Najavljeni jubilarni deseti Dani hrvatskog pršuta
Zagreb je 19. i 20. travnja domaćin desetog izdanja manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute.
Tko će ove godine ponijeti titulu šampiona među najboljim zaštićenim hrvatskim pršutima doznat će se 19. travnja u zagrebačkom hotelu International na desetim Danima hrvatskog pršuta. Ova najukusnija manifestacija koja svake godine seli u drugi grad promovira četiri certificirana i na razini Europske unije zaštićena proizvoda, među kojima su i dalmatinski i drniški pršut, jedini na Sredozemlju koji se još suše na dimu, rekao je izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir, predstavljajući program jubilarne manifestacije u Business Clubu 5 u Zagrebu.
Od prve manifestacije organizirane u Splitu prije deset godina, Klasteru hrvatskog pršuta veliku podršku pruža Hrvatska gospodarska komora, a njezin potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, istaknuo je kako se ova institucija aktivno uključila na tri područja – u lobiranju i stručnoj pomoći proizvođačima pršuta, u povezivanju znanosti i proizvođača te u promociji proizvodnje pršuta u Hrvatskoj.
Mala zemlja, a čak četiri zaštićena pršuta
„Kao mala zemlja imamo čak četiri zaštićena pršuta na razini Europske unije, a proizvodnja pršuta dodatno pridonosi brendiranju Hrvatske kao eno gastro destinacije, što nam je iznimno važno jer smo turistička zemlja. Prema Institutu za turizam, od ukupne potrošnje turista u Hrvatskoj 25 posto otpada na hranu i piće pa tom matematikom više od 3 milijarde i 600 milijuna eura potroši se na hranu i piće i jasno je da tu pršut ima svoj prostor“, istaknuo je Kovačević i dodao kako pršut spada u tradicionalne proizvode koji su posebno trendi među modernim turistima. Oni traže otklon od masovnog turizma i autentični doživljaj, pa je i konzumacija ovakvih proizvoda najbolji način da upoznaju s načinom života, kulturom i tradicijom ljudi koji žive na ovom prostoru.
Kovačević se osvrnuo i na izazove u proizvodnji pršuta i istaknuo kako Hrvatska trenutno pokriva 52 posto potreba za svinjskim mesom. Bilježimo ogroman vanjsko trgovinski deficit od oko 300 milijuna eura, a afrička svinjska kuga s kojom smo se susreli prošle godine pokazala je da imamo i dodatni problem s neregistriranim svinjama pa bismo vrlo brzo trebali krenuti u izradu nove strategije svinjogojske proizvodnje i u izmjenu nekih propisa.
Ne zna se koji je ukusniji
Predsjednik Udruge istarskog pršuta Paolo Jelenić, osvrnuo se na klimatske promjene i istaknuo kako ozbiljni proizvođači taj problem rješavaju vrhunskom tehnologijom ne intervenirajući u tradicionalni pristup.
Njegova kolegica iz Istre Mikela Bušić Lisjak, rekla je kako turisti iznimno cijene kvalitetu i već su upoznati s istarskim pršutom. S njom se složio i predsjednik Udruge drniškog pršuta Drago Pletikosa, prvog zaštićenog pršuta iz Dalmacije koji je istaknuo kako je ovaj tradicionalan proizvod na najljepši način promovira drniško područje i jedan je od njegovih najjačih brendova.
Ususret “Danima hrvatskog pršuta” još se jednom istaknulo kako Hrvatska proizvodi 500 tisuća komada ove vrhunske delicije, a za pokrivanje potreba trebalo bi nam dvostruko više, točnije na hrvatskom tržištu nedostaje još 500 tisuća komada. No posljednjih desetak godina proizvođači su investirali više od 50 milijuna eura za nove pogone i opremu, a kvaliteta hrvatskih pršuta je neupitna što će pokazati i Dani hrvatskog pršuta.
Volite li pršut, vidimo se Zagrebu.
Foto Boris Ščitar
