Muzej na otvorenom – Proljetna pozivnica bilogorskih obronaka

Nova razglednica sa zelenih obronaka tajanstvene Bilogore, donosi ovog proljeća pozivnicu za iznimno kulturno uživanje! Ne samo kroz posjet klasičnim muzejima i galerijama koji su itekako vrijedni vaše pažnje, već i na otvorenim prostorima.

foto: arhiv uredništva

Radno vrijeme ovih muzeja  je neograničeno, a posjete se ne naplaćuju. Kustos ili vodič biti će vam priroda i vlastita intuicija, a možete  poslije razgleda svratiti u neki od ruralnih oaza seoskih domaćinstava, gdje se fino jede i pije. Ako ste u dobroj formi, bilogorski obronci će vam poslužiti kao savršeno vježbalište za ciklo, pješački  ili jahački trening, no uz ruralnu ljepotu oko vas teško ćete biti fokusirani samo na cestu.

foto: arhiv TZBBŽ

Jer svudgje oko vas, pruža se veličanstveni ruralni pejzaž. Proljetni brzojav Bjelogorsko – bilogorske županije zove vas u potragu za blagom. Krenimo putevima kulture i avanture, posjetimo nekoliko kulturnih muzeja ovog proljeća!

foto: arhiv uredništva

Muzeji na otvorenom – dođite u samo srce zelene Hrvatske, pronađite inspiraciju u prirodi!

Park skulptura u Siraču – umjetnici iz više zemalja su ostavili  trag u malom Siraču

Kao rezultat održane tri kiparske kolonije u Siraču, Park skulptura službeno je otvoren 5. lipnja 2008. godine.  Ovaj park nastao je zatvaranjem upravo posljednje 3. kiparske kolonije Kamen Sirač. Treća kiparska kolonija tvrtke Kamen Sirač otvorena je povodom Dana općine Sirač 31. svibnja 2008., a u njoj je pet dana radilo osam umjetnika iz Hrvatske, Češke i Makedonije pod budnim okom umjetničkog ravnatelja ove jedinstvene kiparske kolonije na našim prostorima, Branka Bazine.

Foto: arhiv Turističke zajednice Bjelovarsko – bilogorske županije

Posjetite zanimljive skulpture nastale na trećoj kiparskoj koloniji koje su umjetnici izrađivali u parku pored osnovne škole, a dostupni su bili svakodnevno cijeli dan. Muza koja je pohodila umjetnike iz Sirača, bila je naklonjena ženi kao vječnoj inspiraciji umjetnosti i života, te su stoga sve skulpture posvećene ženskom elementu.

Svijetle pruge –  jedina galerija drvenih skulptura na otvorenom u ovom dijelu Europe

foto:arhiv TZBBŽ

Pokraj šumske ceste uz rub šume, dužine 4 kilometra od Planinarskog doma Kamenitovac prema selu Šandrovac, nalazi se  jedinstven park skulptura u drvetu pod nazivom „Svijetle pruge“. Svijetle pruge su jedina Galerija drvenih skulptura na otvorenome u ovome dijelu Europe. Nastale su posljednjih deset godina od stabala šume uz koju su postavljene. Izradili su ih studenti i profesori Kiparskog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, gosti studenti iz cijeloga svijeta, a u sklopu kiparskih kolonija organiziranih u ambijentu iste te šume.

foto:arhiv TZBBŽ

Skulpture predstavljaju simbol naših šuma i jedinstvenog krajolika bilogorskog kraja i odraz su unutrašnjeg umjetničkog doživljaja autora okoline u kojoj su nastale. Ukupno ima četrdeset i tri skulpture u drvetu. Ukoliko unajmite konja ili se odvezete biciklom, obavezno uvrstite u svoju rutu i ovu unikatnu galeriju, te uživajte u ljepoti prirode uz neobičan i poseban park skulptura.

GALERIJA MATEŠIN

Ova posebna Galerija, otvorena je 2002. godine. Nalazi se u selu Bojana koje je udaljeno 7 km od Čazme, 25 km od Bjelovara i 60 km od Zagreba. U galeriji je 2008. izložen stalni postav likovnih radova akademskog slikara Franje Matešina. Iste godine je otvoren i amfiteatar. U sklopu galerije i amfiteatra se postavljaju likovne izložbe drugih autora, priređuju koncerti i predstave, prikazuju filmovi, održavaju razne promocije, sastanci te razna druga kulturna i društvena događanja.

Tijekom ljeta je program pod nazivom ”Ljeto u Bojani”. Svake godine za vrijeme Božića je napravljena prigodna multimedijalna ambijentalna instalacija nazvana ”Bojani Božić u Bojani”.

foto: Davor Kirin

Godišnje galeriju i manifestacije posjeti nekoliko tisuća ljudi iz zemlje i cijeloga svijeta. U galeriji možete kupiti autorove slike, crteže, grafike i suvenire.
Galerija Matešin je otvorena svaki radni dan uz prethodnu najavu.

ROMSKA ETNO KUĆA

foto: Štefan Brajković

Romska etno-kuća autohtonih hrvatskih Roma Lovara, jedne od 8 skupina Roma koji danas žive u Hrvatskoj, nalazi se u selu Maglenča. Jedinstveni je turističko-kulturni objekt koji istovremeno nudi atraktivnu i autentičnu turističku uslugu prezentacije nepoznate romske povijesti, tradicije, jezika i običaja kao sastavnog dijela bogate hrvatske baštine te mnogih proizvoda po kojima su Romi Lovari nekada bili prepoznatljivi.

foto: Štefan Brajković

U prvoj Romskoj kući u Hrvatskoj, ali i Europi, smještena je Stalna izložba o povijesti autohtonih hrvatskih Roma Lovara a ovdje možete vidjeti i bogate nasade lavande. Na ulazu u imanje simboličan je putokaz na kojemu se mogu vidjeti pravci prema velikim europskim gradovima gdje Romi još traže svoje mjesto pod suncem, a sam ulaz u kuću okrenut je prema istoku na kojem sunce najprije izlazi.
Ispred ulaza je i stablo jabuke kao simbol plodnosti i blagostanja u obitelji.

ETNO PARK VELIKO TROJSTVO – eko etno riznica 

Etno-park u središtu Velikog Trojstva jedinstveni je kompleks u sklopu kojeg je objekt u kojem se prije nalazio muzejski prostor i postava iz vremena kada je u toj kući boravio i radio Josip Broz Tito.

U kući se danas nalazi zavičajna etno-zbirka s mnoštvom eksponata (oko 1000 različitih primjeraka) koji vjerno prikazuju život, kulturu i običaje iz prošlosti Bilogore s posebnim dijelom etno-zbirke Gordane i Juraja Matuncija. U pozadini muzeja smještena je etno-okućnica i tradicijski prikaz seoskog načina života i graditeljstva. Stara bilogorska hiža, štagalj, ambar, krušna peć, kukuruzana, bunar,  sve u ogradi od pletenog šiblja sačuvani su do posljednjeg detalja kakvi su nekada bili. Ti objekti koji prikazuju povijest ruralnog graditeljstva s postavljenom etno-zbirkom čine posebnu kulturnu vrijednost bilogorskog kraja.

Vlak u snijegu – Glasovita lokomotiva, Mlinareva kuća, dječje igralište, carstvo u prirodi

Veliki Grđevac, rodno mjesto Mate Lovraka, klasika dječje književnosti, tijekom godine obiđe nekoliko tisuća učenika i odraslih posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske. Uz Lovrakove dane kulture i spomen sobu Mate Lovraka, tu je izgrađen i “Mlin Družbe Pere Kvržice”, identičan i na istom mjestu gdje su ga obnavljali Pero i družba. U sklopu Centra položen je pružni kolosijek na kojemu su postavljeni lokomotiva parnjača s tri vagona, kao uprizorenje Lovrakovog djela “Vlak u snijegu”. U centru se nalazi rekonstruirana tradicijska Mlinareva kuća, dječje igralište i ostali manji etnografski sadržaji. Prostor je izuzetno atraktivan, jer se nalazi na šumskom području uz potok Grđevicu, kao pritoku rijeke Česme.

Za Lovrakov centar veliko zanimanje pokazuju škole širom Hrvatske, i prepoznat je kulturno-edukativno-turistički centar za pretežito učenički turizam, koji promovira ovaj kraj i prisjeća sve generacije na lik i djelo doajena dječjih romana, Matu Lovraka.

U neposrednoj blizini Centra nalazi se poučna Staza prijatelja prirode u dužini 2 km. Na stazi se nalazi nekoliko postaja na kojima se posjetitelji mogu upoznati s florom i faunom ovoga kraja. Biljni svijet je izuzetno bogat raznovrsnim šumskim vrstama, a uz veliki broj šumskih životinja, koje je moguće vidjeti i danju, posebna atrakcija je vidra, koja kao simbol obilježava općinski grb, te manja kolonija dabrova, koja obitava nedaleko mlina Družbe Pere Kvržice.Fotografije Mato Lovrak KC: Štefan Brajković

I da ne zanemarimo klasične muzeje i galerije tu je Gradski muzej u Bjelovaru i Centar za kulturu Čazma.

MUZEJ BJELOVAR

foto: Štefan Brajković

Gradski muzej u Bjelovaru nalazi se u središtu grada na Trgu Eugena Kvaternika. Osnovan je 1949. godine. Smješten je u jednokatnici staroga gradskog poglavarstva sagrađenoj 1832. godine a svoju temeljitu obnovu imao je 2009 godine. Bjelovarski muzej posjeduje restauratorsku radionicu i knjižnicu. U zgradi muzeja nalaze se i tri galerijska prostora s bogatom izložbenom djelatnošću: Galerija Nasta Rojc, Mala galerija i Galerija Koridor. Atrij muzeja ima pozornicu koja služi za koncerte klasične i zabavne glazbe, kazališne predstave, promocije knjiga i druga umjetnička i kulturna zbivanja na otvorenom.

Radno vrijeme muzeja:

utorak – petak: 10 – 19 h
subota i nedjelja: 10 – 14 h
ponedjeljkom zatvoreno

Informacije o muzeju pronađite na webu: Turistička zajednica Bjelovar – Bilogora

Centar za kulturu Čazma


U okviru Centra za kulturu djeluje i Gradski muzej Čazma, koji je osnovalo Društvo prijatelja muzeja Čazme 1958. godine, u kojem su oformljene stalne muzejske zbirke.
S vremenom je formiran složeni muzej zavičajnog tipa, sa zbirkama smještenim u prizemnoj zgradi iz vremena Vojne krajine, s naknadno uređenim potkrovljem koje je također iskorišteno za postavljanje zbirki. Stalni postav pruža uvid u bogatu prošlost i kulturu moslavačkog kraja. A kada ste već stigli u Čazmu, tada posjetite i njene dvije galerije: Galeriju Anton Cetin i Galeriju Aleksandar Marks.

Galerija Anton Cetin

Otvorena je 2001. g. unutar ustanove Centar za kulturu “Slavko Kolar” Čazma. Smještena je na prostoru od 80 četvornih metara. Postojanje je omogućio sam slikar, koji je Gradu Čazmi – svojemu rodnome gradu – darovao 19 djela (akrilika, grafika, litografija, kominiranih tehnika).

Galerija Aleksandar Marks

Otvorena je 2002. godine u povodu 80. rođendana akademskog slikara, autora i crtača animiranih filmova, ilustratora i dizajnera Aleksandra Marksa. Potkraj života, Marks je rodnoj Čazmi darovao dio svojega slikarskog, ilustratorskog i dizajnerskog rada. U Galeriji su izložena 62 rada (akvareli, crteži, kombinirane tehnike).

foto: Arhiva TZ Čazma

Proljetni brzojav Bjelogorsko – bilogorske županije je raznolik i ne preostaje drugo već krenuti u potragu za blagom. Krenimo putevima kulture i avanture, posjetimo nekoliko top lokacija proljeća!

Istražite i zapratite:
www.tzbbz.hr,
  Facebook

Sve informacije o čuvarima povijesti Bjelovarsko – bilogorskog kraja, dobiti ćete u uredu Turističke zajednice Bjelovarsko – bilogorske županije.

Fotografije: arhiv Turističke zajednice Bjelovarsko – bilogorske županije, Š.Brajković, Ž.Smešnjak,  naslovna fotografija Štefan Brajković, arhiva TZ Čazma