Život je putovanje, a onaj tko putuje doslovno dva puta živi. Sretni ljudi na tom putovanju barem će jednom hodati zelenim brežuljcima Zagorja, koji na svakom koraku nude mir, intiman dodir s prirodom i otvorene dlanove gostoljubivih i srdačnih domaćina.
No osim prirode i mira, Zagorje nudi i brojne oblike rekreativnog doživljaja, svaki njegov smaragdni brežuljak priča svoju priču, a mi ćemo ih danas predložiti nekoliko.
S brijega na brijeg, prošećimo i istražimo što nam proljetno Zagorje nudi!
Muzej krapinskih neandertalaca – istražimo staze pračovjeka. No prvo poslušajmo jednu drevnu priču:
Od svih mjesta pogodnih za život, sa svim svojim prednostima i nedostacima, neandertalci su odabrali špilju na Hušnjakovu brdu. Svidjelo im se.
Špilja je djelovala sigurno, prostrano i – što je najvažnije – u nju se cijela jedna obitelj mogla skloniti od vremenskih nepogoda i drugih opasnosti koje su prijetile sa svih strana. Lovci su također bili zadovoljni zatečenim. Brežuljci su bili šumoviti, a šume nastanjene životinjama i bogate hranjivim bobicama. Osim bobica, i druge hrane bilo je u izobilju jer da nije bilo tako, vjerojatno se ne bi dugo zadržavali, već bi krenuli dalje, potražiti neko bolje mjesto. A bolje mjesto od ovog nisu mogli niti zamisliti.
Nekoliko stotina koraka dalje od mjesta gdje su se tih davnih dana utaborili krapinski praljudi, podignut je Muzej krapinskih neandertalaca. Uklopljen u pejzaž između dva brežuljka, muzej svojim izgledom i proporcijama nalik je na krapinsku polušpilju. S arhitektonskoga gledišta, građevina je prepuna simbolike pa se tako podno muzeja nalazi potok, koji iznova izvire ispred samog ulaza i koji predstavlja protok vremena. Prelaskom preko njega na velika se vrata ulazi u prošlost. A ta “prošlost” na samom je ulazu napravljena od “umjetnoga kamena” (betona) kao svojevrsna simulacija prapovijesnog staništa u kojoj posjetitelji mogu promatrati vanjski okoliš iz perspektive neandertalca.
Eto, do ulaza smo išli zajedno, a dalje nastavljate sami…
Lovne staze krapinskih neandertalaca
Kad ste već došli do mjesta gdje su pronađeni ostaci krapinskog pračovjeka, red je da se malo prošećete uokolo kako biste upoznali prostor u kojem su živjeli. Zato su domaćini za vas utabali kružnu stazu dugu 2,5 kilometara povezujući tri važne lokacije koje čine tematsku cjelinu – Muzej krapinskih neandertalaca i paleontološki spomenik prirode Hušnjakovo (1), obližnje jezero Dolac (2) i ruševnu kapelu Sveta tri kralja (3).
Staza je zamišljena kao mjesto za edukaciju i rekreaciju, a tijekom obilaska prolazi se kroz 8 interpretacijskih točaka:
1. Geološki stup, 2. Nosorog za objed, bobice za večeru, 3. Vremeplov, 4. Špilja s pogledom, 5. Pruge od pepela, 6. Kapela Sveta tri kralja, 7. Štovati život, pokapati mrtve, 8. Tehnologija davnina
Na kružnoj stazi u dužini od 2 km nalazi se 27 informativnih točaka s temama iz njihovog života. Polazna točka je kod Općinskog doma u mjestu Donje Jesenje koje se nalazi se 12 kilometara od Krapine u sjeverozapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Multimedijalni audio-vodič zatražite u Općinskom domu u mjestu Donje Jesenje.
Osim glavnih tema na stazi – Špilja, Varta, Oruđa, Lov i Prehrana – moći ćete saznati više o neandertalskim nalazištima na tlu Hrvatske, karakteristikama neandertalskog čovjeka, tragovima pepela i spaljenim fosilnim kostima, krapinskim artefaktima i zbirci zubiju i drugim zanimljivim činjenicama iz prapovijesti. Dođite istražiti živi muzej na otvorenom.
Izvor i fotografije: www.mkn.mhz.hr
Zanima vas opojna priroda, dugačka šetnja i susret s divljim orhidejama?
Uživati na svježem zraku, rekreirati se i pritom otkrivati zanimljiva mjesta i još zanimljivije informacije o biljnom i životinjskom svijetu te fosilnom i rudnom bogatstvu zvuči kao nešto što bi samo rijetki propustili. Gdje toga ima, pitate se? Odgovor je – u općini Radoboju. Riječ je o kružnoj planinsko-poučnoj stazi ”Putevima orhideja”, dugoj 14,8 kilometara i podijeljenoj na tri jednako zanimljive dionice – Planinarsko-poučna staza (10 km), Staza do Dedeka i Babice (1,1 km) i Orhidejsko-poučna staza (4,7 km). Uza stazu je postavljeno 18 poučnih tabli putem kojih možete saznati sve što vas zanima o bilju, životinjama, geologiji i drugim zanimljivostima šireg područja Strahinjčice. Domaćini obećavaju – sedam sati će vam proletjeti…
Biciklistička ruta Putevima seljačke bune
Biciklistička ruta značajna je jer povezuje neke od najznačajnijih lokaliteta jugo-istočnog Zagorja poput muzeja Seljačke bune i marijanskog svetišta u Mariji Bistrici.
Vožnju biciklom započnite na središnjem trgu u Mariji Bistrici 1 ispred Svetišta Majke Božje Bistričke i nastavite Zagrebačkom ulicom prema Lazu. Na raskrižju 2 oprezno nastavite ravno. Uskoro započinje duži uspon koji će vas dovesti na mali prijevoj naziva Laz. Na Lazu se nalazi gostiona u kojoj se možete odmoriti, a na raskrižju 3 (7,8 km od starta) skrenite desno u smjeru Sv. Mateja. Ruta dalje nastavlja nizbrdo. Kao i sve rute u Zagorju, tako i ova ruta ima niz uspona i spustova koji srećom nisu dugački, ali su česti. Ubrzo prolazite središtem naselja Sv. Matej i nastavljate prema Gornjoj Stubici. Cesta je mirna i bez puno vozila. Nakon 16 km od starta dolazite u središte 4 G. Stubice gdje se nalazi spomen park Rudolfa Perišina. U središtu se možete odmoriti i okrijepiti. Više o ovoj rekreativno – aktivnoj ruti, pronađite na poveznici: Biciklistička ruta “Putevima seljačke bune”
Dodatne preporuke:
Nemojte propustiti obići nezaobilazan Dvorac Veliki Tabor, koji svakoga ostavi bez daha, a kad ste došli već do svjetski poznatog Muzeja krapinskih neandertalaca, nemojte zaobići ni Muzej ‘Dr. Zlatko Dragutin Tudjina’ u Pregradi. Prije nego što napustite glavni grad Zagorja i krenete u radobojski Muzej Radboa, ne zaobiđite ni krapinski Muzej oldtimera. Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke već stoljećima je nezaobilazna destinacija hodočasnika, a događajima od prije gotovo pola tisućljeća svjedoči i Dvorac Oršić – Muzej Seljačkih buna u Gornjoj Stubici. Na putu prema Kumrovcu, gdje će Vas tamošnji Muzej Staro selo vratiti u vrijeme djetinjstva naših prabaka i pradjedova, svakako posjetite i Dvorac Mihanović u Tuheljskim Toplicama te dvije galerije slavnog hrvatskog kipara u Klanjcu: Galeriju i Studio Galeriju Antuna Augustinčića.
Jedna destinacija – mnoštvo sadržaja. To je Zagorje.
Svaki brijeg nudi avanturu, prepustite se najboljim izletima ovog proljeća nadomak Zagreba, istražite zeleno zagorsko bogatstvo gastro, ruralne, kulturne i prirodne ponude a bogatu paletu izletničke ponude istražite na poveznici najboljeodzagorja.
Fotografije: Branka Mašić, Žarko Piljak, Branko Balaško, arhiv mkn.mhz.hr, arhiv Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije
Naslovna fotografija: Branko Balaško
Sponzorirani članak
