Donosimo vodič za šetnju Slunjem i Rastokama kroz njegovih 5 zona posjete, kroz koje možete naučiti sve o povijesti grada Slunja.
Nekoć davno, predaja kaže da dok su mlinovi žličari cijelu noć mljeli kukuruz i pšenicu, mlinari i mlinarice družili su se uz petrolejke i dugo u noć pripovijedali razne priče. Za to vrijeme – rastočke vile bi uzimale konje koji su mlinari ostavljali pod sjenicima da se odmore za put natrag kući. U ranu zoru kada bi zvijezde odlazile na počinak a prve zrake zlaćanog sunca kretale na dnevnu ophodnju, vile su se vraćale u sjenik, umorne od noćnog plesa i provoda vraćajući umorne konje čije bi grive ispreplele u guste pletenice. Vile bi tada prale svoje rublje u bistroj Slunjčici, plesale kolo i i zvale mlinare da im se pridruže.
Stoljeća su prohujala, priče iz prošlosti danas polako blijede, ali ne i u Rastokama. Kažu ljudi da se zaigrane vile i danas okupljaju kod slapa Vilina kosa i da oni koji to srcem požele, mogu ih nazrijeti i danas kroz prozirnu koprenu zaigranih slapova. Priča o srcu priča je o Rastokama. Počevši od srčanog bana Frankopana koji je branio ovo naselje sa samo 20 kmetova do bistrih rijeka koje su žila kucavica i središte Slunja i Rastoka, koje opkoljavaju ove predjele poput raskošne ogrlice, svojim pjenušavim slapovima te nevjerojatnim nijansama zelene i plave, svojom ljepotom očaravaju posjetitelje iz svih krajeva svijeta.
Naselje Rastoke po zapisima datira iz 17. stoljeća, no vjeruje se da je isto postojalo i ranije. Zbog svojih izuzetnih prirodnih ljepota i povijesne tradicije Rastoke kao naselje su uvrštene 1962. godine pod zaštitu Državne uprave za zaštitu kulturne i povijesne baštine.
Puno je toga što se može obići i doživjeti u ovom dijelu Karlovačke županije, gdje se boje tirkiza i plavog uživo isprepliću u tisuće nijansi. Rastoke su igra sunca i lepršavih kapljica bistre vode, nevjerojatna izmjena zelenog i plavog, naselje puno ambijentalnih kućica koje arhitekturom pripadaju nekim starim vremenima ali i dalje su funkcionalne za življenje te su mamac brojnim posjetiteljima kojih u Slunju ne manjka. Blizina Plitvičkih jezera redovno isporučuje posjetitelje i u Slunju, stoga nije neobično vidjeti brojne strane posjetitelje po ulicama kako fotografiraju ili se odmaraju u nekom od restorana.
Donosimo preporuke što vidjeti i istražiti u ovom dijelu Karlovačke županije, koji je udaljen od Zagreba samo 104.38 km i predstavlja idealnu vikend destinaciju, zanimljivu i prekrasnu u svojoj prirodnoj razigranosti i raznolikosti. Za početak predlažemo da slijedite prijedlog putovanja zvanog ZONE POSJETA. Na taj način ćete istražiti neistraženo i doznati puno toga o Slunju i Rastokama. Možete skinuti ovaj vodič:
https://slunj-rastoke.hr/wp-content/uploads/2019/12/Vodic-Slunj-Rastoke.pdf
Prva zona posjeta je ŠUM ŽIVOTA u Rastokama.
Šetnjom kroz ovaj dio dolazite do oko autentičnih vodenih mlinica nastalih u 17. stoljeću na slapovima rijeke Slunjčice, predivnog i zaštićenog krajobraza. Dolazite u sam centar takozvane vrtnje života. A na ovom linku možete vidjeti gdje je to i što vidite dok hodate ovim zaštićenim dijelom koji je oformljen zajedničkim naporom prirode i ljudi. Preporučamo da posjetite Jarebove mlinove, fantastičnu lokaciju na kojoj možete vidjeti uživo proces nastanka brašna i kupiti brašno na licu mjesta. U ponudi imaju kukuruzno, raženo brašno, proju, pirovo bijelo – integralno, proseno žuto, pšenično bijelo i pšenično integralno brašno.
Druga Zona posjeta je KRAJ VJEČITIH VOJNIKA.
Rijeka Slunjčica u svom vodenom toku prolazi noseći sa sobom rastopljene vapnenačke stijene i svojim tokom djeluje na povećanje sedrenog platoa, a na zavoju rijeke nalazi se srednjovjekovni grad Slunj. Možete u ovoj šetnji posjetiti Crkvu u Slunju, zastati na mjestu koje se zove Ljubav na kraju civilizacije, kako ga je nazvao austrijski pisac Heimito von Doderer u romanu „Die Wasserfälle von Slunj” (Slunjski vodopadi) iz 1963.
Posjetite spomenik Milanu Neraliću, prvom Hrvatu koji je 1900. godine osvojio brončanu olimpijsku medalju u mačevanju. Na Trgu Zrinskih i Frankopana u Slunju, u neposrednoj blizini rodne kuće prvog hrvatskog olimpijca , kipar Matija Gajić Puškarić utjelovio je lik Milana Neralića i duh olimpizma. Možete vidjeti i Napoleonov žitni magazin i prošetati do Starog grada Slunja (Sovina) koji se prvi put spominje 1322. kada je mađarsko-hrvatski kralj Karlo Robert poveljom darovao Friedrichu III Frankopanu župu Drežnik s gradom Slunjem, a iz 1390. datira isprava kojom krčki knez Ivan daje Slunj u zakup knezu Pavlu Zrinskomu. Poslušajte priču o hrabrom Franji Slunjskom. Za njegova života niti jedna utvrda njegove obitelji nije pala u ruke Osmanlija koji su 13 puta bez uspjeha napadali Slunj. Kada je njegovo imanje spalo na svega 20 kmetova, odriče se banske časti i upućuje na jedino putovanje koje nije bilo motivirano ratom koje je nažalost tragično završilo.
Treća zona posjete zove se Igre za dulji život.
Ova zona zove vas na fizičku aktivnost u zabavnoj formi. Prošećite raskošnom šumom Jelvik gdje se možete razgibati između ogromnih stabala koje nude darežljivu hladovinu i poigrajte se igrom pitalicom skrivenom na pločama koje kriju zanimljive informacije o zoni u kojoj se nalazite. Neka vam cilj bude rijeka Korana, hodati možete vlastitim tempom, lagano ili brzo i ne zaboravite duboko udahnuti punim plućima te uživati u nedirnutoj prirodi. Šuma kojom ćete ovdje proći obuhvaćena je najvećom koordiniranom mrežom Natura 2000 koju čine prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju.
Zona 4 – Tamo gdje se vrijeme mjeri drugom jedinicom
Rijeka Slunjčica je stanište rijetke vrste puzavog celera. Upravo zbog ove vrste biljke Slunjčica je uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. Na rijeci Slunjčici Javna ustanova Natura Viva organizira edukativnu šetnju u pratnji vodiča u trajanju od 1 sat. Prošećite tokom rijeke Slunjčice za čije su područje karakteristične ugrožene ptice iz roda pastirica te vodenkos. Njih nalazimo uz slapove na sedrenim barijerama, a gnijezde se u starim mlinicama, ruševinama Staroga grada i na stijenama uz Slunjčicu. Dio ZK Slunjčice pokriva šuma, dok je na obalama Slunjčice bogato razvijen sloj grmlja. Ptičje su vrste koje naseljavaju sloj grmlja grmuša, kos, drozd, zviždak i zeba. Rubove šume naseljavaju žutarica, zelendur, čvorak i grlica, dok na poljoprivrednim područjima nalazimo rusog svračka, strnadicu i juričicu. Od rizičnih vrsta zabilježen je sivi sokol. Obratite pažnju na raskošnu floru Slunjčice i na predivan krajobraz ove smaragdne rijeke.
Zona 5 – Grad koji vas može iznenaditi.
Prema priznanju platforme za putovanja Booking.com, a na osnovi njihova istraživanja, Slunj, odnosno Rastoke proglašene su najgostoljubivijim odredištem u Hrvatskoj i jednim od najgostoljubivijih odredišta u svijetu u 2018. godini.
Slabljenjem Osmanlijskog Carstva i oslobođenjem hrvatskih područja krajem 17. st. na području Vojne granice postupno se razvijaju civilne djelatnosti- poljoprivreda, obrt i trgovina.
Nakon razvojačenja Vojne krajine, krajem 19. stoljeća počinje urbanistički razvoj Slunja van stare jezgre smještene na okuci rijeke Slunjčice. 1871. godine izgrađen je gradski park s novim upravnim, javnim i sakralnim građevinama, a manje poznata crtica iz gradske povijesti je da je1876. svečano otvorena Građanska škola (današnja zgrada Srednje škole) uz pjesmu “Raduj nam se Slovin grade” koju je napisao Ivan Trnski, a uglazbio poznati hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc. Danas ćete u središtu grada naći trgovine, pekarnice, kafiće, ljekarnu, poštu, banku, mjenjačnice, kino, knjižnicu, dječja igrališta i zgrade upravnih tijela Grada
Osim šetnje gradom i njegovim čarobnim naseljem Rastoke, ovdje možete uživati u vožnji quadovima, pecati, plivati, voziti bicikl, degustirati iznimno ukusnu lokalnu kuhinju, ili sjesti u neki restoran ili caffe bar dok vam voda šumi pod nogama. Što sve vidjeti kada ste u posjetu ovom smaragdnom biseru Lijepe Naše donosimo u idućem blogu.
fotografije: TZG Slunj Rastoke, Instagram Slunj Rastoke, naslovna Explore Croatia
