. Na samo brdo dolazi se asfaltiranom cestom i to od strane Poredja, Druškovca ili od strane Vinagore, Desinića. Vrhom brda dominira visoki drveni križ (postavljen u spomen svim žrtvama za Lijepu našu). Od tog mjesta na sve četiri strane pucaju vidici; sjeverno i zapadno na zagorske brege i susjednu Sloveniju (Donačku goru, Boč, Rogašku Slatinu, a za lijepa vremena i na daleke Savinjske Alpe), južno i istočno na more zelenih zagorskih bregov sve do Strahinjčice, Ivančice i Sljemena.
Bedekovčanska jezera
Bedekovčanska jezera nastala su u periodu od 1937. do 1950. godine iskopom gline u dubinu do 8 metara za potrebe ciglarske industrije. To su zatvoreni vodeni sistemi, ali međusobno povezani, a s ekološkog staništa pripadaju tipu šaranskih ribnjaka.
To su stajačice dubine do 5 metara, relativno dobro obrasle podvodnom vegetacijom i prelijepom okolicom koja zove na šetnju i istraživanje, kao i savršena piknik lokacija.
Ova jezera su stanište šarana, amura, smuđa, štuka i somova. Uz jezera je sagrađen ribički dom, gdje se može odmoriti nakon šetnje.
5.HRVATSKI VRT PERUNIKA
Ovaj neobičan vrt otvoren je za posjetitelje od 16.svibnja do 1.lipnja, u vremenu od 08,00 do 19,00 sati, dakle u najdivnije vrijeme proljetnog cvata i posebnih boja kojima se okiti ovaj zeleni kraj.
Hrvatski vrt perunika u Donjoj Stubici posveta je cvijetu perunike, cvijetu koji je kao proklamirani cvijet 2000.g. u projektu Zagorski tradicijski vrt TZ Grada Donja Stubica, izazvao najveće zanimanje u Hrvatskoj od svih brojnih godina pojedinog tradicijskog cvijeta, koji je zaboravljen i na taj način ponovno vraćen u tradicijske, ali i urbane vrtove Autorica projekta Hrvatski vrt perunika je gđa. Marija Krušelj.
Hrvatski vrt perunika sastoji se od nekoliko dijelova. Jedan dio površinom i brojnošću najveći pripada perunikama iz vrtova svih hrvatskih regija, osobno donesenih ili poslanih poštom.
U drugom dijelu oblikovan je prostor s ocrtanim granicama RH u koji su posađene sve do sada znanstveno opisane vrste samoniklih hrvatskih perunika donijetih sa svojih prirodnih staništa. Taj je dio Vrta nastao u suradnji s Biološkim odjelom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr.sc. Boženom Mitić.
Treći dio Vrta pripada kolekcionarima i uzgajivačima perunika iz Hrvatske i inozemstva.
Zasnovan u edukativne, doživljajne i znanstvene svrhe, tkajući radost života. A vrt je živi organizam, posjetitelji će od ranog proljeća do prvih mrazova moći uživati u proljetnom, ljetnom i jesenskom tradicijskom cvijeću, brojnim sadržajima i još ne ispričanim pričama.
Ostale znamenitosti koje svakako predlažemo obići, a koje predstavljaju jedinstvene spomenike prirode u ovom dijelu Hrvatske:
- Hušnjakovo brdo (paleontološki),
- Gupčeva lipa (rijetki primjerak drveća),
- Stara tisa kod Horvatovih stuba (rijetki primjerak drveća),
- Hrast kitnjak „Galženjak“ (rijetki primjerak drveća), spomenut kod Poučne staze
Život je putovanje, a onaj tko putuje doslovno dva puta živi. Sretni ljudi na tom putovanju barem će jednom hodati zelenim brežuljcima Zagorja, koji na svakom koraku nude mir, intiman dodir s prirodom i dobrodošlicu srdačnih domaćina.
Vidimo se u Zagorju!
Sve informacije vezane za izletišta i šetnice Zagorja, pronađite na webu:
naslovna fotografija: arhiva uredništva
PROMO ČLANAK
Ostale fotografije: arhiva Visit Zagorje
