Zaželite li se očuvane prirode i njene nedirnute ljepote, posjetite Bednjanski kraj, smješten na sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, u podnožju gore Ivanščice, Strahinščice, Maceljske i Ravne gore.
Vinogradi, šume, livade, voćnjaci i zeleni brežuljci ističu slikovitost kraja specifičnog govora, tradicije kulture i gostoljubivih domaćina. Dođete li u Bednju svakako posjetite i biser Hrvatskog zagorja dvorac Trakošćan.
Početkom 19. stoljeća Juraj Drašković obnavlja ga u rezidencijalni dvorac, koji u današnjem obliku predstavlja sačuvani ansambl romantičke parkovne i rezidencijalne arhitekture, čemu posebnu vrijednost pridaje sačuvana originalna uređenost unutrašnjih prostora, od kojih se kao cjeline ističu: viteška i lovačka dvorana, glazbeni salon, atelier slikarice Julijane Drašković, zbirka oružja s primjercima od 15. do 19 stoljeća, sačuvani namještaj posebno rađen za obnovljeni dvorac, ali i onaj iz ranijih stoljeća.
Danas je Trakošćan zbog sretnog niza čimbenika očuvanost, atraktivnost (vjetar je ovdje na Ravnoj gori stalni saveznik ljubitelja padobranskog jedrenja, a svoje ekstremne prohtjeve mogu zadovoljiti i oni koji žele penjati i iskušati čari alpinizma na ravnogorskim stijenama), turistička opremljenost (brojne pješačke i biciklističke staze), raznovrsnost ponude (lovište Diana s lovačkom kućom u kojem se mogu loviti divlje svinje, srne, fazani i zečevi, ribolov na jezeru uz dvorac) očuvanost šireg okoliša (ovdje još uvijek cvate tridesetak orhideja), lokacija u odnosu na glavne prometne tokove (u neposrednoj blizini cestovnog pravca Zagreb-Maribor-Beč, sedamdesetak kilometara udaljen od Zagreba, četrdesetak od Varaždina), jedno od najposjećenijih izletničkih mjesta kontinentalne Hrvatske.
Prošećite Park šumom Trakošćan
Jedna od najljepše formiranih parkovnih cjelina bogate vegetacije i zanimljivih vizura, koja pruža jedinstveni doživljaj netaknute prirode.
Obuhvaća parkovni prostor oko dvorca Trakošćan, kao i okolno šumovito područje oko Trakošćanskog jezera.
Parkovni prostor oko dvorca Trakošćan tipičan je primjer romantičarskog perivoja iz sredine 19. stoljeća, koji se do danas očuvao u gotovo izvornom obliku.
Perivoj se dijelom razvio iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba, od koje su do danas ostali sačuvani pojedinačni primjerci starih hrastova. U perivoju su posađene i različite egzotične vrste drveća, koje kroz godišnja doba mijenjaju kolorističku sliku perivoja. Osobito i prepoznatljivo obilježje daje veliko umjetno jezero, čija površina iznosi oko 23 ha.
Dvorac Trakošćan – dragulj županije
Ne zna se tko je i kada sagradio Trakošćan. Nastao je vjerojatno na samom početku 14. stoljeća kao manja utvrda u tadašnjem obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske. Trakošćan je bio jedan od najvećih feudalnih posjeda u Hrvatskoj, a punih 400 godina bio je u vlasništvu obitelji Drašković.
Današnji izgled dvorca potječe iz sredine 19. stoljeća, kada je podmaršal grof Juraj VI. Drašković obnovio ruševan srednjovjekovni grad i pretvorio ga u udoban i raskošan dvorac. Dvorac je obnovljen u neogotičkom stilu, a paralelno s obnovom dvorca odvijali su se i radovi na pregradnji doline i stvaranju umjetnog jezera, kao i uređenje okolnog romantičarskog perivoja.
Trakošćan je nastao krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini.
Prema legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.
Trakošćan je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika odnosno obitelji Drašković.
Toponim Trakošćan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine. Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu pozn ati, tek znamo da su od kraja 14. st. vlasnici grofovi Celjski, koji istovremeno gospodare čitavom Zagorskom grofovijom. Uskoro ta obitelj izumire i Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare. U toj podjeli Trakošćan, kao jedinstveno imanje, pripada najprije vojskovođi Janu Vitovcu, zatim Ivanišu Korvinu, koji ga poklanja svome podbanu Ivanu Gyulayu. Ova obitelj zadržava dvorac kroz tri generacije, te izumire 1566., a vlastelinstvo preuzima država.
Od renesanse do historicizma
1954. osnovan je muzej sa stalnim postavom. Danas je dvorac u vlasništvu Republike Hrvatske. Muzej posjeduje vrijednu muzejsku građu iz razdoblja renesanse do historicizma, sačinjenu od vrijednih zbirki slika, namještaja, oružja i drugih predmeta, koji su stalno izloženi u originalnim prostornim cjelinama koje prezentiraju velikaški život kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković.
Postav izložbe
Stalni postav izložen je ambijentalno, u izvornoj funkciji. Prezentira život hrvatskog plemstva kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković. Predmeti datiraju iz vremena od 15. do 19. st. i razmješteni su u pojedinim prostorijama koje čine interijerne cjeline. Postavom su obuhvaćeni svi prostori dvorca, od reprezentativnih stambenih do tehnoloških (kuhinja),a dvorac čine četiri razine: nisko i visoko prizemlje, te prvi i drugi kat.
Izvor: Turistička zajednica Varaždinske županije
fotografije: Vedran Šestak, arhiva TZ Varaždinske županije
