Naslovnica Aktivni odmor Lijepo jezero na Dravi s pričom. Upoznajmo Šodericu

Lijepo jezero na Dravi s pričom. Upoznajmo Šodericu

Najveći dio Šoderice, onaj istočni, pripadao je vlastelinstvu grofova Inkey iz Rasinje, a koncesiju za iskorištavanje pijeska i šljunka dao je tadašnji vlastelin Ferdinand Inkey (1829.-1890.). U počecima iskorištavanja materijal se vadio ručno, lopatama i motikama uz pomoć drvenih tački za prijevoz. Mukotrpan je to bio posao nekoliko stotina seljaka koji su tako priskrbili egzistenciju svojoj obitelji. Radnici na šljunčari i pruzi bili su dijelom iz okolnih hrvatskih i mađarskih sela, a bilo je i nekolicina došljaka iz udaljenih krajeva. Svi su oni živjeli u drvenim barakama u vrlo teškim i za život nepovoljnim uvjetima.

Nakon puštanja u promet željezničke pruge 1870. godine povećavala se eksploatacija šljunka i pijeska, jer se materijal mogao prevoziti željezničkim putem. Eksploatacija šljunka i pijeska jezera Šoderica traje već 150 godina, te je jezero iz tog razloga površinom sve veće, osjetno veće nego što je to bilo u počecima iskapanja. Godine 1912. firma Hinko Freund i sinovi d.d. iz Budimpešte postali su koncesionari te unaprijedili proizvodnju uvođenjem parnog bagera, koji je uz pomoć snažnog motora i elevatora s lopaticama imao mogućnost grabiti šljunak do deset metara dubine. Proizvodnja se naglo povećala i s time u vezi se i jezero počelo širiti. Početkom 20-tih godina prošlog stoljeća započela je turistička valorizacija Šoderice, te jezero Šoderica postaje omiljeno kupalište.

Jezero Šoderica svoje ime duguje šoderu, šljunku. Nakon iskapanja šljunka i pijeska za potrebe građevinarstva, ostala je kvalitetna i čista voda umjetno stvorenog jezera. Budući da su u ljetnim mjesecima imućniji žitelji Koprivnice i drugi Podravci potražili osvježenje u njezinim vodama, između kolosijeka pruge i istočnog dijela Šoderice postavljena je drvena baraka s nekoliko svlačionicama i gostionicom koja je poslovala sezonski. Turistički potencijal ovog jezera prepoznali su Židovi iz Bjelovara koji su ovdje razvili pogon za vađenje šljunka. Od 1912. godine, Šoderica je postala najljepše kupalište ovog dijela Hrvatske.

U njenom sjevernom dijelu poslije prvoga svjetskog rata uređeno je kupalište za stanovnike Koprivnice, Križevaca i Bjelovara. Iako je u Bjelovaru 1932. godine izgrđen olimpijski bazen, ipak je Šoderica Bjelovarčanima bila puno atraktivnija i rado su putovali na ovo zelenilom urešeno jezero.

U vrijeme trajanja rata, kupanje na Šoderici se prekida, a nastavlja se nakon Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja Šoderica je postala mjesto masovnog turizma. Zanimljiv je podatak da je 1929. godine na jezeru Šoderici organizirana priredba za izbor najljepše djevojke Šoderice, miss Šoderice. Šoderica je od rijeke Drave udaljena svega 400 metara, te od nje podzemnim putem dobiva vodu, dok šljunak, koji na mjestima ima debljinu i do petnaest metara ima ulogu prirodnog pročistača vode.

Šoderica je devedesetih godina prošlog stoljeća postepeno gubila svoj turistički značaj, koji se pojačao tijekom kriznog razdoblja od 2000. na ovamo. Danas se ulaže puno truda kako bi se ovom lijepom jezeru vratio stari sjaj. To se posljednjih godina vidi kroz organizaciju brojnih zabavnih programa.

Putujte virtualno Podravinom, te se pritom prisjetite nečega ili otkrijte nešto novo.

Zaprati: www.facebook.com/visitpodravina

sve fotografije:  Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica

 

NAJČITANIJE

KAKO SE SPRIJATELJITI S MAURITANIJOM? Priča četvrta

Za Explore Croatia piše piše Saša Pjanić, nagrađivani hrvatski autor, fotograf i putopisac, dobitnik Grand Prix Marko Polo 2016 za najbolju foto – putopisnu reportažu u Hrvatskoj....

Ivanjski krijesovi – duga tradicija koja odolijeva zaboravu

Piše: Elizabeta Milanović Glavica Premda od Ivanjskih krijesova je prošlo više od mjesec dana, nije loše spomenuti se starog običaja paljenja vatri koji se održao...

Cukarin – slatki suvenir s otoka Korčule

Piše: Anita Žuvela Tragom zanimljivog teksta naše suradnice Helene Varendorf iz krasnih Okusa o bečkim tradicijskim slastičarnama, donosimo priču o jednom od najposebnijih domaćih proizvoda,...

Daruvarske razglednice – sjajna interaktivna priča o Daruvaru

Neobična vremena ponekad rezultiraju neočekivano dobrim pričama. Tijekom pandemije Korona virusa koji nas je prikovao za svoje domove i limitirao kroz svakodnevne aktivnosti, u...

PRATITE NAS

7,303ObožavateljiLajkaj

IZDVOJENO

Cukarin – slatki suvenir s otoka Korčule

Piše: Anita Žuvela Tragom zanimljivog teksta naše suradnice Helene Varendorf iz krasnih Okusa o bečkim tradicijskim slastičarnama, donosimo priču o jednom od najposebnijih domaćih proizvoda,...

Ivanjski krijesovi – duga tradicija koja odolijeva zaboravu

Piše: Elizabeta Milanović Glavica Premda od Ivanjskih krijesova je prošlo više od mjesec dana, nije loše spomenuti se starog običaja paljenja vatri koji se održao...

KAKO SE SPRIJATELJITI S MAURITANIJOM? Priča četvrta

Za Explore Croatia piše piše Saša Pjanić, nagrađivani hrvatski autor, fotograf i putopisac, dobitnik Grand Prix Marko Polo 2016 za najbolju foto – putopisnu reportažu u Hrvatskoj....

Daruvarske razglednice – sjajna interaktivna priča o Daruvaru

Neobična vremena ponekad rezultiraju neočekivano dobrim pričama. Tijekom pandemije Korona virusa koji nas je prikovao za svoje domove i limitirao kroz svakodnevne aktivnosti, u...

Zavirite u neodoljivu pop – up vinoteku u Istri

Autentična, u kamenu i drvu, u skladu s divnim istarskim ambijentom, vinoteka Kabola osvojit će i najzahtjevnije hedoniste. Otkrijte ovo čarobno mjesto između Momjana...