Svi sveti, također poznati pod imenima Sisvete, Sesvete ili Svisveti (lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je Katoličke crkve kojom se 1. studenoga slavi sjećanje na sve svete osobe – i kanonizirane svece i one koji to formalno nisu, ali su živjeli pravedno i dostojanstveno. Blagdan je posebno vrijeme za odavanje počasti svetima koji su svojim životima ostvarili put svetosti i tako nadahnjuju vjernike kroz povijest.
Povijest i širenje blagdana Svih svetih
Svi sveti se počinju obilježavati još u 4. stoljeću, kao zajednički spomen mučenika, prvo u nekim istočnim kršćanskim zajednicama, poput Antiohije, gdje se blagdan slavio nedjeljom nakon Duhova. Sveti Ivan Zlatousti, istaknuti crkveni otac, spominje ovaj običaj u svojim spisima, a taj se običaj i danas prakticira u istočnim pravoslavnim crkvama.
U 8. stoljeću, papa Grgur III. pomaknuo je blagdan Svih svetih na 1. studenoga, kako bi odgovorio na kulturni utjecaj drevnog keltskog blagdana Samhaina, koji je obilježavao Novu godinu i dolazak zime. Papa Grgur IV. kasnije je službeno proširio slavljenje Svih svetih na cijelu Crkvu, a 835. godine proglašen je zapovijedanim blagdanom.
Obilježavanje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, Svi sveti su državni blagdan i neradni dan od 1996. godine. Premda je ovo prvenstveno dan posvećen svecima, u hrvatskoj tradiciji često se povezuje s posjećivanjem groblja i uređenjem grobova. Mnogi građani pohode groblja, donose cvijeće i pale svijeće u znak sjećanja na preminule članove obitelji, iako se sam Dušni dan, posvećen svim vjernim mrtvima, obilježava dan kasnije, 2. studenoga.
Svi sveti u svijetu
Svetkovina Svih svetih obilježava se i izvan Katoličke crkve – u Engleskoj crkvi i u mnogim evangeličkim zajednicama, gdje je preuzela različite oblike ovisno o lokalnim tradicijama. U pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prve nedjelje nakon Duhova i označava završetak uskrsnog dijela liturgijske godine, naglašavajući povezanost uskrsne radosti i spomena na pravedne živote svetih.
Blagdan Svih svetih, u svojoj srži, dan je sjećanja na živote i djela svetih ljudi, ali i prilika za zahvalnost i sjećanje na duhovne vrijednosti koje oni prenose kroz povijest.
Dušni dan – Dan sjećanja i počasti preminulima
Dušni dan, koji se obilježava 2. studenoga, dan je kada se sjećamo i odajemo počast našim preminulim bližnjima. Ovaj spomendan usmjeren na duhovnost i sjećanje dio je katoličke tradicije od 10. stoljeća, a ustanovljen je kako bi vjernici molili za duše pokojnika i ubrzali njihov prijelaz iz čistilišta prema nebeskoj radosti. Blagdan se često povezuje s obilježavanjem Svih svetih, koji prethodi Dušnom danu i slavi sve one koji su postigli svetost, dok je Dušni dan posvećen svim preminulima.
Kako se obilježava Dušni dan
U Hrvatskoj se na Dušni dan mnogi uputjuju na groblja gdje uređuju grobove svojih najmilijih te pale svijeće i donose cvijeće, najčešće krizanteme koje simboliziraju ljubav i sjećanje. Ova tradicija posjeta grobovima duboko je ukorijenjena u našoj kulturi, a svjetlost svijeća simbolizira nadu, vječnost i povezanost s dušama pokojnika. Toga dana, u crkvama se održavaju mise za duše preminulih, gdje se vjernici mole za oprost grijeha i mir duša u vječnosti. Često se u obiteljima prakticira zajedničko sjećanje, gdje se u tišini i molitvi prisjećaju onih koji više nisu s nama.
Dušni dan u svijetu
Dušni dan, iako primarno katolički blagdan, obilježava se u različitim oblicima diljem svijeta. U Meksiku se u to vrijeme slavi poznati “Día de los Muertos” (Dan mrtvih), koji je izrazito živopisna i vesela proslava preminulih predaka. Groblja su ispunjena cvjetnim aranžmanima i svijećama, a obitelji se okupljaju da bi proslavili život svojih preminulih članova. Na oltarima posvećenim preminulima često se nalaze slike, omiljena hrana pokojnika i raznobojni dekorativni predmeti, poput šećernih lubanja koje simboliziraju smrt, ali i ciklus života.
U Sjedinjenim Američkim Državama, Dušni dan također ima odjek, posebno među zajednicama latinskoameričkog porijekla koje prenose svoje običaje iz domovine. U drugim europskim zemljama poput Poljske, Italije i Španjolske, dan se obilježava posjetom grobljima, ukrašavanjem grobova cvijećem i paljenjem svijeća.
Simbolika i značaj Dušnog dana
Dušni dan donosi posebnu smirenost i poziva na razmišljanje o prolaznosti života, zahvalnost prema prošlim generacijama i poštovanje prema onima koji su nas oblikovali, ali više nisu među nama. U Hrvatskoj, ali i diljem svijeta, ovaj dan povezuje ljude svih generacija i potiče na očuvanje uspomena kroz molitvu, obiteljska okupljanja i simbolične geste poput paljenja svijeća i neizostavnu posjetu grobovima najmilijih.
Oprost za duše u čistilištu u tjednu Svih svetih
Između 1. i 8. studenoga, Crkva omogućuje vjernicima stjecanje potpunog ili djelomičnog oprosta koji mogu namijeniti za duše preminulih u čistilištu. Oprost, kao znak milosrđa i suosjećanja, posebno je posvećen onima koji još nisu postigli vječni mir, a predstavlja čin solidarnosti među živima i preminulima unutar zajedništva Crkve.
Za dobivanje potpunog oprosta, vjernik u tom razdoblju treba pobožno posjetiti groblje i, makar u duhu, moliti za pokojne. Uz to, na blagdan Svih svetih, Dušni dan – prethodnu ili sljedeću nedjelju, potrebno je pobožno posjetiti crkvu ili kapelu i ondje izmoliti molitve Oče naš i Vjerovanje. Taj čin povezuje osobne molitve s ciljem pomaganja dušama u čistilištu da pronađu put prema konačnom sjedinjenju s Bogom, a ujedno podsjeća vjernike na važnost molitve i zajedništva.
Fotografije: Pixabay.com
, svetkovina je Katoličke crkve kojom se 1. studenoga slavi sjećanje na sve svete osobe.){kind=link}