Zeleni bregi, utvrde, dvorci i kurije, šumske šetnice i planinarske staze, muzeji, burna povijest – sve to vam je Zagorje… Lepe ti je lepe ti je Zagorje zelene, kaže zagorska popevka, prenoseći čar zagorskih brega u slušateljeve misli.
foto: Branko Bručić
U turističkom smislu, Zagorje je nezaobilazna točka posjetitelja koje zanima povijest, kultura, wellness i spa, odmor i rekreacija. Ovdje zaista svatko može pronaći nešto za sebe – hedonisti će uživati u blagodatima wellnessa, selfnessa i spa, avanturisti u vožnji quadovima po obroncima zagorskih brega ili paraglidingu, rekreativci će uživati u biciklističkim, konjičkim ili pješačko-planinarskim stazama, a gurmani u bogatoj gastro ponudi zagorskih restorana. Ukratko, to je bajka u koja stvarna ličnost upoznaje Zagorje na dlanu.
foto: Filip Herceg
Svatko tko želi doći u Zagorje, može odsjesti u nekom od jedanaest hotela, sedam hostela, dva kampa, petnaest agroturizama ili dvjestotinjak objekata u privatnom smještaju i to će mu biti baza za obilazak svih atrakcija i znamenitosti koje Zagorje nudi.
Muzeji Hrvatskog zagorja odnosno muzeji u njihovom sastavu, najčešća su odredišna točka posjetitelja. Muzej krapinskih neandertalaca posvećen neandertalcima i najbogatijem svjetskom nalazištu pračovjeka, dočarava i evoluciju od postanka svijeta do modernog čovjeka. Ovaj krapinski multimedijalno-interaktivni muzej svakako je primamljiv onima mlađima, kao i onima nešto starijima.
S brega iznad Desinića, svojom impozantnošću mami poglede Dvor Veliki Tabor, pažljivo čuvajući uspomenu na zabranjenu ljubav grofa Fridricha Celjskog i Veronike Desinićke.
foto: Jasenka Halauš
Kako su živjeli Zagorci krajem 19. stoljeća i početkom 20., kakve su im bile svadbene svečanosti, što su jeli, kojim su se obrtima bavili – saznat ćete obiđete li najveći hrvatski muzej na otvorenom, Muzej Staro selo u Kumrovcu.
Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici krije muzej posvećen najvećoj borbi malog čovjeka za pravicu – seljačkim bunama koje su na ovom prostoru pod vodstvom Matije Gupca dosegle svoj vrhunac.
Galerija Antuna Augustinčića i Studio Antuna Augustinčića u Klanjcu krije manje poznate informacije o slavnom kiparu čija djela krasi trgove u New Yorku i Ženevi te brojnim mjestima diljem svijeta. Osim Muzeja Hrvatskog zagorja, Zagorje se može pohvaliti s još sedam muzeja i galerija: Muzejom oldtimera Presečki u Krapini, domom za šezdesetak starih automobila, motocikala i bicikala, Muzejom Radboa u Radoboju
koji prezentira bogatu i mnogima nepoznatu povijest Radoboja te jedinstveno nalazište sumpora i ugljena, bogatu rudarsku tradiciju, vrijedne fosilne (ovdje je pronađena najstarija okamina vinove loze na svijetu!) i arheološke nalazište, Muzejom grada Pregrade “Dr. Zlatko Dragutin Tudjina” čiji stalni postav čine numizmatička, rudarska i ljekarnička zbirka Thierry, zatim Muzejom Ljudevita Gaja, posvećen životu vođe hrvatskog narodnog preporoda, Muzejom Žitnica sa etno zbirkama Od konoplje do narodne nošnje i Hiža moje bake te zbirkom djela Ivana Lovrenčića, Muzejom – galerijom Ulama koji govori o stoljetnoj tradiciji umjetničkog metalskog obrta obitelji Ulama, te Galerijom izvorne umjetnosti Zlatar sa fundusom od 500njak likovnih djela.
Za one željne spoznavanja kako funkcioniraju zakoni fizike, matematike, psihologije i astrologije, Park znanosti je idealno mjesto. Park s 25 eksponata koji će vam dočarati kako prošetati Sunčevim sustavom u samo sat vremena, kako je moguće razgovarati šaptom na 30 metaka, kako odsvirati himnu Europe – u hodu, te drugi eksponati koje je potrebno pokretati, svirati, mjeriti, osluškivati, čekaju vas u Oroslavju.
Nadalje, jedini spomenik himni na svijetu, dočekat će vas u Zelenjaku, gdje na glazbenoj ogradi u šumarku možete i odsvirati Lijepu našu ili odmoriti u hladu obližnje hrastove, grabove i bukove šume. A one koje fascinira astrologija i meteoriti, zasigurno će cijeniti mjesto pada meteorita koji je svojevremeno, prilikom pada osvijetlio cijelu srednju Europu. Mjesto pada meteorita uz interpretativnu tablu i klupicu za odmor čeka vas u Hrašćini. Za sve oni kojima je oduvijek neostvarena želja biti pilot, mogu se okušati kao piloti helikoptera u simulatoru leta u Heli centru Toplice u Krapinskim Toplicama.
Zagorje se diči i osobito vrijednim gotičkim i baroknim crkvama te mnogim proštenjarskim svetištima. Putevima romara, hodočasnika koji su od davnina častili Mariju svojim hodom prema njezinim čudotvornim mjestima, mnogobrojni posjetitelji i danas izvršavaju svoje zavjete, nose nove prošnje, časte prinosima, uživaju u blagodatima Božje blizine i usput se nagledaju ljepota koje su ostavili naši preci kao plod svog umijeća i duha. Marija Bistrica i Svetište Majke Božje Bistričke, kao najpoznatije hrvatsko marijansko svetište.
Lobor i Svetište Majke Božje Gorske kao mjesto čudesne prirode i pradavnih legendi predstavlja kolijevku kršćanstva sjeverne Hrvatske, Belec i predivni barokni biser Svetište Majke Božje Snježne, Trški Vrh i Svetište Majke Božje Jeruzalemske s kipom Majke Božje koji je donesen iz Svete zemlje, Vinagora i Svetište Majke Božje od Pohoda, jedan od najljepših graditeljskih pothvata baroka, te mnogobrojne crkvice i kapelice raštrkane po zagorskim bregima, mjesta su istinske duhovne obnove i mira.
Zagorska gastronomija – savršena okrepa za hladnije dane
Kada čovjeka iscrpi obilazak po Zagorju, okrjepu će pronaći u jednom od 100njak zagorskih restorana, barova i pizzerija, a svakako se preporučaju kušati tradicionalni zagorski specijaliteti: purica z mlincima, zagorska juha, zagorski štrukli, stubička pisanica, buhtle s pekmezom od šljiva, bučnica ili neku od modernih jela inspiriranih sezonskim namirnicama kao npr. rižoto od buče i slanine sa zagorskim slanim sirom ili torta Okus Zagorja sa bučinim uljem, makom, čokoladom i sladoledom od bučinog ulja.
Svakako se preporuča ostaviti mjesta i za degustaciju zagorskih vina, koja svojom kvalitetom i vrhunskim okusom osvajaju i zlatne medalje na svjetski priznatim natjecanjima. Rajnski rizling, graševina, chardonnay, traminac, sauvignon, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, muškat žuti, pinot crni, cabernet sauvignon, fankovka, portugizac ili zweiglet – samo odaberite, ne možete pogriješiti.
Nakon napora kojeg ste uložili u obilazak Zagorja, upoznavanje tradicije, kulture, običaja i povijesti ovog kraja, uživanja u iću i piću, vrijeme je i za opuštanje i odmor. Najbolja opcija su terme koja u svojim programima nude termalne kupke, obloge od ljekovitog termalnog blata, niz različitih masaža, od tradicionalnih do egzotičnih, različite saune te prilagođene njege tijela i lica.
Dođite i upoznajte svoju bajku na dlanu!
foto: Žarko Piljak
Informacije i izvor: www.visitzagorje.hr
fotografije uz dopuštenje: arhiv Turistička zajednica Krapinsko – zagorske županije, naslovna fotografija Karlo Rusovan
