Industrijalac, bankar i filantrop čije je ime utkano u povijest grada
U drugoj polovici 19. stoljeća, dok je Bjelovar još bio mladi vojni i trgovački gradić, rijetki su vjerovali da bi mogao postati gospodarsko središte Bilogore. No među onima koji su u tome vidjeli priliku bio je Lavoslav Singer – čovjek iznimne poduzetne energije i nevjerojatne intiucije. Rođen 1866. u selu Bulinac kraj Bjelovara, Singer je svojim radom i vizijom utemeljio modernu gospodarsku priču regije, povezujući lokalnu zajednicu s europskim trendovima industrijalizacije. I svojim djelovanjem obilježio cijelu jednu epohu vezanu za današnju Bjelovarsko-bilogorsku županiju.
Uspon industrijalca koji je shvaćao svoj grad
Krajem 19. stoljeća Hrvatska je još uvijek bila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, a gospodarstvo se tek počelo oslanjati na mehanizaciju i moderni kapital. Singer je u tim promjenama vidio priliku: prepoznao je važnost mlinarstva kao okosnice razvoja i sagradio Parni mlin u Bjelovaru, koji je ubrzo postao jedan od najmodernijih u zemlji.
Njegov mlin nije bio tek lokalna manufaktura – izvozio je brašno diljem Monarhije, a kasnije i u druge europske zemlje. Time je Bjelovar prvi put dobio ozbiljno mjesto na gospodarskoj karti Hrvatske.
Singer se nije zaustavio na mlinarstvu. Ulagao je i u vađenje šljunka i ugljena, trgovinu poljoprivrednim proizvodima, te poticao razvoj željezničke pruge Bjelovar–Garešnica–Grubišno Polje, znajući da bez prometne povezanosti nema ni ozbiljnog gospodarskog rasta. Bio je i među osnivačima Hrvatske obrtničko-trgovačke banke, kroz koju je pomogao financirati mnoge male obrtnike i trgovce – zapravo, ljude slične sebi iz mladih dana.
Čovjek koji je grad shvatio kao zajednicu
Singerov doprinos Bjelovaru nije bio samo ekonomski. Sudjelovao je u raznim gradskim inicijativama i donacijama, pomažući školama, kulturnim društvima i siromašnijim sugrađanima. Njegova obitelj bila je ugledna, ali nikad nedostupna – živjeli su s gradom, ne iznad njega.
Zbog svoje otvorenosti i marljivosti, Singer je postao simbol građanskog napretka i duha modernizacije koji je Bjelovar razlikovao od mnogih manjih gradova u to doba.
Tragičan kraj
No, kao i mnoge židovske obitelji, Singerovi su tijekom Drugog svjetskog rata postali meta progona. Godine 1942., Lavoslav i njegova supruga Amalija (rođ. Herenshtein) deportirani su u logor Auschwitz, gdje su ubijeni odmah po dolasku. Imao je 76 godina.
Njihov nestanak ostavio je prazninu ne samo u obiteljskoj, već i u gospodarskoj povijesti Bjelovara. Nakon rata, mnoga njihova postignuća pala su u zaborav – mlin je promijenio vlasništvo, dokumenti su se rasuli, a sjećanje na njih gotovo izbrisalo. Danas, kad se u Bjelovaru ponovno razvija interes za vlastitu povijest, ime Lavoslava Singera vraća se u javni prostor.
Singer je Bjelovaru donio duh poduzetništva i samopouzdanja, ostavljajući trag koji se, iako nevidljiv, još uvijek osjeti: u energiji lokalnih obrtnika, u vjeri da se i iz malog grada može stvoriti nešto veliko. U vremenu koje je zaboravilo mnoge svoje stvaratelje, ime Lavoslava Singera zaslužuje da ga se ponovno prisjetimo, kao nadahnuće koliko je zapravo moguće iz skromnih uvjeta i skučenog okruženja, stvoriti velike kapitalne projekte.
Fotografije: visitbjelovar.hr
Fotografije: visitbjelovar.hr
Što sve vidjeti u Bjelovaru i okolici, pronađite na webu Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije.
