Galerija Klovićevi dvori organizira seriju slikarskih radionica za djecu i odrasle, inspiriranu izložbom Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti. Ove kreativne radionice omogućuju posjetiteljima da kroz pet susreta istraže i dožive umjetnost zlatnog doba na praktičan način, stvarajući vlastite radove nadahnute remek-djelima izloženima u galeriji. Probudite umjetnika u sebi, i pronađite inspiraciju kroz ova bezvremena djela.
Donosimo raspored i popis radionica.
Likovne radionice za djecu od 6 do 15 godina
Prijava obavezna na mail: [email protected]
1. SLIKARSKA RADIONICA: 26. 10. 2024.: 11 – 12:30 sati
Obitelj Zrinski, koja predstavlja ponos zajedničke baštine Hrvatske i Mađarske i uživa veliko poštovanje u obje zemlje, stoljećima je oblikovala povijesni tijek i odigrala ključnu ulogu u (nacionalnom) otporu protiv Osmanlija i Austrijanaca. Uspomena na junake dugotrajne borbe protiv Osmanlija postala je sastavni dio nacionalne svijesti mađarskih plemićkih obitelji. Među mađarskim historijskim slikarima, Viktor Madarász (1830. – 1917.), odgajan u duhu francuskog romantizma i dugogodišnji stanovnik Pariza, najčešće je na svojim platnima prikazivao priče o obitelji Zrinski. Madarász je izradio nekoliko slika na temu obitelji Zrinski: nakon studije Glava Zrinskog (1858.), uslijedili su radovi kao što su Jelena Zrinska u dvorcu Munkács (1859.) i Petar Zrinski i Krsto Frankopan u zatvoru u Wiener Neustadtu (1864.).
Nakon 1670. godine i sloma urote s Frankopanima i ugarskim plemstvom, Zrinskima su oduzeti svi posjedi. Bečki dvor te je godine na više jezika izdao knjižicu koja opisuje tijek procesa, presude i njezina izvršenja trima grofovima optuženima za veleizdaju – Zrinskom, Nádasdyju i Frankopanu.
2. RADIONICA CRTEŽA: 09. 11. 2024.: 11 – 12:30 sati
Judita Marka Marulića je prvi pisani ep na hrvatskom jeziku. Marulić je smatrao da je ovu biblijsku priču važno prenijeti široj publici, što se moglo jedino ako je napisana njihovim jezikom. Pisan je 1501. godine a otisnut 1521. Ep Judita sastoji se od 6 pjevanja i pisana je dvostruko rimovanim dvanaestercem koji je u vrijeme renesanse bio najrasprostranjeniji stih. Njegova građa je preuzeta iz starozavjetne Knjige o Juditi, a oblikovan je na temelju hrvatske i antičke tradicije. U knjizi se opisuje kako je asirski kralj Nabukodonosor II. poslao svog generala Holoferna da opustoši Judeju. Židovska udovica Judita, čista i plemenita srca, jako pobožna i bogobojazna, otišla je u njegov šator i opila ga svojom ljepotom. Onako opijenom njegovim mu je mačem odsjekla glavu. Nakon što su Židovi izložili Holofernovu glavu s gradskih zidina, Asirci su se u strahu razbježali.
3. SLIKARSKA RADIONICA: 23. 11. 2024.: 11 – 12:30 sati
Uz Bukovca i Medovića, treći najznačajniji hrvatski umjetnik je Bela Čikoš Sesija, koji će na Milenijskoj izložbi predstaviti slike iz ciklusa Homerove Odiseje: Penelopu i Kirku te simbolističko djelo Mrtvačka straža, pojedine portrete i akvarele hrvatskih gradova i utvrda. Penelopa i Kirka su remek-djela Čikoševa slikarstva antičkoga žanra inspirirana Homerovom Odisejom, slikana su akademskim realizmom, pri čemu čarobnica Kirka ima portretne karakteristike Čikoševe supruge Justine. Nježni i pastelni tonovi, u kombinaciji s intenzivnim crvenim i zelenim bojama, verizam u podražavanju raznovrsnih materijala i tekstura, kao i poetičnost izraza odlike su koje ova djela povezuju s Medovićevim i Bukovčevim načinom rada, objedinjujući ih pod zajednički nazivnik zagrebačke škole.
4. RADIONICA DRVOREZA: 30. 11. 2024.: 11 – 12:30 sati
Godina 1896. bila je od povijesnog značaja ne samo zbog mađarskog milenija – obilježavanja tisuću godina od dolaska Mađara u Panonsku nizinu – već i zbog osnivanja umjetničke kolonije u Nagybányi koja se smatra kolijevkom mađarskog modernizma. Oszkár Glatz (1872.-1958.) i Károly Ferenczy (1862.-1917.) odigrali su ključne uloge u njezinom osnivanju. Károly Ferenczy je vodeća figura modernizma u mađarskom slikarstvu, a njegove slike iz Nagybánye predstavljaju značajne primjere plein-air naturalizma i označavaju početke modernizma. Oko 1899. godine, Ferenczy je radio na osuvremenjivanju svog umjetničkog izraza, što je dovelo do pojave snažnih i izražajnih kolorističkih mrlja na njegovim slikama. Život siromašnih seljaka i rudara u Nagybányi potaknuo je Ferenczyja na stvaranje nekoliko slika: slikao je na otvorenom prizore iz prirode s malim brojem likova, često s motivima iz svakodnevice lokalnih šumara. Jedna od njegovih prvih slika te vrste su Drvosječe na povratku kući, koje je naslikao u više verzija. Taj trenutak prikazan na žanr slici samo je izgovor jer prava tema je sklad čovjeka i prirode.
5. SLIKARSKA RADIONICA: 07. 12. 2024.: 11 – 12:30 sati
Za Szinyeija Mersea, priroda u svom čistom i neuljepšanom obliku, viđena onakvom kakva zaista jest, predstavljala je glavni izvor nadahnuća i jednu od njegovih najdražih tema. Njegova domovina, netaknuti okoliš obiteljskog imanja u okrugu Sáros u Gornjoj Ugarskoj, s pitomim valovitim brežuljcima i blagim dolinama, bili su nepresušan izvor inspiracije za slikara. Iako Szinyei Merse nije klasični impresionistički slikar, u nekim njegovim djelima mogu se prepoznati brojne impresionističke osobine, bilo kroz odabir motiva, korištenje boja ili stvaranje atmosfere. To se može vidjeti, primjerice, u njegovim prikazima makovih polja. U tim slikama, poput Claudea Moneta, Szinyei Merse je bio fasciniran opažanjem prirodnog sklada između dviju najizraženijih komplementarnih boja – crvene i zelene. Makovima ispunjena livada jedan je od Szinyei Merseovih čestih motiva i pojavljuje se na sedam njegovih slika, ponekad prikazujući kišu, prostrani pejzaž ili seljanku koja bere cvijeće. Većinu slika s makovima Szinyei Merse je naslikao „vrlo brzo, u dvije ili tri sesije… uvijek u velikoj žurbi, jer makovi brzo venu i kiša ih lako uništi“.
Galerija Klovićevi dvori, jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj, svojim bogatim programom obuhvaća umjetnost i kulturu od pretpovijesti do današnjeg doba. Od 1982. godine, kada je osnovana kao Muzejski prostor, ova galerija pomiče granice hrvatske umjetničke i kulturne scene, privlačeći domaću i stranu publiku svojim svježim i raznolikim pogledima na umjetnost. Na četiri etaže, galerija godišnje priredi do 30 izložbi koje posjeti nekoliko stotina tisuća ljudi. Visoki standardi programa održavaju se pažljivim odabirom tema, inovativnim pristupom i suvremenom tehnologijom, što ovu galeriju čini nezaobilaznim mjestom za sve ljubitelje umjetnosti.
Korisni linkovi:
gkd.hr/likovne-radionice
Facebook
Instagram
