Od daleke 2009. kad su napravljeni prvi koraci prema sustavnom očuvanju hrvatske pomorske baštine na Kvarneru i u Istri postignuti su značajni rezultati koji su predstavljeni na prvoj konferenciji o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine održanoj u Rijeci prošloga tjedna u sklopu Festivala mora i pomorske tradicije FIUMARE 2024. Dvodnevna konferencija, održana 12. i 13. rujna, nosila je naziv “15 godina sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i Istri i 10 godina rada i djelovanja Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre”, a domaćin joj bio Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka smješten u impresivnoj Guvernerovoj palači. Iako je organizirana povodom obilježavanja obljetnice napora usmjerenih prema očuvanju pomorskog nasljeđa Kvarnera i Istre u Rijeku su stigli i brojni gosti iz Dalmacije koji su također predstavili svoje realizirane projekte, ali i one čija realizacija tek predstoji.
“Važno je istaknuti da je ovo prvi put da se konferencija ove tematike organizirana u Hrvatskoj. Kao predsjednik Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre, izražavam veliko zadovoljstvo u svoje ime i organizacijskog odbora kojeg uz mene čine Tea Perinčić, Iris Bruketa i Jakov Karmelić što smo u našoj Rijeci uspjeli okupiti profesionalce, stručnjake, entuzijaste i zaljubljenike u pomorsku baštinu. Posebno veseli veliki broj sudionika iz naše regije, a još više iz Dalmacije iz koje su mnogi, zbog lošeg vremena, putovali duže od predviđenog. Kad je suradnik KoordinacijeJakov Karmelić predložio organizaciju ovakve konferencije, priznajem da sam bilo pomalo skeptičan, no nakon završetka konferencije uviđam koliko je bilo potrebno i korisno da se svi okupimo na istom mjestu, upoznamo sa svim što je svatko od nas postigao, porazgovaramo o poteškoćama i problemima, razmijenimo iskustva, ideje, primjere dobre prakse te se čvršće povežemo i umrežimo pružajući si međusobno veću podršku nego do sada”, istaknuo je Robert Mohović, profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci i predsjednik Ekomuzeja Mošćenička Draga.
Prvi dan konferencije bio je posvećen Kvarneru i Istri odnosno predstavljanju realiziranih projekata i primjera dobre prakse iz Rijeke, Rovinja, Lovrana, Crikvenice, Jadranova, Mošćeničke Drage, Krka, Malog Lošinja, Malinske, Kostrene, Lopara, Raba, Kraljevice, Bakra, Selca, Klenovice i Cresa.
Iris Bruketa predstavila je rezultate nekoliko uspješno realiziranih projekata financiranih iz EU fondova koje je Primorsko-goranska županija provodila kao vodeći partner: Mala barka, Mala barka 2, Arca Adriatica i AdriProm Tour. Valnea Ivašić prezentirala je brend Kvarner Maritime Heritage koji je ustanovila TZ Kvarnera. Tea Perinčić predstavila je aktivnosti na prepoznavanju i očuvanju nematerijalne pomorske baštine koje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka provodi sa suradnicima.
Drugoga dana su se kolegama iz Umaga i Velog Lošinja u prezentaciji realiziranih i budućih projekata, udruga i manifestacija pridružili i dalmatinski kolege iz Betine, Murtera, Splita, Zadra, Biograda na moru, Milne, Vrboske, Novigrada, Murtera, Sumartina i Komiže.
O vrlo sadržajnom programu konferencije suradnik Koordinacije Jakov Karmelić je kazao: “Prvu konferenciju o očuvanju i revitalizaciji hrvatske pomorske baštine obilježilo je ono što nas najjače veže – strast, ljubav i entuzijazam prema ovom dijelu našeg nasljeđa. Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti na koliko se različitih načina interpretira i vrednuje pomorska baština od primjera s Krka gdje se u interpretacijskom centru svakodnevno mogu vidjeti vještine brodomaketara Željka Skomeršića pa do muzeja bez postava – virtualnog Juxta Mare muzeja koji posjetitelja “prati” kroz šetnju obalom grada Raba, a tu je i jedinstveni primjer plovećeg muzeja, obnovljenog jedrenjaka “Nerezinac” iz Malog Lošinja.
U Dalmaciji imamo budući interpretacijski centar koji o pomorskoj baštini progovara fokusirajući se na pojedinca kao što je to slučaj u Sumartinu koji će ispričati priču o izumitelju Mariju Puratiću ili pak sjajan primjer muzeja na otvorenom u Betini gdje se Muzej betinske drvene brodogradnje uspio izboriti za koncesiju i upotrebu pomorskog dobra u svrhu korištenja privezišta za prezentaciju tradicijskih drvenih brodica u funkciji muzejskih izložaka. Sva izlaganja i primjere dobre prakse namjeravamo objediniti u separatu Pomorskog zbornika koji će biti konkretan rezultat ove konferencije i poticaj da sljedeći put bude još više sudionika i tema“.
KONSTRUKTIVNA DISKUSIJA O PROBLEMIMA I PREPREKAMA U OČUVANJU POMORSKE BAŠTINE
Kao što je na samom početku naglasila Tea Perinčić, muzejska savjetnica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka i suradnica Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre, cilj konferencije bio je okupiti na jednom mjestu što veći broj sudionika i potaknuti ih da osim prezentacije primjera dobre prakse, iznesu i probleme i prepreke na koje nailaze u svom radu. Nakon intenzivnog niza brojnih predavanja uslijedila je konstruktivna rasprava u kojoj su moderatori sumirali probleme o kojima se govorilo tijekom izlaganja i istaknuli neke dodatne.
Razgovaralo se velikom broju interpretacijskih centara realiziranih financijskim sredstvima EU fondova te se postavilo pitanje nastavka funkcioniranja i održavanja bez tih sredstava nakon završetka projekata, podcrtan je problem neadekvatnog planiranja u kojem se sadržaj postava prilagođava unaprijed definiranom prostoru, apostrofiran je odnos kustosa i arhitekta koji uvelike utječe na kvalitetu postava. Sudionici su se jednoglasno složili da je iznimno važno što brže i učinkovitije prenijeti misiju očuvanja pomorske baštine na nove generacije jer je na svojim leđima većim dijelom trenutno nosi treća dob.
Također, od krucijalne važnosti za napredak očuvanje i revitalizacije pomorske baštine je udruženo djelovanje i artikuliranje problema prema ministarstvima i lokalnim samoupravama te turističkim zajednicama kako bi se premostio problem financiranja interpretacijskih centara i manifestacija jednog dana kad presuše sredstva EU fondova. Drugi razlog je definiranje pravnog okvira koji bi omogućio uspješnu komercijalizaciju baštinskih sadržaja kao što je naplata ulaznica, suvenira, turističkog prijevoza tradicijskim barkama i sl. Govorilo se o potrebi da se broj obnovljenih tradicijskih barki značajno poveća te da se poboljša nezadovoljavajuće stanje po pitanju opremanja barki i sudjelovanja na manifestacijama onih koji su obnovljene u sklopu projekata jer su upravo regate ključne za privlačenje mlađih generacija i izravno prenošenje znanja. Kao jedan od glavnih zadataka oko kojeg su se svi prisutni usuglasili svakako je dobivanje koncesija za dijelove luka u kojima će se na vezu isključivo nalaziti tradicijske barke tretirane na povlašten način kao što je slučaj u Betini i Cresu, te manjim dijelom Krku. Utvrđeno je da se još puno treba raditi na autentičnijoj obnovi barki kao i opremanju (od konopa, bokobrana, boja koje se koriste te materijala jedara). Imperativ je zadržati autentičnost istovremeno uzimajući u obzir ustupke koji će olakšati obnovu i motivirati vlasnike tradicijskih brodica.
Sudionici su se složili da se nikako ne smije pretjerati u komercijalizaciji baštinskih sadržaja odnosno da zajednički moraju raditi na postizanju dobrog balansa između komercijalizacije baštinskih sadržaja i njihovog doprinosa zajednici što je važan aspekt očuvanja. Miro Cvitković, predsjednik udruge “Palagruža” koja kroz niz radionica predstavlja pomorsku baštinu Komiže i Visa u Hrvatskoj i svijetu objasnio je kolegama model po kojem se uz sudjelovanje dionika javnog i privatnog sektora odvija regata Rota Palagruzona, najstarija regata u Europi.
Kulturna antropologinja i viša kustosica te autorica nekoliko muzeoloških koncepata predstavljenih na konferenciji Tamara Nikolić Đerić osvrnula se na izneseno pitanje o mogućem prevelikom broju interpretacijskih centara i upitnosti njihova opstanka: “Smatram da je nastankom interpretacijskih centara demokratiziran pristup kulturnoj baštini te je njima ostvaren inovativan način očuvanja prvenstveno nematerijalne kulturne baštine. Selekcija uspješnih i neuspješnih interpretacijskih centara dogodit će se preko lokalne samouprave, opstat će oni kojima će lokalna samouprava pružiti podršku i koji će imati dovoljno kvalitetni projektni menadžment”.
Vedran Kasap, jedan od dizajnera “Kuće od 5 dolori” posvećene Mariju Puratiću istaknuo je da je velika dobrobit ovakvih stručnih okupljanja to što se svima kojima tek predstoji osnivanje interpretacijskog centra može olakšati taj proces koji se prolazi samo jednom. Naime, mnogima je do sada bio vrlo izazovan zbog nepoznavanja redoslijeda u procesu realizacije i pripreme sadržaja što se razmjenom iskustava može itekako olakšati u budućnosti. Također je istaknuo potrebu multidisciplinarne suradnje tima profesionalaca: dizajnera, muzeologa i programera.
ODLIČAN ODJEK KONFERENCIJE I ISKAZANA ŽELJA ZA KONTINUIRANIM ODRŽAVANJEM
Svi su sudionici jednoglasno pohvalili ideju održavanja konferencije i uspješnu organizaciju, a najrječitiji su bili gosti iz Dalmacije.
Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture i medija RH ocijenila je ovu konferenciju iznimno korisnom i važnom. Također, izrazila je zadovoljstvo činjenicom koja se mogla čuti u izlaganju zadarske udruge za istraživanja i zaštitu maritimne baštine Kanata iz Zadra da im je kao jednima od nositelja tradicijskog umijeća plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale koje je upisano kao kulturno dobro taj upis pomogao da budu prepoznati od lokalnih vlasti i ostvare financiranje svojih aktivnosti. Ujedno, ponudila je pomoć i suradnju Ministarstva u rješavanju problema o kojima se govorilo.
Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu istaknuo je važnost održavanja ovakve konferencije: “S obzirom na to da nemamo nacionalni pomorski muzej umrežavanje svih nas koji radimo na očuvanju pomorske baštine je izuzetno važno. Smatram da bi bilo dobro da se osnuje forum kojem će glavni cilj biti kontinuirano umrežavanje, razmjena iskustva i znanja te brže i kvalitetnije suradnje”.
Ravnateljica Muzeja betinske brodogradnje, Kate Šikić Čubrić, naglasila je važnost i potrebu ovakvog okupljanja jednom godišnje jer je to prilika da se vidi što je odrađeno na razini godine te da se problemi rješavaju lakše i jednostavnije: “Kad se svi okupimo na jednom mjestu postajemo svjesni zajedničke snage jer smo tijekom godine fokusirani na svoje pojedinačne inicijative i nastojanja. S obzirom na to da su ove godine kolege s Kvarnera preuzeli na sebe teret organizacije i to odlično odradili, radovalo bi nas kad se sljedeće godine okupili u Dalmaciji, bilo bi lijepo kad bi Betina bila domaćin konferencije 2025.”, predložila je Kate Šikić Čubrić.
Najnadahnutiji dojam iznio je legendarni poznavatelj i promotor maritimne kulture Hrvatske u svijetu Joško Božanić, predsjednik udruge Ars Halieutica iz Komiže. “Uistinu sam zadivljen viđenim, do dolaska u Rijeku (a put je trajao 25 sati!) nisam bio svjestan koliko je projekt očuvanja pomorske baštine dobio maha. Čestitam svima na entuzijazmu koji je prisutan u tolikoj mjeri da sam duboko iznenađen i impresioniran voljom, pothvatima i rezultatima. Posebno bih htio čestitati i zahvaliti prof.dr.sc Robertu Mohoviću i suradnicima u Koordinaciji što su nas i na ovaj način okupili i udružili. Kao što naša komiška falkuša nije samo povijesni brod nego i primjer odgovora na izazov opstanka te nasljeđe za budućnost tako je i ova konferencija zalog da ćemo ne samo entuzijazmom, nego i zajedničkim pronalaskom rješenja za probleme na koje nailazimo, osigurati uspješno očuvanje dijela baštine kojem pripadamo srcem”, poetski je zaključio Joško Božanić.
Fotografije: Marko Valjak, Dalibor Talajiyy, Udruga Palagruža
