Tajne su skrivene. A jednu od najslađih već stoljećima ljubomorno čuvaju zagorski bregi. Jer dok je svijet patio zbog ratova, pohlepe, ljudskog ludila – Zagorje je živjelo „mir“.
Mudri ljudi to su osjetili, pa je na „bregima“ brzo niknuo najveći broj raskošnih dvoraca, kurija, zelenih i cvjetnih perivoja. A gdje su dvorci tu su i književne večeri, predstave, glumci, glazbenici, koncerti, pjesme, folklor, „popevka“. Taj neponovljivi ladanjski duh i danas živi. Ladanje je bajka. U Zagorju je na dlanu.
Ladanjski duh Zagorja, najbolje se može osjetiti u raskošnoj ponudi kulture. Tradicija je to koja je na zelenim bregima stoljećima živjela „pod starim krovovima“, u salonima i perivojima mnogobrojnih dvoraca. A nigdje ih nema toliko puno po četvornom kilometru kao u Zagorju.
U vrijeme turskih provala u krapinskom starom gradu zasjedao je hrvatski sabor. Krapina je tada bila jedna od rijetkih slobodnih oaza u kojoj se domaća riječ govorila ili pjevala bez straha. Stoga ne treba čuditi da je baš ovaj gradić i danas prijestolnica veselih kajkavskih popevki. Legendarna festivalska dvorana svake jeseni ispisuje i slavi tradiciju kajkavske kulture i načina života. Ovdje je upravo zbog slobodarske tradicije rođen i hrvatski nacionalni preporod. Ideju Ilirizma baš je tu osmislio Ljudevit Gaj, a uspomenu na to vrijeme čuva njegov zavičajni muzej. Sve na samo 500 metara od globalno važnog nalazišta krapinskog pračovjeka. Tu je ispisana povijest planete koju svaki posjetitelj može i doživjeti u jedinstvenom postavu Muzeja krapinskih neandertalaca.
I nije to jedini vremeplov jer u obližnjoj Gornjoj Stubici u dvorcu Oršić Muzej seljačkih buna vraća nas u doba slavnog Matije Gupca. Njemu u čast svake veljače stubički puntari postaju ratnici u masovnom uprizorenju legendarne bune. A kad proljetno sunce otopli poprište slavne bitke, stubički kraj, još jednom slavi plemenitost. Čuveni Viteški turnir vraća u vrijeme kad je posezanje za mačem zbog naklonosti dame bilo plemenito.
Sličan turnir održava se i podno moćnih kula legendarnog burga Veliki Tabor. Taborske zidine čuvar su najpoznatije domaće ljubavne priče, legende o zagorskoj Juliji – Veroniki Desinićkoj koja je zbog nesretne ljubavi s plemićem živa zazidana u zidine dvorca. Na zasadima te legende ovdje se održava i najpoznatiji domaći festival kratkog filma – Tabor film festival.
Ljubav slavi i „Zagorska svadba“ u obližnjem jedinstvenom etno muzeju na otvorenom – kumrovečkom Starom selu.
Rodno mjesto Josipa Broza Tita omiljeno je izletište generacija, a svi koji navrate u kumrovec ne mogu zaobići niti obližnji Klanjec u kojem se nalazi Galerija Antuna Augustinčića – čija legendarna „Vjesnica mira“ krasi i zgradu UN-a u New Yorku. Zašto ići do New Yorka kad vrhunska kultura živi na zelenim bregima.
U Zagorju je bajka na dlanu.
Fotografije: arhiv Muzeja hrvatskog Zagorja i Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije
Izvor: www.visitzagorje.hr
