Pčele i med – sve što bi trebali znati
Nektar bogova
Zlatno tekući namaz, poznatiji kao nektar bogova, stoljećima se koristi u najrazličitijim ljudskim aktivnostima. Stari grci su koristili zlatni namaz kao eliksir ljepote, kao lijek i ukusni namaz za kruh. Njegova primjena je ostala i danas ista. Njime se liječi upaljeno grlo, on je izvrstan namaz za kruh ili palačinke, te je najčešći sastojak kozmetike ljepšeg spola za maštovite maske za lice, kosu ili kožu. Nema puno namirnica na svijetu koje imaju status kao med (možda još maslinovo ulje). Sve to zahvaljujući pčelama, vrijednim proizvođačima ove namirnice.
Nekoliko zanimljivosti o pčelama
Jedna pčelinja kolonija ima u prosjeku 65.000 pčela. Od toga ih je 55.000 pčela radilica, 10.000 mužjaka i jedna matica. Neobično ustrojstvo rezultira izvrsno razrađenom pčelinjom organizacijom kojom se kreira jasno zadani red u koloniji gdje svaka pčela ima svoje unaprijed zadano mjesto i određenu ulogu u stvaranju meda. Pčela radilica u sezoni živi 30-45 dana, a matica živi i do sedam godina, a dnevno izlegne jajašaca do tri svoje težine. Svježi med pčele jedna od najsigurnijih hrana – većina opasnih bakterija uopće ne mogu preživjeti u njemu!
Medicinske blagodati meda
Zbog sastava meda bogatog mineralima proteinima kiselinama i vitaminima, med je izvrstan zaštitnik ljudskog zdravlja i najupotrebljivani domaći lijek kroz povijestčovječanstva.Koristi se kao probiotik, antiseptik, pripisuje mu se blagotovoran utjecaj protiv parkinsonove, alzelhajmerove bolesti i srčanih tegoba. Med ima antibiotska svojstva, te dokazano pomaže u olakšavanju upalnih tegoba. A uz sve nabrojano je i iznimno ukusan.
Zašto pčele nestaju?
Med nije moguć bez pčela a pčele ne mogu živjeti bez njega. A ljudsko opstanak je bez pčela teško održiv. Jednostavno stoga jer bez pčela nema oprašivanja, bez oprašivanja nema biljaka, nestankom biljaka nestat će i životinje, te bi ljudi mogli ostati bez hrane. Preostaje eventualna utjeha u GMO proizvedenoj hrani koja bi čovječanstvo održavala na životu (životu upitne kvalitete). Činjenica je da unazad nekoliko desestljeća pčele nestaju.
Znanstvenici diljem svijeta pokušavaju pronaći odgovor, no teško ga nalaze. Upotreba pesticida smatra se glavnim krivcem, zatim GMO usjevi, uništenje ekosustava, zarazne bolesti pčela, a pojedine teorije spominju i elektromagnetska zračenja kao glavnog krivca za dezorijentiranost pčela i napuštanje svojih košnica. No zasada nema jasnog odgovora.
Nadajmo se da će ovaj zabrinjavajući trend nestanka pčela biti ipak riješen na korist i dobrobit čovječanstva. Dotada ćemo nastojati i dalje uživati u svakom mednom zalogaju, znajući koliko je dragocjen.
fotografije: Pixabay.com
